I dok hrvatski ministar financija Tomislav Ćorić javnost uvjerava kako će 2027. potrošačima donijeti drastičan pad inflacije, teško je ne primijetiti koliko se te poruke razlikuju od onih koje su prije nekoliko dana odaslale najveće svjetske kompanije najavljujući rast cijena, piše Jutarnji list.
Konkretno, riječ je o britanskom Unileveru, Coca-Coli, Procter & Gambleu i Nestléu, međunarodnim kompanijama za robu široke potrošnje, hranu i piće koje su sve redom najavile da će zbog rastućih troškova prouzročenih ratom u Iranu dio njih morati preliti na teret potrošača, dakle povećavat će cijene proizvoda. Predsjednik Uprave Unilevera Fernando Fernandez bio je prilično izravan.
Ubrzavaju prilagodbu cijena
"Svakako očekujemo da će cijene u 2027. godini biti više od onih u prosjeku 2026. godine. Sada kada imamo više jasnoće o troškovnom okruženju, ubrzavamo prilagodbu cijena. No, osigurat ćemo dobru ravnotežu između obujma i cijena u svemu što budemo radili, kako na kratki, tako i na srednji rok", rekao je Fernandez, čije stajalište prenosi Reuters.
Prije Unilevera, na problem rastućih troškova upozorili su i iz P&G-a, kompanije koja u svojem portfelju ima brendove kao što su Pantene, Ariel, Gillette i slično.
Predstavljajući kvartalne rezultate koji su bili iznad očekivanja, iz ove su kompanije poručili da će rastući troškovi sirovina, energije i prijevoza značajnije umanjiti godišnju dobit unatoč tome što je stabilna potražnja za proizvodima za njegu ljepote i kućanstvo potaknula prodaju u prvom tromjesečju.
Ne postoji drugi način
"Pri ovoj razini pritiska troškova sirovina (...) industrija općenito podiže cijene jer ne postoji drugi način da se nadoknadi taj pritisak osim putem cijena", poručio je financijski direktor P&G-a Andre Schulten, a financijska direktorica Nestléa Anna Manz rekla je, pak, da ponovno postoji pritisak na rast ulaznih troškova, aludirajući kako bi se mogli preliti na potrošače.
Dopredsjednik HUP-ove Udruge trgovine Mirko Budimir izjavio je za Jutarnji list kako su najave međunarodnih kompanija poznate, kao i da se sve ono što se na troškovnoj strani događa vani uglavnom prelijeva i na Hrvatsku, iako s malim zakašnjenjem.
"Na svjetskoj razini doista se najavljuje rast cijena i smatram da ne treba očekivati da će se inflacija smanjivati. U Hrvatskoj je, prema službenim statističkim podacima, hrana trenutačno doista u deflaciji, no u stvarnosti to potrošačima zapravo nije donijelo niže cijene jer imamo dvije do tri godine akumulirane inflacije, pa su one u najboljem slučaju ostale iste", rekao je Budimir, a potom se osvrnuo i na jučerašnju najavu pada inflacije ministra financija Tomislava Ćorića.
Znaju nešto što mi ne znamo?
"Čuo sam tu izjavu, ali ne znam na čemu se ona konkretno temelji. Moguće je, naravno, da oni znaju nešto što mi ne znamo, no smatram da bi se doista trebalo dogoditi nešto jako čudno da bi inflacija i dalje mogla padati. U najboljem slučaju, cijene hrane će stagnirati, no bude li dodatnog rasta troškova energenata, moguće je da će i rasti", poručio je Budimir.
Konzultantica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić smatra da je situacija prilično nezahvalna za ikakve prognoze te da je istina da cijene trenutačno stagniraju, no od najvećih svjetskih proizvođača, potvrdila je, već neko vrijeme stižu jasne poruke da im troškovi neprestano rastu.
Moguće ispitivanje terena
"Naravno, moguće je da je ovdje samo riječ o ispitivanju terena jer mi se čini da nema baš puno manevarskog prostora za prebacivanje rasta tih troškova na potrošače, posebno s obzirom na to koliko su cijene hrane rasle proteklih godina", izjavila je Blažić i dodala da su rast inputa najavili i iz Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO), kao i iz Europske središnje banke.
"Na tržištu imamo otprilike 50 posto proizvoda iz uvoza, pa je potrebno pratiti hoće li velike kompanije prebaciti dio svojih troškova na krajnje potrošače", rekla je Blažić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....