Široka koalicija partnera iz cijele Europe udružila je snage kako bi pokrenuli kampanju #PlantHealth4Life čiji je cilj podizati svijest o dubokim vezama između zdravlja bilja i našeg svakodnevnog života i poticati djelovanje građana u cilju zaštite zdravlja bilja. Kampanju vode Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europska komisija (EK) i 22 europske zemlje. Nacionalni nositelj kampanje je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Pojašnjavajući kako zdravlje bilja utječe na naše živote, navode da biljke čine 80 % hrane koju jedemo i osiguravaju kisik koji udišemo. Međutim, to nije sve: zdrave biljke znače dobar poljoprivredni prinos, što utječe na dostupnost hrane, kao i njenu cjenovnu pristupačnost. Zbog klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti, kao što su trgovina i putovanja, biljke su izložene velikom pritisku, a širenje štetnih organizama bilja može imati razorne gospodarske i ekološke posljedice. Sjetite se, poručuju, krumpirove plijesni koja je sredinom 19. stoljeća dovela do katastrofalnih gubitaka usjeva, što je bio ključni čimbenik Velike gladi u Irskoj.
Međutim, mnogi europski građani još uvijek nisu dovoljno osviješteni o tome zašto je zdravlje bilja važno. Cilj kampanje #PlantHealth4Life jest podići kolektivnu svijest o rizicima za zdravlje bilja i o ulozi koju svatko od nas treba imati u zaštiti bilja.
-Zdravlje bilja utječe ne samo na okoliš, gospodarstvo i europski prehrambeni lanac, nego i na našu sadašnjost te budućnost. Očuvanjem zdravlja biljaka štitimo život. Stoga smo ponosni da se Europljani bave tom temom, što je vidljivo iz dosad nezabilježenog sudjelovanja država članica u kampanji #PlantHealth4Life - izjavio je Tobin Robinson, voditelj EFSA-ine jedinice PLANTS, koji je predstavio kampanju na simpoziju „Plant Health Without Borders” (Zdravlje bilja bez granica) koji je organiziralo belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a u Bruxellesu.
-Informirani europski građani koji posjeduju točne informacije o zdravlju bilja mogu pomoći u zaštiti i očuvanju naše bioraznolikosti. Zdravlje bilja prioritet je Europske komisije u okviru pristupa „Jedno zdravlje”. Ako informiramo ljude o važnosti toga da ne uvozimo štetne organizme u Europsku uniju i ako im damo potrebno znanje da poduzmu odgovarajuće mjere, naš će utjecaj biti vidlji - izjavila je Claire Bury, zamjenica glavnog direktora za prehrambenu održivost u Glavnoj upravi za zdravlje i sigurnost hrane (SANTE).
Ove godine kampanji se priključila i Hrvatska. Nacionalni nositelj kampanje je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
- U Hrvatskoj svake godine pronalazimo nove, strane vrste kukaca, uzročnika biljnih bolesti ili štetnih biljaka. Većina njih su karantenski regulirani, dok ostali, iako se pravovremeno detektiraju, mogu uzrokovati štete i velike gubitke u domaćoj poljoprivredi, šumarstvu i okolišu – istaknula je ravnateljica HAPIH-a, Darja Sokolić prigodom pokretanja kampanje.
Prema informacijama iz HAPIH-a, Hrvatska se primjerice danas bori s azijskom strizibubom, palminom pipom, mrežastom hrastovom stjenicom, zlatnom žuticom vinove loze, trnovitim štitastim moljcem, pajasenom, octenom mušicom ploda i drugim štetnim organizmima, koji su u našu zemlju uspjeli ući i u njoj se više ili manje proširiti.
-Stoga apeliramo na aktivnu ulogu svih građana u savjesnom postupanju u kontekstu putovanja i potencijalnog prijenosa, kao i u pravovremenom uočavanju i prijavljivanju te tako sprječavanju širenja štetnih organizama, jer ćemo samo zajedničkim snagama uspješno očuvati zdravlje bilja - naglašava Sokolić.
Kako bi kampanja postigla što veću uspješnost podržat će ju nacionalni partneri: Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Državni inspektorat RH, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume d.o.o.
- Uključite se! Aktivnosti svakog pojedinog Europljanina ključne su za održavanje zdravlja bilja. Posjetite mrežno mjesto kampanje #PlantHealth4Life i otkrijte kako možete zaštititi zdravlje bilja. Ondje se nalaze resursi dostupni na svim jezicima EU-a, uključujući materijale za medije, objave na društvenim mrežama koje možete dijeliti na svojim kanalima i videozapise – poručuju nositelji kampanje.
Dodaju kako vam to može biti od koristi, posebno ako ste:
- Znatiželjni putnik koji voli istraživati svijet i prirodu.
- Vrtlar koji uzgaja i brine se o povrću, cvijeću i drveću kod kuće, u dvorištu ili na balkonu.
- Roditelj koji brine o hrani koju vaša djeca jedu i koji želi zaštititi poljoprivredne zajednice, okoliš i bioraznolikost za buduće generacije.
Ove godine, kako navode, postoji mnogo prilika za sudjelovanje u kampanji koja će obuhvaćati sajmove, izložbe i škole u zemljama sudionicama. Kampanja uključuje 21 državu članicu i zemlju kandidatkinju, što je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu: Belgija, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Crna Gora.