Osuđena za ubojstvo partnera, a vlasti se poslužile AI-jem: ono što je ‘izmislio‘ izazvalo skandal

Susan Neill-Fraser već 17 godina tvrdi da nije ubila svog dugogodišnjeg partnera Boba Chappella. Osuđena je za njegovo ubojstvo iako njegovo tijelo nikada nije pronađeno, a nije pronađeno ni oružje kojim je navodno počinjen zločin. Sada je njezin slučaj ponovno privukao veliku pažnju u Australiji, ali iz sasvim drugog razloga, umjetna inteligencija pojavila se u dokumentu koji je korišten kako bi joj se ograničilo pravo da javno govori o svojoj nevinosti.

Sve je počelo u siječnju 2009. godine. Chappell, tada 65-godišnji fizičar u bolnici Royal Hobart, posljednji je put viđen na svojoj jedrilici, usidrenoj na rijeci Derwent u Tasmaniji. Sljedećeg jutra prolaznik je primijetio da brod stoji neobično nisko u vodi, kao da tone. Chappella nije bilo i od tada više nikada nije viđen.

Policija je na brodu pronašla ono za što se sumnjalo da je krv, kao i tragove koji su izgledali poput pokušaja sabotiranja plovila. Nekoliko mjeseci poslije, u kolovozu 2009., za Chappellovo ubojstvo optužena je njegova partnerica Susan Neill-Fraser, s kojom je bio 18 godina. Ona je od početka tvrdila da je nevina, a to ponavlja i danas, piše The Guardian.

Osuđena je, a tijelo nikada nije pronađeno

Slučaj protiv Neill-Fraser bio je posredan, nije bilo tijela ni oružja kojim je Chappell navodno ubijen. Tužiteljstvo je tvrdilo da ga je Neill-Fraser nasilno usmrtila ispod palube, moguće udarcem velikim ključem u glavu, a zatim njegovo tijelo izvukla na palubu, prebacila u čamac, opteretila ga i bacila u rijeku Derwent. Tvrdilo se i da je nakon toga pokušala potopiti jedrilicu.

Kao mogući motiv tužiteljstvo je navodilo probleme u njihovoj vezi i financijsku korist koju bi Neill-Fraser, prema toj tezi, ostvarila Chappellovom smrću. Sudac Alan Blow prilikom izricanja kazne rekao je da je uvjeren izvan razumne sumnje da je pokušala potopiti Four Winds kako bi uništila dokaze i odvratila sumnju od sebe.

Neill-Fraser osuđena je na 23 godine zatvora, uz minimalno 13 godina koje je morala odslužiti, a 2022. puštena je na uvjetnu slobodu, no nikada nije prestala tvrditi da nije ubila Chappella.

Zabranili joj da javno govori da je nevina

Novi problem pojavio se krajem 2024. godine. Nakon razgovora o svom slučaju s Robyn Blewer, direktoricom Innocence Projecta Sveučilišta Griffith, Neill-Fraser zatražila je od svog službenika za uvjetnu slobodu pojašnjenje smije li voditi takve razgovore.

Odbor za uvjetni otpust potom joj je dodao uvjet prema kojem nije smjela izravno ni neizravno komunicirati s medijima kako bi tvrdila da je nevina ili da je nepravedno osuđena. Kasnije je zabrana dodatno proširena na društvene mreže, televiziju, radio, podcaste, streaming servise i druge javne kanale. Kršenje uvjeta moglo je imati ozbiljne posljedice. Prijetio joj je povratak u zatvor i odsluženje ostatka kazne, što je značilo još sedam godina iza rešetaka.

Neill-Fraser zato je pokrenula pravni postupak, a onda je uslijedilo otkriće koje je cijeli slučaj ponovno gurnulo u središte pozornosti.

Pravni slučajevi na koje su se pozivali uopće nisu postojali

Vrhovni sud Tasmanije 15. rujna čuo je da je Odbor za uvjetni otpust otkrio korištenje umjetne inteligencije u dokumentu njegova tajnika Bena Hancocka. Taj je dokument trebao poduprijeti stajalište države o strožim uvjetima uvjetne slobode Neill-Fraser.

Problem je bio u tome što su navedeni sudski slučajevi na koje se dokument pozivao bili AI halucinacije, odnosno nisu postojali. Nakon toga uklonjen je uvjet kojim joj je bilo zabranjeno razgovarati s medijima o svojoj nevinosti. Neill-Fraser je nakon sudskog ročišta rekla da je vrlo zadovoljna i osjeća veliko olakšanje.

Naglasila je da osporavanjem odluke o uvjetnoj slobodi nije namjeravala drugima prouzročiti bol te ponovila da je uvijek tvrdila da je nevina.

"Nastavljam borbu da očistim svoje ime i ukazujem na širi problem pogrešnih osuda u Australiji. Ne mogu odustati", poručila je.

‘Duboko zabrinjavajuće‘

Tasmanijski državni odvjetnik Guy Barnett najavio je da će od predsjednika Odbora za uvjetni otpust zatražiti objašnjenje, ocijenivši ono što se dogodilo neprihvatljivim.

Sarah Schwartz, pravna direktorica Human Rights Law Centrea, rekla je da je duboko zabrinjavajuće to što je javno tijelo koristilo dokument nastao uz pomoć umjetne inteligencije, koji se pozivao na nepostojeće pravne izvore, kako bi ograničilo temeljne slobode neke osobe. Upozorila je i da odluke o uvjetnom otpustu imaju malo mehanizama odgovornosti, transparentnosti i pravičnosti, zbog čega smatra da postoji veći rizik od nepravilne uporabe umjetne inteligencije, piše The Guardian.

Njezina osuda i dalje stoji

Otkriće AI halucinacija ne znači da je poništena presuda za ubojstvo Boba Chappella. Neill-Fraser i njezina ekipa godinama osporavaju slučaj, dok je policija odbacivala kritike svoje istrage i ukazivala na to da više sudova nije utvrdilo probleme s radom istražitelja.

Griffith University Innocence Project sada se uključio u njezin slučaj. Robyn Blewer tvrdi da postoje ozbiljna pitanja o tome kako je Neill-Fraser osuđena te upozorava na niz čimbenika koji se u istraživanjima povezuju s pogrešnim osudama. Sljedeći koraci, prema uključuju pokušaj pristupa materijalima iz slučaja i pronalazak kaznenopravnog tima koji bi mogao tražiti novi žalbeni postupak ako se pronađu novi dokazi ili pokretanje istrage.

Susan Neill-Fraser tako i dalje ostaje pravomoćno osuđena za Chappellovo ubojstvo i nastavlja tvrditi da ga nije počinila. No slučaj koji već gotovo dva desetljeća izaziva rasprave u Tasmaniji sada je otvorio i sasvim novo pitanje, što se može dogoditi kada se umjetna inteligencija i njezine izmišljene informacije nađu u dokumentima koji mogu utjecati na nečija prava i slobodu.