StoryEditorOCM
Društvena mrežaJASNO UPOZORENJE

Sudski vještak iz Hrvatske: U sudnici slušam roditelje kako govore da nisu znali da im je dijete došlo u ruke predatora!

Piše Sara Šarić/Sponzorirani sadržaj
20. svibnja 2024. - 12:18

Seksualno zlostavljanje bez sumnje je jedna od najstrašnijih stvari s kojima se djeca mogu susresti na internetu. Ostavlja duboke i dugotrajne posljedice na žrtve, utječući na njihovo mentalno i emocionalno zdravlje, te na njihov odnos s okolinom. Međutim, ne treba umanjiti ni druge vrste zlostavljanja i nasilja na internetu – kaže nam Tomislav Ramljak, ravnatelj Centra za sigurniji internet i voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Internet je puno anonimniji od stvarnog svijeta. Tamo ljudi mogu skrivati svoj identitet, ali i pretvarati se da su netko tko nisu. To može predstavljati pravu opasnost za djecu i mlade koji su online.

Djeca danas provode puno više vremena pred ekranima i na Internetu... Online predatori ih tamo prate jer shvaćaju da će djeca i mladi nekoliko sati biti bez nadzora. Stoga je važno naučiti djecu da budu na oprezu!

PREDATORI PRATE DJECU

– Predatori, odnosno zlostavljači koji vrebaju djecu na internetu, rijetko kada imaju samo jednu žrtvu. Prema našem iskustvu, često jedna odrasla osoba kontaktira s više djece istovremeno zahvaljujući anonimnosti i diskreciji koju nudi internet. U današnje vrijeme, uz pomoć umjetne inteligencije i razvijenih tehničkih znanja kod mnogih predatora, nije rijetkost da u isto vrijeme vrbuju, ucjenjuju i zlostavljaju stotine djece istovremeno.

Zlostavljači se prilagođavaju situaciji, odnosno procjenjuju kako pristupiti određenoj žrtvi te se pretvaraju i individualno pristupaju žrtvama kako bi s njima ostvarili odnos povjerenja i prijateljstva temeljen na zajedničkim interesima, problemima i životnim situacijama s kojima se dijete zapravo susreće, a zlostavljač se pretvara.

Često se predstavljaju kao njihovi vršnjaci ili slavne osobe kojima se djeca dive kako bi što lakše srušili sve obrambene zidove koje djeca možda imaju na početku interakcije. Nije isključeno da u ovakvim situacijama zlostavljač bude i osoba koja je član obitelji ili pak bliski obiteljski prijatelj – objašnjava Ramljak.

image

Tomislav Ramljak, ravnatelj Centra za sigurniji internet i voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu

/Privatni Arhiv

Zlostavljanje na internetu, nažalost, može uključivati i fizički kontakt sa žrtvom, kaže nam stručnjak. To se obično događa kada se online zlostavljanje koristi za manipuliranje žrtvom i nagovaranje iste da se susretne sa zlostavljačem u stvarnom svijetu kako bi zlostavljači zadovoljili svoje potrebe na višoj razini, osjetili veću razinu uzbuđenja ili više ne mogu zadovoljiti svoje potrebe samo kroz online svijet.

ZABRINJAVAJUĆI PODACI

Nažalost, ovo se ne događa samo u filmovima i serijama... Zlostavljanje djece na Internetu je ozbiljan problem i prisutan je u svim društvima, uključujući i Hrvatsku.

Seksualno zlostavljanje, prema riječima stručnjaka, često ostaje skriveno jer su djeca previše uplašena ili ih je sram o tome govoriti. Nedostatak informacija i svijesti o prepoznavanju znakova ovog oblika nasilja može dovesti do toga da se slučajevi seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece ne prepoznaju na vrijeme, ili se uopće ne prepoznaju. 

TAMNA BROJKA

Tamna brojka odnosi se na broj slučajeva zlostavljanja djece koji se nikada ne prijave vlastima ili drugim relevantnim organizacijama i ostaju neprepoznati u službenim statistikama i izvješćima.

– Ova tamna brojka je iznimno važna jer pruža uvid u problem zlostavljanja djece koji ostaje skriven od očiju javnosti i nadležnih tijela. Zbog tamne brojke u slučajevima zlostavljanja djece, važno je raditi na podizanju svijesti o ovom problemu i osigurati dostupnost sigurnih i povjerljivih mehanizama za prijavu i pružanje podrške žrtvama – kaže stručnjak.

– Postoji zaista mnogo razloga zašto žrtve seksualnog nasilja na internetu ne prijavljuju takve incidente. Ali, važno je napomenuti da ne postoji samo jedan "ispravan" način da se reagira na seksualno nasilje na internetu. Svaka žrtva ima pravo odabrati što je najbolje za nju, ali postoje resursi i informacije koje taj put mogu olakšati – ističe Ramljak.

image
/Mup, 2023.

Relevantni podaci iz statistike MUP-a pokazuju da je u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu vidljiv porast u kaznenim djelima pokušaja silovanja, spolnog uznemiravanja, spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina, spolne zlouporabe djeteta starijeg od 15 godina, zadovoljenja pohote pred djetetom mlađim od 15 godina, iskorištavanja djece za pornografiju te upoznavanja djece s pornografijom.

ISKORIŠTAVANJE DJECE ZA PORNOGRAFIJU

– Iskorištavanje djece za pornografiju jedno je od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, moram naglasiti da je ovo broj kaznenih dijela, a vjerujemo da je broj žrtava nekoliko puta veći i da se mjeri u tisućama – ističe Ramljak.

Prema Kaznenom zakonu RH, dječja pornografija je materijal koji vizualno ili na drugi način prikazuje pravo dijete ili realno prikazano nepostojeće dijete ili osobu koja izgleda kao dijete, u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponašanju ili koji prikazuje spolne organe djece u spolne svrhe.

image

Tomislav Ramljak, Helenca Pirnat Dragičević i Dubravka Štefanac

/Privatni Arhiv

– Prema statistici MUP-a za 2023. godinu, zabilježena je brojka od 460 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju u Hrvatskoj. To je porast od 4,5 posto u odnosu na 2022. godinu kada je zabilježeno 440 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju. Na primjer, kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina u 2023. godini doživjelo je rast od 40 posto u odnosu na 2022. godinu.

Iz svog iskustva sudskog vještaka velika većina materijala gdje su djeca žrtve iz RH se dijeli, prodaje ili mijenja za drugi sličan sadržaj. Stranice koje sadrže materijale seksualnog zlostavljanja djece, najviše su smještene u drugim zemljama, ali im je sadržaj dostupan svuda u svijetu – govori nam stručnjak.

FOTOGRAFIJE I VIDEOZAPISI SEKSUALNOG ZLOSTAVLJANJA DJECE

– Svake minute internetom se podijeli 160 fotografija ili videozapisa seksualnog zlostavljanja djece, uključujući i seksualno eksplicitne sadržaje koje su izradila djeca mlađa od 18 godina (bilo dobrovoljno ili pod prisilom ili ucjenom).

Čak 87 milijuna fotografija i videozapisa seksualnog zlostavljanja djece detektirale su internetske tvrtke samo prošle godine i to uglavnom u online porukama – ističe Ramljak.

image
/Shutterstock

Najnoviji podaci koje je objavila Zaklada Internet Watch Foundation pokazuju da je razmjer ovog kaznenog djela nad djecom svih uzrasta značajno porastao.

U 2022. godini na internetu je pronađeno više fotografija i videozapisa koji prikazuju čak i najteže oblike seksualnog zlostavljanja djece nego ikad prije. Među takvim materijalima prikazana su djeca od 0 do 2 godine. Također je otkriveno da su komercijalne stranice koje iskorištavaju seksualno zlostavljanje djece za zaradu udvostručile svoj profit od 2020. godine. 

Kako saznajemo u razgovoru, platforme sada dobrovoljno uklanjaju ovakav materijal, a upitno je hoće li to biti moguće i dalje,zbog inicijative da se to zabrani.

– Bez nove zakonske regulative neće biti niti zaštite od objavljivanja i dijeljenja materijala sa seksualnim iskorištavanjem djece na društvenim mrežama. Zato smo prošle godine podržali kampanju "Svaka sekunda je važna", s obzirom na to da je EU glasala o ključnom zakonu koji bi trebao uspostaviti zakonsku obavezu i odgovornost za digitalne tvrtke i platforme kao što su Meta (Facebook, Instagram, WhatsApp), Viber, Google, TikTok, Twitter i drugi, da pronalaze, prijavljuju i uklanjaju materijal sa seksualnim iskorištavanjem djece te uvedu sigurnije mjere za zaštitu djece na svojim platformama – objašnjava Ramljak.

image

Seksualno zlostavljanje djece na internetu - kampanja #BoljiOnline & Centar za sigurniji internet

/A1 Hrvatska

(NE)SURADNJA S MUP-om

Unatoč brojnim edukacijama i konstantnom usavršavanju i educiranju u području zaštite djece, a posebno zaštite djece u digitalnom okruženju, u Centru za sigurniji internet nailaze na poteškoće u radu. Najveća prepreka im je zakonska zabrana proaktivnog pronalaska, analiziranja, ocjenjivanja i općenito rada na uklanjanju materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece s interneta. 

S obzirom na trenutačne zakonske odredbe, čim bi otvorili takve sadržaje, počinili bi kazneno djelo unatoč tome što im je namjera uklanjanje takvih materijala s interneta.

– Voljeli bismo ostvariti kvalitetnu suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova te dobiti zakonsku dozvolu bavljenja ovom tematikom kako bismo svi zajedno mogli raditi na povećanju dobrobiti djece u digitalnom okruženju – pojašnjava ravnatelj Centra za sigurniji internet.

RAD CENTRA

Tomislav je jedan od pokretača Centra za sigurniji Internet koji za cilj ima pomoći mladima i djeci koji se suočavaju s bilo kojim oblikom zlostavljanja u online svijetu. U svojoj dugogodišnjoj praksi obišao je brojne zemlje kako bi otkrio kako one štite djecu te takvu praksu primijenio i u Hrvatskoj.

image

Seksualno zlostavljanje djece na internetu - kampanja #BoljiOnline & Centar za sigurniji internet

/A1 Hrvatska

– Najviše sam ponosan na volontere i kolegice i kolege koji se bave ovako teškom i zahtjevnom temom, oni su za mene veliki heroji koji se svakodnevno bore kako bi zaštitili djecu i učinili internet boljim mjestom za sve. Ponosan sam na suradnju s tvrtkama, a posebno na kampanju #BoljiOnline, koja nam je dala veliki vjetar u leđa da budemo vidljiviji i dostupniji djeci koja nas trebaju. Volio bih da sam manje vremena i energije trošio na državne institucije objašnjavajući da gubimo bitku s predatorima jer ne surađujemo dovoljno, a djece koja su žrtve sve je više.

Nisam zadovoljan s postignutim napretkom jer ima puno mjesta za napredak i kreiranje sigurnijeg interneta i trebamo više ulagati u preventivne programe. Želim i hoću još više raditi i sa svojim timom napraviti puno više kako bismo tu ‘‘digitalnu džunglu‘‘ učinili sigurnijom. Ovim putem pozivam sve dionike kojima je interes zaštita i boljitak djece da nam se pridruže – poručuje Ramljak.

Doniraj i podrži rad mobilnih timova Centra za sigurniji internet!

#BoljiOnline je platforma koju je pokrenula A1 Hrvatska, a kojom nastoje internet učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve nas.

Višegodišnja suradnja A1 Hrvatska i CSI-ja temelji se na zajedničkoj viziji interneta kao sigurnog online prostora. Stoga je i na fundraising platformi "Čini pravu stvar" pokrenut novi izazov pod nazivom "Zaustavi moju bol" kojim se želi prikupiti 40.000 eura za mobilni tim CSI-ja.

Ako želite stvoriti sigurniji online svijet za djecu i mlade, donirajte i podržite rad mobilnih timova CSI-ja! Svojom donacijom pomozite stručnom timu Centra za sigurniji internet da putuje u razne dijelove Hrvatske te pruži pomoć djeci i mladima koji se suočavaju s bilo kojim oblikom zlostavljanja u online svijetu! 

VAŽNA PORUKA ZA RODITELJE

Koristite tehnologiju kako bi se zbližili s djecom, zajedno učite s njima kako da svi zajedno budete sigurnijidok je koristite. Vrijeme provedeno dok ih učite o sigurnosti u prometu treba se udvostručiti kada je u pitanju učenje o sigurnost na Internetu. Zainteresirajte se za njihov virtualni svijet jer je njima vrlo važan i dopustite da vas upoznaju sa svime što se tamo događa. Pomozite im da imaju kontrolu nad vremenom provedenim pred ekranima pomoću raznih aplikacija (npr. Family link), ali nikada ne prijetite oduzimanjem uređaja već zajedno pronađite način da razumno i odgovorno koriste tehnologiju.

Kao sudski vještak puno sam puta u sudnici slušao roditelje žrtava zlostavljanja kako govore da nisu bili upoznati s time što im dijete radi na internetu, dok nije bilo prekasno. Ne dopustite da budete jedan od njih! Na internetu svako dijete može biti u opasnosti, i zato je edukacija, otvoreni razgovor o toj temi i razvijanje zdravog i kvalitetnog odnosa ključ prevencije. Tehnologiju ne možemo izbjeći, ali možemo postići da je naša djeca sigurno koriste, a za to je potrebno vrijeme i pažnja roditelja – zaključuje na kraju Tomislav Ramljak.

Sadržaj je nastao u suradnji Native Ad Studija Slobodne Dalmacije i A1 Hrvatska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. prosinac 2024 00:07