S obzirom na vrijeme kakvo nas je dočekalo s početkom novopridošlog proljeća, prisnaženo još i najavama za sljedeće mjesece, svi su nam izgledi kako ćemo brzo u kratke rukave.
Jer, stižu nam temperature više od prosjeka i pratit će nas kroz sljedeće proljetne mjesece. Stoga, debele jakne, bunde, krzna, čizme za snijeg lagano počnite pakirati, a iz ormara krenite vaditi sve što čuvate za toplije vrijeme.
Očekujete još marčane bure? U Dalmaciji su svi izgledi da su pogodile - uništa! S obzirom na problem globalnog zatopljavanja i sve ono nemilo što ga prati, više nije ni čudno da su lagano počele posustajati.
Tratinčice, proljetno zelenilo, cvijeće, sve pokazuje buđenje prirode. Što nas još čeka pitamo poznatog hrvatskog klimatologa Krešu Pandžića, pročelnika Sekcije za klimu HAZU.
- Analiza podataka kroz proljetne sezonske mjesece najavljuje iznadprosječno tople vremenske uvjete, iako se ne može isključiti i pokoji relativno hladniji val. On na nekim područjima naše zemlje sa sobom može donijeti čak i mraz u svibnju, što se znade neugodno odraziti na voćke.
Poljoprivrednicima je to osobito nezgodno iz razloga što zbog ranijeg dolaska toplinskog vala, dođe i do ranijeg razvoja biljaka. A onda se naglo dogodi hladnoća praćena mrazom, koja sa sobom donosi štete. Ovakve su pojave više izražene na kopnu nego uz samu obalu.
No nisu rijetkost u Sinjskom i Konavoskom polju, u kojima su noći hladnije nego na moru. Pojava mraza u kasnijim mjesecima na tim je lokalitetima moguća pojava, iako je nije lako predvidjeti – veli Krešo Pandžić.
Vrijeme je uvijek varljivo i mnogo toga se kod njega označuje prefiksom vjerojatnosti. I određuje za razdoblje od nekih desetak dana unaprijed.
Veže se ta sintagma i uz oborine koje bi s manjom vjerojatnošću količinski mogle biti iznad prosjeka. Pandžić navodi kako bi se to moglo očitovati u drugom dijelu proljeća, u svibnju i lipnju. Klima se mijenja, svjedočimo tome na svakom koraku.
Očituje se u nizu promjena, vidljiva je i po službenim podacima DHZ-a za proteklu zimu. Klimatolog Pandžić navodi kako je ova zima na području Europe bila jedna od toplijih od 1979. godine. Ispod prosjeka je bilo jedino u Skandinaviji i Rusiji.
- Što se tiče proteklog prosinca, siječnja i veljače, temperatura zraka je bila viša od višegodišnjeg prosjeka. Pratilo nas je iznadprosječno toplo vrijeme, prekidano hladnim valovima u siječnju i veljači, čak izraženijim nego prošlih godina – veli Pandžić.
