Sasvim je normalno osjećati strah kada onima najmlađima u ruke dajemo mobilne telefone i laptope i, naravno, razumno je da se kao roditelji i stariji brinemo o sadržajima koje oni na kojima svijet ostaje konzumiraju na dnevnoj bazi. No, nema potrebe da taj strah postane ekstreman, da zagluši sve dobrobiti interneta pomoću kojeg, kao što se nekad govorilo za more, s jednim malim prstićem postajemo povezani s cijelim velikim svijetom.
Naravno, solucija da se djecu potpuno odvoji od ekrana nije dobra zbog čitavog niza razloga, a najvažniji su možda upravo oni da im je to potrebno za školu, hobije i na koncu, čak i druženje s nekim bliskim osobama koje ne stanuju u blizini.
Kako objašnjava mladi sociolog Robert Kapeš, trenutno zaposlen u Centru za kulturu i informiranje u Ludbregu, mnogi roditelji kao najvažniji povod za otvaranje društvenih mreža smatraju školu.
- Obično roditelji daju dozvolu djeci u višim razredima osnovne škole za otvaranje profila. Djeca se mrežama koriste kako bi međusobno komunicirala prije ispita, pomagala si oko zadaća, dogovarala se oko prezentacija i sličnih obveza. Znajući da će se dijete možda osjećati izdvojeno i diskriminirano, dobar dio roditelja u tome ne vidi problem. Danas je već i uvriježeno da djeca imaju profile na društvenim mrežama, stoga je polemika o tome koliko je to dobro ili loše zapravo borba s vjetrenjačama. Ako roditelji već i dopuste djetetu da otvori profil na društvenim mrežama, onda neka to bude na jednoj mreži, barem do srednje škole – savjetuje Kapeš, koji nadodaje kako roditelji trebaju, u dogovoru s djetetom, odlučiti koliko je provedenog vremena na telefonu primjereno godinama, kao i povremeno pogledati kakve poruke dijete prima i šalje, koje stranice posjećuje, s kime sve i na koje načine komunicira i slično.
U borbu za zaštitu djece na internetu uključio se i A1 koji pomoću svoje platforme #BoljiOnline naglašava važnost pravilnog korištenja i digitalne društvene odgovornosti na koju su pozvali online kreatore, influencere, ali i obične korisnike.
Ono što je posebno bitno kod kreiranja niza pravila za korištenje društvenih mrežama i općenito interneta je i dob djeteta. Jedan je to od vodećih faktora koje je kod kreiranja niza pravila i savjeta koristio i Centar za sigurniji internet na čijim stranicama možete pronaći niz savjeta prilagođen dobi djeteta, ali i niz od pet savjeta kojih bi se trebali pridržavati svi oni koji konzumiraju online sadržaje.
Najjednostavniji i najučestaliji savjet je da pozorno čuvaju svoje podatke poput imena, prezimena, broja mobitela ili imena škole u koju idu. Dobro razmislite je li nužno da bilo koji od tih podataka znaju i drugi.
Također, važno je pažljivo birati prijatelje na internetu i čuvati svoje lozinke kako netko ne bi "provalio" na profile.
Pojavom filtera, efekata i brojnih drugih dodataka aplikacijama lako je moguće da su dječji telefoni, tableti i laptopi prepuni fotografija. Važno je stoga napomenuti da dijeljenje fotografija s nepoznatima nije poželjno. Kako sumiraju iz Centra za sigurniji internet, svaka fotografija ili video jednom učitan na internetu, tamo ostaje zauvijek.
Osim toga, od iznimne je važno pripaziti koje točno sadržaje preuzimamo bilo da se radi o datotekama, aplikacijama, programima ili ičemu sličnom. Obvezno trebamo dvaput promisliti prije nego što kliknemo "download".
Posljednji je savjet, koji je zbog svoje iznimne važnosti i sačuvan za kraj, da se uvijek i bez razmišljanja obrate odrasloj osobi od povjerenja ako ih itko vrijeđa preko interneta. Zbog straha od izrugivanja ili osuđivanja, velik broj djece se na taj korak ne odlučuje već samostalno pati i pokušava riješiti taj problem, koji dugoročno može ostaviti velike posljedice na njihov rast i razvoj.
- Ono što je temelj svakog rada s djecom je uspostaviti odnos povjerenja s njima. Među nama je nažalost velik broj djece, ali i odraslih koji su žrtve elektroničkog i ostalih oblika nasilja koji se nisu odlučili za korak prijave. Razloga tome je puno – možda su kao djeca u tom trenutku mislili da je to nešto što je normalno i se događa svoj djeci, kroz godine su shvatili da to ipak nije tako, nisu imali osobu od povjerenja, prisutna je krivnja i slično. Za svaki rad s djecom možemo reći da je najvažnije pokazati im da smo tu, pružiti im bezuvjetnu podršku, čuti ih. U slučaju da to ne možete sami, sumnjate da je dijete žrtva zlostavljanja ili imate saznanja o tome– potražite stručnjaka, prijavite policiji. Osim što stručnjaci mogu pružiti podršku vašem djetetu, oni su tu i da vama daju potporu da to na što kvalitetniji način radite u budućnosti, savjetovala nam je Martina Nikolić, psihologica i stručni suradnik Centra za sigurniji internet.
Iako je već ranije spomenuta, dob djeteta je važna, ali nije najključniji faktor. "Kruna" svega, pa i zaštite djeteta od interneta je zapravo odnos koji ima s roditeljima.
- Djeca su iz generacije u generaciju de facto sve spretnija i snalažljivija u tehnološkom pogledu. Postoji mogućnost brisanja poruka, brisanja stranica pretraživanja, skrivanja ikona aplikacija i slično – kaže Kapeš, nadovezavši se tako na posljednji savjet.
Dodaje kako je upravo zbog toga krucijalan odnos roditelja i djeteta, a ne stav roditelja prema tehnologiji ili želja djeteta za Facebookom i slično. Dajući djetetu prostor u kojem može izreći sve što ga veseli i rastužuje, što ga brine ili muči, dajemo mu ne samo otvorenu mogućnost za blizak i topao odnos nego i dovoljno osobnog prostora u kojem će roditelj lakše dozvoliti korištenje mobitela, društvenih mreža. U takvim, zdravim odnosima, dijete bez ustručavanja može roditeljima otkriti i ako ga netko ili nešto uzrujava putem društvenih mreža, ali ga i upozoriti na brojne opasnosti koje je potencijalno samo primijetilo.
___________________________________________________
Sponzorirani sadržaj je nastao u suradnji s A1 Hrvatska.