Mnogi ljudi vjeruju da su najljepše godine života vezane za mladost, dok se starenje najčešće povezuje sa gubicima, propuštenim prilikama i sve manjim mogućnostima. Međutim, psihološka istraživanja pokazuju da emocionalni život ne mora pratiti takav obrazac. Naprotiv, s godinama ljudi često postaju smireniji, bolje razumiju vlastite potrebe i sve manje energije troše na stvari koje im ne donose istinsko zadovoljstvo.
Američka psihologinja Laura Carstensen, profesorica na Univerzitetu Stanford i osnivačica tamošnjeg Centra za dugovječnost, godinama proučava zašto se emocionalno blagostanje kod mnogih ljudi poboljšava tijekom starenja.
Njena istraživanja ukazuju na zanimljiv fenomen. Naime, iako godine donose određene fizičke i životne izazove, ljudi često uspijevaju razviti stabilniji i ispunjeniji emocionalni život.
Jedno od istraživanja koje je znanstvenica provela sa suradnicima pratilo je emocionalna iskustva odraslih tijekom deset godina. Rezultati su pokazali da su sudionici, kako su starjeli, u prosjeku doživljavali manje negativnih emocija i pokazivali veću emocionalnu stabilnost.
To ne znači da svi automatski postaju sretniji nakon pedesete, niti da je ta godina posebna psihološka prekretnica. Međutim, iz istraživanja Carstensen mogu se izdvojiti tri važne pouke za kvalitetniji život u zrelijim godinama.
1. Ne treba vam mnogo ljudi, već one osobe uz koje se zaista dobro osjećate.
Jedan od najzanimljivijih zaključaka istraživanja Laure Carstensen odnosi se na prijateljstva i društvene odnose.
Dok mlađi ljudi često nastoje proširiti krug poznanstava, upoznati nove osobe i ostvariti što više društvenih kontakata, u zrelijim godinama prioriteti se mijenjaju; ljudi postaju izbirljiviji kada odlučuju kome će pokloniti svoje vrijeme.
Carstensen je ovaj fenomen objasnila u okviru svoje teorije socioemocionalne selektivnosti. Prema toj teoriji, kad ljudi postanu svjesniji ograničenosti vremena, sve veći značaj pridaju odnosima koji imaju emocionalnu vrijednost - zato manji broj prijatelja ne mora biti znak usamljenosti ili povlačenja iz društva. Naprotiv, istraživanja pokazuju da kvalitetni, bliski odnosi mogu imati veći značaj za emocionalno blagostanje nego veliki broj površnih poznanstava.
Praktična pouka nije da poslije pedesete treba prekinuti kontakte sa ljudima, već da nije potrebno održavati svako poznanstvo po cijenu vlastitog unutarnjeg mira.
Mnogo više može značiti iskren razgovor sa bliskom osobom nego nekoliko društvenih susreta tijekom kojih se osjećamo neshvaćeno ili iscrpljeno.
Naravno, važno je razlikovati svjesno biranje bliskih odnosa od neželjene društvene izolacije. Usamljenost može ozbiljno ugroziti psihološko blagostanje u bilo kojem razdoblju života.
2. Prestanite odlagati ono što vam je zaista važno
Druga važna promjena odnosi se na način na koji ljudi doživljavaju vrijeme. Naime, u mladosti je budućnost često u prvom planu. Ljudi ulažu energiju u obrazovanje, karijeru, materijalnu sigurnost i ostvarivanje ciljeva od kojih očekuju zadovoljstvo jednog dana.
Međutim, prema teoriji Laure Carstensen, sa promjenom doživljaja vremena mijenjaju se i životni prioriteti, a sve važnije postaje ono što čovjeku donosi smisao i emocionalno zadovoljstvo u sadašnjosti. To dakako ne znači da posijle pedesete treba prestati sa učenjem, planiranjem ili ostvarivanjem ambicija. Naprotiv, zrelije godine mogu biti odličan period za razvijanje novih interesa i ostvarivanje davno odloženih želja.
3. Pronađite zadovoljstvo u tome da nekome budete važni
Treći zaključak odnosi se na pomaganje drugima i osjećaj da svojim postupcima doprinosimo nečijem životu. Carstensen je u svojim istraživanjima proučavala i promjene u prosocijalnom ponašanju, odnosno spremnosti ljudi da rade nešto korisno za druge. U jednom eksperimentu sudionici različitih godina mogli su svojim fizičkim aktivnostima zaraditi novac za sebe, bliske osobe ili humanitarne organizacije. Istraživači su primijetili da su stariji sudionici povećavali fizičku aktivnost kada je njihov trud donosio korist humanitarnoj organizaciji, dok kod mlađih sudionika istraživanja nije uočeno isto povećanje.
Ovaj rezultat ne znači da su svi stariji ljudi nesebičniji od mlađih. On, međutim, ukazuje na to koliko osjećaj svrhe i doprinosa drugima može postati važan motivator u kasnijem životnom dobu.
Važno je, međutim, da pomaganje drugima bude izvor zadovoljstva, a ne još jedna obaveza zbog koje se zanemaruju vlastite potrebe, prenosi Nova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....