Prehrambena industrija - među 11 vodećih jedino ‘Pivac‘ nije uvozni

Prema podacima kojima raspolaže Financijske agencija, u djelatnosti proizvodnja prehrambenih proizvoda u 2021. godini poslovalo je ukupno 2134 poduzetnika, što je 20 posto više nego u godini prije. Njih 748 iskazalo je gubitak. Ukupni prihodi su im u prošloj godini iznosili 39,5 milijardi kuna, a ukupno je ova djelatnost ostvarila pozitivan neto rezultat u iznosu od 1,35 milijardi kuna. Prosječna neto plaća zaposlenih u ovoj djelatnosti iznosila je 5673 kuna i veća je za 4,6 posto u odnosu na godinu prije. Izvoznika je bilo 356, a uvoznika 425. Izvoz je iznosio 8,2 milijarde kuna, što je 21,5 posto više, dok je uvoz iznosio 7,7 milijardi kuna što je 15,8 posto više nego 2020. godine.Prošle godine je iz ove djelatnosti investiralo 268 poduzetnika. Njihova vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu ukupno je iznosila preko 1,1 milijardu kuna i bila je veća za 17,1 posto nego u godini prije. Ukupan broj zaposlenih kod poduzetnika iz djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda u prošloj godini iznosio je 44.484 i bio je veći za 1,4 posto nego u godini prije.

Jedanaest najvećih

Najveća hrvatska prehrambena kompanija je varaždinska Vindija. Vindija je u prošloj godini uprihodila 3,2 milijarde kuna. Još je jedna kompanija u vlasništvu obitelji Drk među vodećih 11 prehrambenih tvrtki. Riječ je o tvrtki Koka peradarsko prehrambena industrija koja se nalazi na osmom mjestu, s ostvarenim prihodom od skoro 1,4 milijarde kuna u prošloj godini. Vindiju nakon smrti dugogodišnjeg i legendarnog direktora i vlasnika Dragutina Drka, vodi menadžer izvan obitelji Nenad Klepač. Upravu još čine članovi obitelji Tamara Drk-Vojnović, Saša Vojnović, Dubravka Drk Mravlinčić i Alan Mravlinčić. Upravljaju sustavom koji čini 13 tvrtki od kojih se sedam nalazi u Hrvatskoj: Vindija, Koka, Vindon, varaždinska pekarnica Latica, riječka industrija ViR, županjska mljekara Novi Domil i Vindija trgovina. Ukupno Vindija Grupa zapošljava više od 3700 radnika i ima gotovo 1400 kooperanata.

Tvrtka Žito iz Osijeka Marka Pipunića zahvaljujući rastu cijena žitarica i mesa nalazi se na drugom mjestu ljestvice.Prethodnih godina to mjesto je zauzimala Podravka. Žito je ostvarilo nešto više od 2,4 milijarde kuna prihoda, poslovalo je s dobiti u iznosu od 145,3 milijuna kuna. Žito je u prošloj godini zapošljavalo 565 radnika, izvezlo proizvoda u vrijednosti 474 milijuna kuna, a uvezlo 206,5 milijuna kuna.

Treće mjesto zauzima koprivnička Podravka s ukupnim prihodima od gotovo 2,3 milijarde kuna. To su prihodi samo prehrane, dakle, bez prihoda Belupa, Mirne, slovenskog Žita te još nekih Podravkinih tvrtki iz inozemstva. Podravka je u segmentu Prehrana imala 3127 zaposlenih. Dobit u prošloj godini iznosila je 245,1 milijun kuna. Izvoz Podravka je iznosio 1,1 milijardu kuna, a uvoz 728,6 milijuna kuna u 2021. godini. Podravka ove godine očekuje visoku dobit zahvaljujući između ostalog i prodaji vrijedne nekretnine u Sloveniji, ali i dobrim rezultatima iz redovitog poslovanja. Podravka je započela investiciju u proširenje Tvornice juha i Vegete u poslovnoj zoni Danica. Ukupna vrijednost projekta jest 104,8 milijuna kuna, a radovi će obuhvatiti 2800 metara četvornih prizemlja i 1600 metara četvornih na prvome katu. Početak proizvodnje planiran je za kolovoz 2023. godine.

Četvrto mjesto po visini prihoda zauzima zagrebački Dukat s prihodom u iznosu 2,13 milijardi kuna i dobiti od 231 milijun kuna.Peti je PIK Vrbovec Plus s prihodom većim od 1,8 milijardi kuna. PIK Vrbovec je u 2021. godini zapošljavao 1784 radnika što je više nego je u odnosu na 2020. godinu kada je zapošljavao 1721 radnika. PIK Vrbovec je povećao izvoz na 492, 4 milijuna kuna što je rast u odnosu na godinu prije kada je izvezao 311,4 milijuna kuna. Dobit PIK Vrbovec koja je iznosila 16 milijuna kuna u 2021. godini i ona manja je nego 2020. godine kada je iznosila 32,6 milijuna kuna. Uvoz PIK Vrbovec iznosio je 565 milijuna kuna i veći je nego godinu prije 492,4 milijuna kuna. Mesna industrija Braća Pivac s prihodom od 1,7 milijardi kuna je šesta. Zanimljiv je podatak da među vodećim prehrambenim tvrtkama jedino Mesna industrija braća Pivac nije uvoznik. Možda je percepcija drugačija ali, prema podacima Financijske agencije, nema registriran uvoz niti u 2020. a niti u 2021. godini. Osim PPK čiji uvoz nije toliko izrađen, ostale tvrtke imaju uvoze vrijedne nekoliko stotina milijuna kuna.

Sedmo mjesto zauzima Belje Plus iz Darde sa skoro 1,6 milijardi kuna prihoda. Dobit Belja Plus u prošloj godini iznosila je 23,6 milijuna kuna. Belje Plus je izvezlo proizvoda vrijednih 104,5 milijuna kuna, a uvoz je bio vrijedan 251,2 milijuna kuna. Sa 1364 zaposlenih, Belje Plus je najveći poslodavac u Osječko-baranjskoj županiji.

Osmo mjesto zauzima Koka iz Varaždina. Deveto zauzima također tvrtka u vlasništvu obitelji Pivac PPK karlovačka mesna industrija s prihodom od 1,34 milijarde kuna. Prihod u 2020. godini iznosio je 1,3 milijarde kuna. Dobit u 2021. godini iznosila je 16, 1 milijun kuna. Povećala je broj zaposlenih s 567 koliko je imala u 2020. godini na 581 koliko je imala na kraju 2021. godine. PPK Karlovačka mesna industrija ostvarila je izvoz vrijedan od 108 milijuna kuna u 2021. godini dok joj je uvoz bio gotovo dvostruko manji. U PPK je od preuzimanja Mesne industrije Braća Pivac uloženo više od 450 milijuna kuna. Na 10. mjestu je Zvijezda plus s prihodom 1,09 milijardi kuna dok je na 11. mjestu Kraš prehrambena industrija s prihodom u 2021. godini blizu milijardu kuna.

Dalmacija: Pivac i Cromaris-jaki brendovi

Mesna industrija braća Pivac iz Vrgorca s prihodom većim od 1,7 milijardi kuna daleko je najveća, a samim tim i najznačajnija dalmatinska prehrambena tvrtka. Kada dođe do integriranja Vajde i PPK u zajedničku tvrtku s Mesnom industrijom braća Pivac, onda će situacija što se tiče najbolje plasirane proizvodne tvrtke u Splitsko dalmatinskoj županiji biti drugačija, zato što su upravo PPK karlovačka mesna industrija i Vajda vodeće tvrtke u svojim županijama. Ove dvije tvrtke su, kao i Mesna industrija braća Pivac, dio Grupe Pivac čiji su vlasnici Ivica, Neven i Miljenko Pivac. Te tri tvrtke spadaju među pet vodećih mesoprerađivačkih tvrtki u Hrvatskoj. Ne treba niti zaboraviti njihov većinski udjel u najvećoj hrvatskoj konditorskoj kompaniji Krašu te već skoro pet posto udjela u Podravci. Preuzimanjem Kraša Grupa Pivac je postala jedan od najvećih proizvodno-prehrambenih kompanija u jugoistočnoj Europi s gotovo 5000 zaposlenika. Sama Mesna industrija braća Pivac zapošljavala je 2021. godine 1206 radnika. Ostvarila je neto dobit u iznosu 54,3 milijuna kuna. Radi se o jedinoj među 10 vodećih tvrtki iz prehrambeno prerađivačkog sektora vezan uz preradu mesa koja nema uvoz niti u 2020. niti u 2021. godini. Nakon što je 2020. godine s radom započeo novi pogon za proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda u koji je investirano oko 15 milijuna eura, u tijeku je druga investicijska faza Mesne industrije braća Pivac u poslovnoj zoni Ravča. Radi se o izgradnji pogona površine 28.000 metara četvornih. U tom pogonu bit će smješten dio i oprema za rasijecanje i pakiranje svježeg mesa, proizvodnja polutrajnih suhomesnatih proizvoda, pakirnica za te proizvode, zatim pakirnica za trajne suhomesnate proizvode iz pogona trajnih proizvoda, nareznice te kompletan logistički dio za distribuciju robe za čitavi jug Hrvatske. U novom pogonu će se objediniti sve proizvodnje koje se u ovom trenutku odvijaju u tri pogona na području Vrgorca. U Ravču će se preseliti i uprava Mesne industrije braća Pivac. U pogonu otvorenom 2020. godine proizvode se poznati dalmatinsku pršuti i to je najveća pršutana u jugoistočnoj Europi te ostali suhomesnati proizvodi poput dalmatinske pečenice, suhog vrata, buđole, dalmatinske pancete...

Vrijednost investicije u drugi objekt u poslovnoj zoni Ravča je nešto iznad 25 milijuna eura, a kada se tome pridodaju u planirana izgradnja trafostanice i solarnih energana, onda ta investicija prelazi 30 milijuna eura. Tako će investicije Mesne industrije braće Pivac samo u poslovnoj zoni Ravča prijeći iznos od 45 milijuna eura. Tu će raditi oko 450 do 500 radnika.

Druga po veličini dalmatinska tvrtka iz ove djelatnosti je svakako Cromaris. Ova uspješna i izvozno orijentirana tvrtka je sedma po veličini tvrtka u svijetu po uzgoju ribe. Cromaris posluje u sastavu Adris Grupe koja je u prošloj godini ostvarila 616,6 milijuna kuna prihoda i izvozila svježe ribe u vrijednosti 497, 5 milijuna kuna u prošloj godini. I ova tvrtka je nedavno doživjela promjene u upravi. Nakon uspješnog Gorana Markulina upravljanje je preuzeo Ivan Leko, menadžer unutar Adris grupe.

Što se tiče mesa i njegove prerade, tvrtka Petason iz Vranjica u vlasništvu Tomislava Mamića i Zdravka Plazonića također je značajan igrač na području Dalmacije što se tiče proizvodnje svježeg mesa i mesnih prerađevina. Na ruku mu ide i činjenica da je opskrbljivač Tommyja Petason ostvario prihod u prošloj godini od oko 265 milijuna kuna, zapošljavao je 78 radnika. Zanimljive su još dvije dalmatinske tvrtke koje se bave preradom i plasmanom svježeg mesa. Radi se tvrtkama Škokić iz Kaštel Sućurca i tvrtki Purex iz Hrvaca, vlasnika Milivoja Dragoševića.Tu je još niz pršutana u Dalmatinskoj zagori te nekoliko sirana. Paška sirana kojom upravlja Damir Pernar i sirana Gligora kojom upravlja Šime Gligora te sirane MIH iz Kolana u vlasništvu obitelji Pernjak. Svakako se primjećuje prisutnost proizvoda iz sirane Puđa iz Čaporica te sirane Bosnić iz Studenaca. Neke od tih sirana ostvaruju i do 35 milijuna kuna prihoda. Među deset vodećih poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača nalaze se dvije dalmatinske tvrtke: Bobis i Babić.

U Dalmaciji se uspješno razvija i postaje industrija prerade i uzgoja ribe. U svakom slučaju postala je respektabilna industrija s odličnom perspektivom.

Osim Cromarisa, Zadarska županija se može pohvaliti nizom tvrtki koje se bave uzgojem i preradom ribe, a uspješno posluju. Može se reći da je tom segmentu ova županija apsolutni lider u Hrvatskoj. U Zadarskoj županiji se nalaze poredane po visini prihoda tvrtke Kali Tuna, Kornat Ittica iz Pakoštana, tvrtka Pelagos net farma, Jadran Tuna, Marikomerc, Ribarska zadruga Omega 3, Mardešić Arbacommerce na 62. mjestu... Na području ove županije čak su i neke tvrtke, poput Žuvele s Hvara otvorile proizvodne pogone. I Splitsko-dalmatinska županija se dobro razvija što se tiče prerade ribe. Stalno raste tvrtka Žuvela Joška Žuvele iz Hvara, tu je legendarna postirska Sardina, zatim Conex trade, Centaurus, Trenton, Canicula..

Šibensko-kninska županija ima tvrtke poput Drniška tradicija i Dim mess kao najveće prehrambene tvrtke iz Šibensko-kninske županije. Promet im je oko 35 milijuna kuna.Tu je još niz pršutana na drniškom području. Međutim, teško je govoriti o nekakvoj jačoj gospodarskoj aktivnosti u prehrambeno prerađivačkom segmentu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Uglavnom, ako izuzmemo tvrtke u vlasništvu obitelji Pivac i Cromaris koje su jaki tržišni igrači snaga dalmatinske prehrambene industrije, svakako su prepoznatljivi brendovi poput Dalmatinskog pršuta, Paškog sira, ribljih konzervi, jadranske ribe, soli... Niz je malih i srednjih prerađivačkih tvrtki s prepoznatljivim proizvodima.