ZDRAVSTVO

Željko Dujić svjetski je autoritet za humanu fiziologiju

Piše Diana Barbarić
Foto Vladimir Dugandzic/Cropix
22. prosinca 2022. - 15:01

Među četvoricom Splićana koji su dobili državnu nagradu za znanost za 2021. godinu je i prof. dr. sc. Željko Dujić (63), jedan od najpoznatijih hrvatskih fiziologa i nosivih stupova Medicinskog fakulteta, ali i Sveučilišta u Splitu. Profesor Dujić dobitnik je Nagrade za životno djelo iz područja biomedicine i zdravstva, a zavrijedio ju je zbog iznimnih znanstvenih dostignuća, ali i zbog činjenice da je itekako pridonio razvoju svoje matične ustanove, kao i Sveučilišta u cijelosti.

Ni prije ove nagrade za životno djelo nije mu manjakalo priznanja: prof. Dujić nagrađen je Plaketom predsjednika RH Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića 1996., Godišnjom nagradom za znanost HAZU 2003., Državnom godišnjom nagradom za znanost MZOŠ 2006., Nagradom Sveučilišta u Splitu za znanstvenu aktivnost 2017., te brojnim priznanjima Medicinskog fakulteta u Splitu za najbolji znanstveni projekt, doprinos razvoju ustanove...

Profesor Dujić mogao je nakon završene gimnazije "Natko Nodilo" birati što želi studirati, a odluka da izabere studij medicine zapravo je bila slučajnost. Njegov pokojni otac prof. dr. sc. Andrija Dujić, čuveni sveučilišni profesor, bio je jedan od osnivača Pravnog fakulteta u Splitu, a u obitelji prije njega nije bilo liječnika. Premišljao se između studija strojarstva, građevine i medicine, a na koncu je odluka pala da upiše Medicinski fakultet u Zagrebu.

image

Željko Dujić dobitnik Državne nagrade za znanost za životno djelo

Vladimir Dugandzic/Cropix

Uporan i talentiran, završio je studij u rekordnom roku: upisao ga je u jesen 1978., a već u lipnju 1983. diplomirao. Nuđena mu je nakon toga specijalizacija i posao, ali odluka je pala da ode na Medicinski fakultet u Wisconsinu u SAD-u. I tamo je briljirao. Bio je najmlađi doktor znanosti kojega je taj prestižni fakultet dao, a fascinantno je sada čuti kako je profesor Dujić požurio i s doktoratom iz razloga što se morao prije 27. godine života vratiti doma, u tadašnju Jugoslaviju, kako bi odslužio obvezni vojni rok. Doktorirao je na studiju iz fiziologije već 1986. godine. Iz današnje perspektive zvuči neobično i činjenica da je u Ameriku otišao kao već oženjen mladi liječnik. Njegova supruga Jagoda je doktor veterine, a dok je bio doktorand u SAD-u mu se rodilo i starije od dvoje njihove djece: sin Goran, koji je također liječnik, specijalist radiologije, dok je kćerka Andrea Dujić završila arhitekturu.

Priča nam kako je taj Medical College of Wisconsin (MCW) tada imao najbolje rangirani, pa tako i financirani, Zavod u SAD-u, a to je značilo i direktnu interakciju s liderima iz različitih područja fiziologije, ali i značajna financijska sredstva bez kojih, ističe profesor Dujić, nema ni ozbiljnijeg bavljenja znanošću.

Američko iskustvo

Ispala je za Hrvatsku, moguće više nego za njega osobno, sretna okolnost da je profesor Dujić želio svoju karijeru, ali i život provesti u Hrvatskoj, ali njegovo američko iskustvo nije bilo uzaludno. Utabao je put desecima naših liječnika i znanstvenika da se usavršavaju u SAD-u, a vrhunska edukacija koju je stekao u Americi pokazala mu se ključna i za pokretanje znanstvenoistraživačke i nastavne aktivnosti pri Medicinskom studiju u Splitu koji je 1988., kad je on počinjao raditi na Zavodu za fiziologiju, bio dio Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Prisjeća se kako je rad započeo u potpuno neadekvatnim uvjetima za znanstvenu djelatnost u Biskupovoi palači, da bi preko kampusa bolnice na Firulama nastavio raditi u sadašnjoj zgradi Fakulteta pri kampusu Križine.

Sudjelovao je u razvoju i osamostaljenju Medicinskog fakulteta, i to kao prodekan, od 1997. do 2001. godine, a kasnije i kao prorektor za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Splitu, u razdoblju od 2000. do 2006. Osnovao je Zavod za integrativnu fiziologiju, čiji je predstojnik više do 20 godina, a redoviti profesor u trajnom zvanju je od 2005.

Na Medicinskom fakultetu osnovao je tri doktorska studija, od kojih je jedan bio međunarodni (Primijenjena fiziologija i fiziološka genomika).

Smatra kako je Medicinski fakultet u Splitu, pa i cijelo Sveučilište, postigao odlične rezultate, ali da bi se napravilo još veći iskorak, nužna su veća ulaganja u znanost. U opremu i kemikalije, tvrdi, mora se stalno ulagati, jer su znanost i medicina jako skupi.

- Nužno je daljne povećanje vrhunskih temeljnih istraživanja, intenzivnija međunarodna suradnja s vrhunskim sveučilištima, te slanje buduće generacije znanstvenika na doktorate u međunarodne centre izvrsnosti - tvrdi profesor Dujić.

Glavni znanstveni interes profesora Željka Dujića je humana fiziologija u području utjecaja okoliša na ljudsko tijelo (hipoksija, hiperoksija, hiperkapnija, hiperbarija, SCUBA i ronjenje na dah, tjelovježba...).

Objavio je više od 180 radova u vodećim međunarodnim časopisima i spada među najcitiranije znanstvenike iz fiziologije ronjenja. Njegov znanstveni doprinos odnosi se na sljedećih šest područja istraživanja humane fiziologije: utjecaj slezene pri dugotrajnom zadržavanju daha prilikom ronjenja te pri aktivaciji simpatičkoga živčanog sustava; karakterizacija simpatičkih neurona tijekom dugotrajnog zadržavanja daha u vrhunskih ronilaca na dah i bolesnika sa zatajenjem srca; cerebrovaskularne adaptacije tijekom ekstremne hipoksije; utjecaj nevoljnih kontrakcija respiracijskih mišića na povećanje perfuzije mozga u ekstremnoj hipoksiji; pojava asimptomatskih patofizioloških promjena u funkciji endotela većih arterija, srca i pojave edema pluća nakon SCUBA ronjenja; novačenje intrapulmonalnih šantova nakon SCUBA ronjenja i pojava arterijalizacije venskih plinskih mjehurića s opasnošću od embolizacije vitalnih organa (mozak i srce).

Svoja bazična otkrića uspješno je primijenio u kliničkoj praksi u bolesnika sa zatajenjem srca, hipertenzijom, kroničnom plućnom bolešću, moždanim udarom, tetraplegijom te opstruktivnom apnejom u snu. Njegov doprinos razvoju znanstvenog područja humane fiziologije je nemjerljiv. Tvrdi kako je integrativna humana fiziologija u svijetu biomedicinske znanosti prije dvadesetak godina skoro zamrla kao područje jer se pretpostavilo da će analiza humanoga genoma riješiti etiologiju većinu bolesti, međutim, to se nije dogodilo. Zavod za integrativnu fiziologiju Medicinskog fakulteta u Splitu specijalizirao se za analiziranje reakcija ljudskog tijela u različitim okolišnim uvjetima kao što je ronjenje s komprimiranim zrakom i na dah, tjelovježba, udisanje različitih udisajnih smjesa...

Njegova istraživačka grupa istražuje primjenu algoritama koji bi radili na poboljšanju sigurnosti ronjenja s komprimiranim zrakom, ali i na razvoju apneaških ronilačkih kompjutora kakvih još nema na tržištu. Radi se o kompletno novoj individualiziranoj evaluaciji utjecaja ronjenja, a uređaji bi mjerili veći broj fizioloških parametara poput temperature tijela, EKG-a i oksigenacije arterijske krvi. Iako je po tome prepoznat u svijetu, istraživački tim prof. dr. sc. Željka Dujića ne zanima samo ronjenje. U suradnji s različitim kliničkim specijalistima svoje spoznaje primjenjuju i kod bolesnika s, primjerice, zatajenjem srca, hipertenzijom, kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, moždanim udarom, tetraplegijom, opstruktivnom apnejom u snu.

Fiziologija ronjenja

Profesor Dujić dao je velik doprinos fiziologiji ronjenja s komprimiranim zrakom, posebice kod uvođenja mjerenja kardiorespiracijskih parametara u hiperbaričnim uvjetima te ukazivanju na neadekvatnost današnjih dekompresijskih tablica, otkrivanja mehanizama akutnog oštećenja endotela krvnih žila i moguće prevencije istih primjenom antioksidacijskih vitamina prije zarona, pojave akutnog edema pluća, te brojnih drugih fenomena.

Osim istraživanja utjecaja ronjenja s komprimiranim zrakom, prof. Dujić se niz godina bavi i istraživanjem adaptacijskih mehanizama pri zadržavanju daha u trajanju od 6-7 minuta koje izvode elitni ronioci na dah. Ispitanici u navedenim istraživanja bili su članovi Nacionalnog tima ronilaca na dah koji su višestruki svjetski rekorderi u različitim disciplinama koji godinama pomiču granice mogućeg, a dr. sc. Ivan Drviš (nacionalni trener) član je grupe prof. Dujića.

- ​Razlog bavljenja ronjenjem, nevezano za osobne interese, nalazi se u korištenju ronjenja kao humanog integrativnog fiziološkog modela kojim se istražuju reakcije organizma na okolišne utjecaje poput imerzije (boravka u vodi), hiperoksije, hipoksije, hiperkapnije, termoregulacije... Znanstveni rezultati iz fiziologije ronjenja bili su primijenjeni u bolestima poput zatajenja srca, edema pluća, apneje u snu - kaže profesor Dujić.

Iako mu malo nedostaje do mirovine, on ne planira stati. Još je puno projekata u planu, a ne sumnjamo da neće imati mira dok ih ne odradi.

Međunarodna suradnja

Znanstvena grupa prof. Dujića zadnjih dvadesetak godina uspostavila je aktivnu međunarodnu znanstvenu suradnju s kolegama iz brojnih vodećih sveučilišta u svijetu poput the University of British Columbia (UBC), Vancouver, Kanada (suradnik prof. Phillip Ainslie, Canadian chair in cerebrovascular physiology), the University of Western Ontario, London, Kanada (suradnik prof. Kevin Schoemaker, Canadian chair in cardiovascular physiology), the Norwegian University of Science and Technology, Trondheim, Norveška (suradnici prof. Alf Brubakk i Urlick Wisloff), Mayo klinika, Rochester, SAD (suradnici prof. Bruce Johnson i Mike Joyner), University of Oregon, SAD (suradnik prof. Andrew Lovering), University of Copenhagen, Danska (suradnik prof. Niels Secher), German Aerospace Institute, Koeln, Njemačka (suradnici prof. Jens Tank i Jens Jordan), University of South Wales, (suradnik prof. Damian Bailey) itd. Prof. Andrew Lovering proveo je dio Fulbright stipendije u Splitu 2019., prekinute COVID pandemijom u 2020. pa će završiti stipendiju na ljeto 2022. Trenutno se evaluira odobrenje još jedne Fulbright stipendije za prof. Josepha J. Dukea, Northern Arizona University, Flagstaff, Arizona, SAD, koji planira istraživati respiracijsku mehaniku kod vrhunskih apnejaša.



20. siječanj 2023 15:48