StoryEditor
ŽivotIMAMO I VIDEO

Poslušajte, oduševit ćete se! Jeste li znali da cvijeće pjeva? Šaptač biljkama Splićanin Hrvoje Cokarić nam je to dokazao, bilje će s ekipom iz Josipa Hatzea održati koncert!

13. svibnja 2021. - 10:46
Hrvoje Cokarić, predsjednik udruge Uzgon i zaposlenik Prirodoslovnog muzeja i Zoološkog vrta na MarjanuDuje Klarić/Cropix

Možete vi misliti što god hoćete nakon što vam ovo ispričamo, ali na svoje smo uši čuli kako biljka na naš dodir priča, pjeva, čavrlja, preko niza spojenih uređaja i zvučne kartice iz računala pušta zvukove različitih i tonova i intenziteta.

Glasa se u duru, molu, ponekad brzo, ponekad nježno, mirno, pa opet naglo visoko ili duboko. I vrlo intenzivno na ljudsku blizinu reagira veseljem, ugodom, ljutnjom, čak i uvrijeđenošću. Govor biljke se lako može počuti putem njenih prerađenih elektromagnetskih signala, transformiranih u zvuk koji stiže iz tehničkog uređaja.

Ne biste vjerovali, ali ako joj malo snažnije pritisnete list, biljka se neće maknuti ni milimetar, ali uz prave uređaje, uz eksperiment koji smo svojim očima vidjeli, ušima čuli u splitskom Zoološkom vrtu, ona će doslovce kroz žustre tonove početi vriskati.

Živahna ljubica i mirna aloa

Biljka možda nema svijest, ne može govoriti kao čovjek, glasati se kao životinja. Ali na svoj način osjeća život oko sebe i u zemlji. I s posebnim aparatima u stanju je to ispričati.

- Imamo dokaz da biljke komuniciraju, da nam žele nešto reći ako im damo tu mogućnost. Ako ih pokušamo razumjeti i nama će rado pokazati jesu li gladne, žedne, sretne, tužne.

image
Dočim smo ljubičicu spojili na sistem, preko laptopa je izašao koncert. To je bilo nevjerojatno...
Duje Klarić/Cropix


Poslušajte ovo, ovako priča ljubičica iz ove male tegle. Jako je živahna, posebno u podne. Slušali smo što nam govori aloa vera, ali njezin je razgovor puno sporiji i mirniji – otkriva nam splitski šaptač biljkama Hrvoje Cokarić iz marjanskog Zoološkog vrta.

Baš kao EEG

A da bi to uspio trebale su mu dvije elektrode, jedna koju stavlja na list, i druga koju ubode u zemlju kraj biljčice. I uz njih postavi, uveže nekoliko uređaja. Prvi hvata unutrašnje valove energije biljke, njene elektromagnetske vibracije. Ima ih biljka, ima ih i čovjek.

Ljudske primjerice evidentira uređaj kojeg znamo kao EEG-a, što prati moždane impulse. Na tom principu radi i uređaj iz ZOO vrta, koji čita unutrašnji impuls biljke. I iz njega generira signal što omogućuje komunikaciju preko kompjutera i sintisajzera.

Drugim riječima, omogućuje da električni impuls biljke pretvorimo u glazbu, u tonove, ljestvice, u melodiju. Za nekoga je ona isprekidani niz tonova, a za druge zeleni koncert.

Duboki tonovi kriju nelagodu

- Preko zvučne kartice s laptopa se čuju tonovi jačih, slabijih intenziteta, od milog šaputanja, visokog C, do dubokih zvukova. Dublji se zvukovi pojačavaju ako je biljci nelagodno, recimo ako joj se pritisne list, radi šteta.

Evo ga, ovaj duboki brzi zvuk pokazuje da se naša mala ljubičica, inače uvijek jako aktivna i živahna, upravo sada naljutila. To smo shvatili. Ne voli pritisak. Hoće nježnost, dobru energiju. Onda su njeni zvukovi puno viši. Poslušajte kako priča.

image
Uređaj čita unutrašnji impuls biljke i iz njega generira signal, te ga pretvara u glazbu, tonove, ljestvice, melodiju
Duje Klarić/Cropix


Svaka travka, stablo, grm, maslačak ima svoj razgovor. Osamdesetih prošlog stoljeća znanstvenici su počeli proučavati elektromagnetske biljne signale. Kinezi već godinama putem ovakvih uređaja na dnevnoj bazi slušaju tonove koje biljke puštaju.

Kako su ih katalogizirali, već sada znaju jesu li gladne, žedne, jeli im hladno. I to koriste u poljoprivredi, tako što joj računalo automatski pusti što joj treba - kaže Cokarić.

Pjevaju kad je sunce najjače

Prije nekoliko mjeseci slučajno je naletio na dokumentarac o tajnom životu biljaka, odmah došavši na ideju da se tako nešto pokuša i u splitskom Zoološkom vrtu.

Ravnatelj Nediljko Ževrnja je odmah shvatio kako je to vrlo zanimljiva stvar i nakon što su nabavili tehnikalije, počeli su slušati što im biljke pričaju.

- Napeto smo se sakupili da vidimo hoće li eksperiment uspjeti. Bio sam iznimno skeptičan. Ali imali smo što za čuti. Dočim smo ljubičicu spojili na sistem, preko laptopa je izašao koncert. To je bilo nevjerojatno.

Pa smo počeli slušati i druge. I shvatili kako su najaktivnije oko podne. Kada je sunce najjače. Kako dan ide svom kraju i one lagano postaju umornije, spremaju se za spavanje. U noći su ti signali slabiji, tiši, nježniji. Tada su biljke, kako se i očekuje, u dubokom snu – kaže Hrvoje.

image
Duje Klarić/Cropix


Tek su na početku novih saznanja, tek skupljaju zvukove koje će pokušati kategorizirati. Uvezujući ih u tonu, u brzini, učestalosti, vremenu, dobit će brojne korisne informacije. Svoja su saznanja već pokazali na dječjoj radionici koja je oduševila polaznike.

Prema planu, mjesečno će imati dvije, jedna kreće uskoro. A kako se dobre vijesti daleko čuju, interes za pričom biljnog svijeta je i više nego očekivan. Ali čekajte samo, još kada se izrealiziraju dva planirana projekta, splitski ZOO postat će veliki hit.

Ozvučit će stabla

- Doduše mi i jesmo već veliki hit. Prošlog vikenda smo imali posjet četiristotinjak ljudi. Uz naše stanare, tu su i brojni koncerti, radionice, susreti, predstave, DJ nastupi, edukacije, događanja, organizacije rođendana… Ali imamo mi i drugih planova.

Odlučili smo ozvučiti nekoliko marjanskih stabala. Tako da će ljudi prilikom obilaska park šume moći čuti njihove zvukove. Bit će to njihova melodija koja će pokazati kako se oni u tom trenutku osjećaju i reagiraju na svijet oko sebe. Ali to nije sve – veli Hrvoje.

U ZOO vrtu se javila još luđa ideja, ovo kažemo u pozitivnom smislu. A ona će povezati njihove ozvučene biljke i polaznike Glazbene škole Josip Hatze.

image
Najaktivnije su oko podne, kada je sunce najjače. Kako dan ide kraju i one postaju umornije, spremaju se za spavanje
Duje Klarić/Cropix


U toj suradnji rodit će koncert u kojem će glazbenici svirati onako kako biljke kažu. Razgovori o suradnji su već postignuti, tako da ćemo za neko vrijeme s vrha Marjana imati najnevjerojatniji koncert koji je Split, Hrvatska, regija ikada imala.

- Brojni pitaju može li se biljni elektromagnetski impuls pretvoriti u tehno glazbu. Može. Može i u neku drugu verziju. Ali kada budemo imali koncert s glazbenicima iz Hatzea, tada ćemo imati čistu klasiku.

Koncert u ritmu biljke

Preuređeni signal koji preko zvučne kartice dobiva ton, može se donekle transformirati. No ne i ubrzati ili usporiti. Jer mi ga ne možemo generirati, taj je zvuk direktna posljedica biljčinog ritma.

Doduše biljku se može potaknuti da sama ubrza taj proces. Ili ga uspori. Da intenzitet bude dublji, viši. U biti sve ovisi o njenom raspoloženju – veli Cokarić.

Eto, probali smo i mi sami. Biljku smo pogladili. Od elektrode do laptopa se pružio signal koji bi označili veselim, nježnim, ujednačenim. Rekli smo joj i djevojko, pjevaj. Biljka nam je zadovoljno uzvratila.

image
'Brojni pitaju može li se biljni elektromagnetski impuls pretvoriti u techno glazbu. Može. Može i u neku drugu verziju'
Duje Klarić/Cropix


Onda smo malo pritisnuli list. Nakon nekoliko sekundi tonovi su se ubrzali, postali neujednačeni, duboki. I onda su stali.

Naljutili smo je, uvrijedili. Onda ju je Hrvoje mazno pogladio, pružio ruke preko listova. Nakon nekoliko sekundi počela je opet milozvučno presti.

Ne čupajte ih, ne lomite

- Kroz eksperiment smo shvatili i kako biljka nakon što je izvučemo iz zemlje još neko vrijeme pušta signale. Nakon nekog vremena više ih nema. Zemlja im treba kao nama kisik.

Znamo da izvučene iz staništa odumiru, ali preko ovih uređaja se točno može uočiti i trenutak kada im dođe kraj – veli Cokarić.

I zato ne gazite olako biljke. Ne lomite im granje. Čuvajte ih. Jer biljke osjećaju i nas i jedna drugu.

Upoznali su nas i s eksperimentom iz jednog istraživanja. Nakon što su znanstvenici izašli iz laba, laborant je slučajno gurnuo na pod jednu od dvije biljke. Zemlja se rasula, biljka se slomila. Laborant je bacio u kantu za smeće.

Ubio joj je prijateljicu

- Sutradan su znanstvenici na preostalu biljku stavili elektrode i slušali njene zvukove. Ali svaki puta kada bi joj se približio taj laborant zvukovi bi podivljali. Biljka ga nije mogla smisliti, ubio joj je najdražu kolegicu.

Špijala ga je zvukovima ekipi, tako je otkrila da je on ubio njenu prijateljicu. Kako ga je biljka osjetila, to znanost ne može još objasniti – kaže Cokarić.

image
Znamo da izvučene iz staništa odumiru, ali preko ovih uređaja se točno može uočiti i trenutak kada im dođe kraj, veli Cokarić
Duje Klarić/Cropix


U osnovi svega svi smo mi uvezani u sustav. I koliko god bili okrutni prema prirodi, držeći kako smo kao viša bića u većem značaju, ona ukazuje na našu malenkost. I to da smo dio nje.

U hit filmskom spektaklu "Avatar" postoji stablo duša koje čini osnovu, sukus svega. U "Gospodaru prstenova" stabla pričaju. Eksperimenti na biljkama pokazuju kako to možda nije tek puka znanstvena fantastika.

- Nešto očito postoji. Nečega tu ima. Nešto vrlo, vrlo zanimljivo. U Splitu imamo prigodu to i pokazati – veli Hrvoje Cokarić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. lipanj 2021 16:09