Ljeti nam je apetit ‘tanji‘ i manje jedemo, a opet se debljamo. Nutricionistica je objasnila zašto nam se to događa

S ljetnim temperaturama znatno iznad 30 Celzijevih stupnjeva, mnogi se ljudi suočavaju s naglim padom apetita. Unatoč manjem unosu hrane, stručnjaci primjećuju iznenađujući i naizgled kontradiktoran trend: još uvijek se često debljamo u ljetnim mjesecima. Ovaj paradoks izravna je posljedica složenog sukoba između bioloških zaštitnih mehanizama tijela i sezonskih promjena u načinu života.

Kada živa u termometru pokazuje visoke temperature, ljudsko tijelo se trudi održati optimalnu temperaturu jezgre od 37 stupnjeva, što je ključno za funkcioniranje enzima i metabolizam. Probava hrane, posebno proteina i teških životinjskih masti, proizvodi dodatnu tjelesnu toplinu.

Ovaj fenomen poznat je u medicini kao termički učinak hrane. Kako bi se spriječilo pregrijavanje i dodatno opterećenje kardiovaskularnog sustava, tijelo prirodno potiskuje osjećaj gladi.

Gubitak apetita

Beth Czerwony, nutricionistica u poznatoj američkoj klinici Cleveland, naglašava da je gubitak apetita u vrućini namjerna obrambena strategija. Povećano znojenje također doprinosi tome. “Izgubljena tekućina može dovesti do blage dehidracije, koja usporava rad crijeva”, objašnjava, dodajući da u tim uvjetima tijelo nužno daje prioritet nadoknadi tekućine, zbog čega češće osjećamo žeđ nego glad.

Fiziološke promjene prate i izražene hormonalne fluktuacije.

Gordon Fisher sa Sveučilišta u Alabami istaknuo je istraživanje koje pokazuje da toplina potiče proizvodnju serotonina, koji djeluje kao snažan supresor apetita. Istodobno, visoke temperature smanjuju razinu ključnog hormona crijeva koji normalno govori mozgu da smo gladni. Znanstveni podaci podupiru ovu tvrdnju.

Visoke temperature smanjuju razinu ključnog hormona crijeva koji normalno govori mozgu da smo gladni

 

Niksa Stipanicev/Cropix

Studija Sveučilišta Bedfordshire u Velikoj Britaniji iz 2020. godine otkrila je da pojedinci spontano konzumiraju u prosjeku 250 kalorija manje dnevno na 30 Celzijevih stupnjeva u usporedbi s danima kada su temperature samo 20 stupnjeva.

Promjene u ponašanju

Unatoč ovim snažnim biološkim kočnicama konzumacije hrane, vaga često pokazuje veći broj krajem ljeta. Stručnjaci ovaj fenomen pripisuju četirima ključnim promjenama u ponašanju.

Prvo, zbog smanjenja želje za teškim i toplim obrocima, ljudi češće pribjegavaju brzim grickalicama tijekom dana. Ovaj kontinuirani unos, iako malen, brzo premašuje kalorijsku vrijednost redovnih obroka.

Drugo, zbog povećane žeđi povećava se unos tekućine.

Voda se često zamjenjuje zaslađenim pićima, ledenim čajevima, voćnim sokovima i ljetnim alkoholnim koktelima. Ova pića povećavaju dnevni unos kalorija bez doprinosa osjećaju sitosti.

Treće, toplinski stres prisiljava ljude da borave u hladnim prostorijama. Smanjeno kretanje izravno se prevodi u nižu potrošnju energije.

I četvrto, epidemiološke studije pokazuju da ljudsko tijelo u vrućem okruženju prelazi u svojevrsni “način rada za uštedu energije”. Budući da ne mora sagorijevati kalorije za održavanje tjelesne topline kao što to čini zimi, dnevna potrošnja energije smanjuje se, uz sve ostale čimbenike koji ostaju isti, i do deset posto, prema nekim procjenama. •