StoryEditorOCM
Životjedemo li nezdravo?

Hrana je sve skuplja i u njoj je sve više štetnih sastojaka! Ima li alternative?; ‘Na djelu je globalna prevara!‘

Piše Hina, D.R./JL
7. lipnja 2024. - 21:57

Štetne tvari gomilaju se u tlu te ulaze u ljudsko tijelo putem vode za piće i navodnjavanjem biljaka koje se kasnije koriste kao hrana.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u petak obilježava Svjetski dan sigurnosti hrane te poziva tom prigodom vlade i proizvođače na distribuciju zdrave hrane ljudima diljem svijeta.

Na Sredozemlju bi 529 milijuna stanovnika trebalo uživati u lokalnom voću, povrću, maslinovom ulju i ribi, ali mnogima od njih zdrave namirnice nisu dostupne.

Unija za Mediteran, organizacija s 43 zemlje, upozorila je u svom posljednjem izvješću da klimatske promjene, zagađenost, loši uvjeti poljoprivrednika, skupi energenti i ratovi onemogućuju proizvodnju i distribuciju kvalitetne hrane.

image
/Shutterstock

Dovoz žitarica iz Ukrajine i Rusije otežan je nakon što su te dvije zemlje otpočele rat prije dvije godine, pa se oko 329 milijuna ljudi u zemljama južnog i istočnog Mediterana suočava s poskupljenjima i nestašicom.

Palestinci pod izraelskom opsadom u Pojasu Gaze gladuju i bivaju bolesni jer je blokiran ulazak kamionima s hranom.

"Hitno moramo osigurati dotok hrane i ojačati međusobnu suradnju protiv gladi u čitavoj regiji", rekao je Kamel Nasser, glavnik tajnik Unije za Mediteran, prenosi Jutarnji list.

Suprotna, europska obala Mediterana, izložena je pak vremenskim nepogodama.

Španjolska, gdje se proizvede polovica maslinovog ulja na svijetu, suočava se s dugotrajnom sušom i neuobičajeno visokim temperaturama. Boca s litrom ekstra djevičanskog maslinovog ulja u trgovini u Madridu košta 9,25 eura dok je prije tri godine koštala oko 3,50 eura.

image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

"Jako je poskupjelo", kaže 37-godišnja Andrea, stanovnica glavnog grada. Potrošnja maslinovog ulja u Španjolskoj pala je 25 posto od veljače 2020., podatak je udruge tamošnjih proizvođača.

Poljoprivrednici su u ponedjeljak blokirali granicu između Španjolske i Francuske tražeći od svojih vlada da im dodatno subvencioniraju gorivo i postrože pravila za uvoz hrane u Europsku uniju. Upozoravaju da je Europa zapljusnuta uvoznom hranom "upitne kvalitete".

Slično je u Hrvatskoj gdje je prije šest mjeseci osnovana Agrarna stranka.

"Sigurna hrana ne mora nužno značiti i da je zdrava", kaže predsjednik stranke Robert Hadžić, inače voćar iz okolice Zagreba. "Danas smo više nego ikada izloženi štetnim utjecajima hrane na ljudsko zdravlje", dodaje.

Agrarna stranka, koju 80 posto čine poljoprivrednici, a 20 posto agronomi i profesori, protivi se prekomjernoj upotrebi pesticida i genetski modificiranih organizama u proizvodnji hrane za ljude i životinje.

"Regulatorna tijela odobravaju stavljanje u promet, po principu maksimalno dozvoljenih količina određene supstance, ne uzimajući pritom u obzir kumulativno djelovanje (taloženje) štetnih supstanci u ljudskom, životinjskom ili biljnom organizmu", kaže Hadžić.

image
Sina Schuldt/Dpa Picture-alliance Via Afp

Štetne tvari gomilaju se u tlu te ulaze u ljudsko tijelo putem vode za piće i navodnjavanjem biljaka koje se kasnije koriste kao hrana. "Ovaj problem je naročito izražen u mediteranskom prostoru. Stoga moramo ozbiljno razmisliti i promijeniti način na koji proizvodimo hranu", kaže.

WHO naglašava kako kvalitetna hrana predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika dobrog zdravlja dok je zdravstveno neispravna hrana uzrok bolesti, poremećaja rasta i razvoja te mentalnih bolesti. Broj ljudi koji si ne mogu priuštiti zdravu prehranu u svijetu povećao se za dodatnih 112 milijuna između 2019. i 2020., na gotovo 3,1 milijardu, zbog poskupljenja tijekom pandemije, izvijestio je UN.

Hadžić kaže da se čovječanstvo može prehraniti zdravom hranom, ali da smo "prekomjerno opskrbljeni" onom nezdravom iz velikih korporacija.

"Moramo otvoreno prokazivati i demantirati one koji tvrde da se čovječanstvo ne može prehraniti bez korištenja "otrova" i bez organizama napravljenih u korporativnim "laboratorijima moći", napominje.

image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Prof. dr. Aleksandra Nikolić, redovita profesorica na Katedri za makroekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, rekla je za novinski portal Klix.ba da čovjek "imitira" uvjete u prirodi kako bi određene namirnice bile dostupne tijekom cijele godine, prenosi  Jutarnji list.

"To znači da hranu proizvodite u zatvorenom prostoru - plastenicima ili staklenicima - i da, kao što to rade u Nizozemskoj, tijekom cijelog dana koristite svjetlost odgovarajuće valne dužine. Biljke zbog toga mogu rasti u uvjetima ‘vječnog dana‘. Nema noćnih sati kada bi biljka trebala ‘spavati‘. Ovakav način proizvodnje ima negativan utjecaj na ukus i miris, ali i druga svojstva hrane", rekla je Nikolić.

Nikolić je dodala da su namirnice stalno dostupne jer ih se uvozi iz područja u kojima su dostupne.

image
Sasa Buric/Cropix

"Kada uvozite hranu, posebno voće i povrće, iz drugih udaljenih područja, onda ona mora biti pripremljena za dugotrajan transport. To znači da biljka mora biti ubrana prije nego što je u potpunosti sazrela. Mora zatim biti smještena u modificiranu atmosferu kako ne bi nastavila disati. Svojstva tako uzgojenog voća i povrća drukčija su od svojstava voća i povrća koje uberete negdje u svojoj blizini, koje u transportu ne provede mnogo vremena i koju čuvate", ustvrdila je Nikolić.

Prehrambena industrija zbog toga troši dosta energije i nanosi štetu okolišu. Nikolić je Klixu rekla da je prehrambena industrija zaslužna za 30 posto emisija stakleničkih plinova.

Nikolić je dodala da se danas u proizvodnji hrane koriste manje kvalitetni sastojci nego prije. "Poanta je u načinu proizvodnje, dorade, transporta, prerade i konzumacije hrane. Svi ovi procesi su u posljednja četiri desetljeća prošli kroz promjenu koja je promijenila okus, miris, strukturu hrane, ali i njena nutritivna svojstva hrane", ustvrdila je Nikolić za Klix.

image
Niksa Stipanicev/Cropix

Profesorica s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu rekla je da 30 proizvedene hrane završi kao otpad.

Nikolić je rekla da neki izvori sugeriraju da je globalno tržište imitirane hrane (npr., javorov sirup koji nije napravljen od soka iz drveta javora, umaci od sira koji sadržavaju malo sira i mnogo aditiva, med koji je zapravo obojeni kukuruzni sirup, itd.) vrjednije od trgovine kokainom. "Uvijek je bilo prevara vezanih za hranu i bit će ih", dodala je profesorica.

image
Josko Supic/Cropix/Cropix
image
Vojko Basic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. studeni 2024 11:50