Hrvatskim građanima s pravom glasa na parlamentarnim izborima 17. travnja na raspolaganju će biti čak 115 biračkih mjesta manje nego prije četiri godine.
Do najveće redukcije mjesta za glasanje došlo je unutar granica RH, i te izborne srijede u 10 "domaćih" izbornih jedinica bit će ih otvoreno 6544. Dijaspora, koja je u 11. izbornoj jedinici, što je zapravo cijeli svijet s iznimkom teritorija Hrvatske, bira svoja tri fiksna mjesta u Saboru i imat će na raspolaganju 110 biračkih mjesta, što je za dva mjesta manje nego 2020. godine.
Samo određivanje biračkih mjesta, kako je pojašnjeno, nije u ingerenciji Državnog izbornog povjerenstva (DIP), već je to spušteno na razinu općinskih i gradskih izbornih povjerenstava. Ona su se, uz obvezu da se svima osigura dostupnost, vjerojatno vodila činjenicom da Hrvatska gubi stanovnike i da ih je manje nego prošli put.
Što se tiče dijaspore, od spomenutih 110 biračkih mjesta, najviše ih je u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje i živi najbrojnija hrvatska zajednica. I tamo je također došlo do smanjenja mjesta za glasanje, pa će se građanska dužnost moći obaviti na 43 lokacije, dvije manje nego prošli put. U BiH se u pravilu glasa u većim gradovima i općinama, s time da je na popis sada dodano i Orašje, gdje će biti otvorena četiri biračka mjesta.
Očekivano, najviše biračkih mjesta je u Mostaru, ukupno 22. Grad na Neretvi dobio je dva više nego prije četiri godine i uz Livno (četiri) jedini je grad gdje broj nije smanjivan. S druge strane, Vitez je ostao bez polovine mjesta za glasovanje (pet umjesto 10), u Sarajevu su, umjesto prijašnjih šest, sada četiri, u Tuzli dva umjesto tri, dok je Banja Luka s dva spala na jedno mjesto.
– Na biračkim mjestima u inozemstvu mogu glasovati birači s prebivalištem u Hrvatskoj koji su se privremeno upisali za glasovanje na biračkom mjestu u inozemstvu ili koji su ishodili potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta (tzv. žuta potvrda). Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj mogu glasovati na biračkim mjestima u inozemstvu ako su aktivno registrirani po službenoj dužnosti za to biračko mjesto jer imaju e-osobnu iskaznicu s adresom u inozemstvu ili koji su se na svoj zahtjev aktivno registrirali.
Ako birač koji nema prebivalište u Hrvatskoj nije aktivno registriran, na dan glasovanja može tražiti potvrdu za glasovanje (tzv. bijelu potvrdu) kojom će dokazati svoje biračko pravo – objasnila je Marija Udiljak iz DIP-a.
Kao i do sada, dijaspora će moći glasati dva dana, u utorak 16. i srijedu 17. travnja, što bi se, s obzirom da je riječ o radnim danima, moglo pokazati korisnim što se izlaznosti tiče. Ipak, ima dosta onih koji drže da je Milanovićeva odluka da se ne glasa uobičajenim vikendom donesena samo da se smanji izlazak dijaspore, pogotovo onog pograničnog dijela koji ima prijavljena prebivališta i uredne dokumente u RH.
Šef HDZ-a Dragan Čović najavio je da će i za Hrvate u BiH to biti "neradni dan i svetkovina", samo još uvijek nije jasan način kako će to izvesti, pogotovo u sredinama gdje nisu u velikoj većini. Moguće je, kao u Mostaru, da će jedna, zapadna obala glasati, a druga polovica, ona istočna, imati radni dan.
Osim toga, 16. travnja u Mostaru se otvara Međunarodni sajam gospodarstva. Zemlja partner je Hrvatska i već je hrvatski veleposlanik u Sarajevu Ivan Sabolić najavio da će manifestaciju pohoditi premijer Andrej Plenković. Dok on bude svečano otvarao sajam, mnogi će birači iz 11. izborne jedinice stajati u redu kako bi dali svoj glas, pa se postavlja pitanje radi li se o mogućem kršenju izborne šutnje.
Još bi moglo biti zanimljivije odluči li istog dana u Mostar doći i aktualni predsjednik Zoran Milanović, koji se ionako uključio u kampanju na strani SDP-ove koalicije. Motiv za takvo što mogao bi mu biti i dolazak srpskog kolege Aleksandra Vučića, koji bi trebao sletjeti prvim letom Air Serbia. Milanović, Plenković i Vučić na istom mjestu i u istom trenutku? Spektakl bi bio zajamčen.