StoryEditor
Životzatvoren sajam vina i delicija "Vinski podrum"

'Najgore što vam se može dogoditi su toplo vino i hladna žena'

Piše PSD.
12. listopada 2013. - 22:58
Najgore što vam se može dogoditi je toplo vino i hladna žena, kazao je poznati vinar Davor Zdjelarević na prezentaciji Udruge Graševina Croatica, održanoj na prvom sajmu Vinski podrum u organizaciji Slobodne Dalmacije. Udruga okuplja dvadesetak proizvođača vina s područja Slavonije i Baranje, a osnovana je s ciljem lakšeg stvaranja identiteta toga vinogorja i sorte graševina.

- Zahvaljujući entuzijazmu uspjeli smo se udružiti kako bismo komercijalno stvarali prepoznatljivost pa je lani graševina priznata kao autohtona hrvatska sorta,  čimbenik identiteta regije. Ranije su je u svijetu prepoznavali po baznom vinu iz Italije - rizlingu. Izvan Hrvatske je identitet našeg vinarstva još uvijek relativan pojam, prosječan Europljanin jedva da zna gdje je Hrvatska, a kamoli da zna razlikovati regije unutar nje. Na tom planu najviše su napravili Istrani jer su vrijednost znali pretvoriti u brand - pojasnio je Zdjelarević, kojemu je upravo zbog toga žao što dobar dio vinara još uvijek ne vidi koliko je udruživanje važno.

Prije dvije godine Hrvatska gospodarska komora je osnovala Udrugu vinarstva RH kroz koju se osiguravaju sredstva za promidžbu u inozemstvu, te financirala jedan britanski institut da izradi detaljnu analizu stanja u vinarstvu. Oni su sugerirali da se Hrvatska prezentira kroz četiri regije: Dalmaciju, Istru, Sloveniju i Podunavlje, Bregovitu Hrvatsku.

Na prezentaciji šest graševina, Zdjelarević je uputio i kritiku ugostiteljima jer smatra da kadar koji radi u restoranima, u većini slučajeva, je vrlo malo educiran o vinima koje nudi gostima, pa se prodaju loša, skupa i rinfuza vina, što je velika šteta pored ovoliko proizvođača u Hrvatskoj.


Na Vinskom podrumu održana je i prezentacija kreditnog programa HBOR-a koji može biti zanimljiv vinarima, ali i drugim poduzetnicima. Mira Krneta, voditeljica područnog ureda za Dalmaciju kazala je kako je preko HBOR-a u tijeku 2012. Te u osam mjeseci ove godine plasirano 2388 kredita, odnosno preko sedam milijardi kuna, a najveći dio u projekte u turizmu. Za vinare posebno zanimljivim smatra linije kredita kojima se kreditira izvoz, odnosno osiguranje naplate u izvoznim poslovima, te kredite za pripremu i podizanje nasada. Kamate se kreću od dva do četiri posto, ovisno o liniji, a do kraja godine krediti su 'na akciji'.

Kamata je naime, do tri posto, pa bi s projektima valjalo požuriti. Udio financiranja u projektima je od 75 do 100 posto, otplate od 12 do 14 godina, a poček može biti od dvije do pet godina. Sve su informacije dostupne i na web stranicama ili u uredima.


Otvoren "Vinski podrum" fešta najboljih hrvatskih vina



NATAŠA BAKOTIĆ
FOTO: JADRAN BABIĆ I DUJE KLARIĆ / CROPIX
VIDEO: IVAN KAŠTELAN

Kreativni doprinos

Likovna udruga Slobodne Dalmacije pridružila se sajmu oslikavajući vina i slikajući u vinu, a dobrim za 'pinel' se pokazao cabernet souvignon iz Polače. Svoje radove nastale ranije, a i one u nastajanju izložili su Maja Krstić, Katja Gospodnetić, Snježana Mratinić, Zdravko Cota, Zvone Bilandžić, Draženko Pačalat, Frane Božiković i Dragan Stojković, a mogli su se kupiti i zanimljivi proizvodi na temu vina nastali u kreativnoj radionici Lige za prevenciju ovisnosti.

'Microsoft za prehrambenu industriju'

Je li priča o Cvijetu soli samo dobar mamac za turiste ili je pak riječ o proizvodu koji ima vrijedna nutricionistička svojstva i blagotvoran je za zdravlje, pitaju se mnogi pogotovo zato što u nekim mediteranskim zemljama kilogram te soli dostiže cijenu i do 600 kuna po kilogramu. Na sajmu u podrumima sreli smo bračni par Darinku i Ivan Šimića iz Makarske koji je pokrenuo prvu vjetrosolanu u Hrvatskoj i u solani Ramova u Krvavici po sasvim novoj, inovativnoj tehnologiji proizvodi industrijsku sol i Solni cvijet.

Dobra poduzetnička ideja nije prošla ni jedan natječaj, niti su dobili potporu, ali su svojom upornošću stigli na tržište a Solni cvijet ima certifikat Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
- Moja tehnologija je kao Microsoft za prehrambenu industriji i korištenjem prirodne energije možemo i obarati cijenu ove vrste soli kako bi bila dostupnija kupcima jer je izuzetno zdrava i puno je bolje koristiti sol nego piti tablete magnezija, kaže Šimić. U njegovoj solani prinos je osam do deset puta veći, a solana radi tijekom cijele godine. Stvara kristale visoke kvalitete , odnosno sol koja je stoposto prirodna bez dodatka aditiva.




Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. rujan 2020 19:04