Hrvati su lani odbacili čak 56 tisuća tona robe i bacili je u miješani komunalni otpad. Reciklirali smo skromnih 18 posto

Tekstilni otpad svjetski je problem, a Hrvatska je, htjela ne htjela, sudionica tog negativnog ekološkog procesa u kojem se odbacuju enormne količine odjeće koju više ne nosimo, a slabo recikliramo. Iako nismo država koja proizvodi velike količine odjeće, problem ipak imamo, jer prema riječima Jagode Divić, samostalne savjetnice u Sektoru za industriju i održivi razvoj  Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatsku je u 2022. uvezeno odjeće i tekstilnih (odjevnih) proizvoda u vrijednosti 1.612.601.617 eura. Ili da kažemo drugim riječima, kod nas na godišnjoj razini uveze oko 75 tisuća tona odjeće i tekstilnih proizvoda. Zemlje iz kojih dolazi najviše uvoza su Kina, Bangladeš, Kambodža, Vijetnam, Turska...

Kako u Hrvatskoj stojimo s tekstilnim otpadom, koliko ga stvorimo? Na globalnoj razini je to 92 milijuna tona.

- U vrijeme pandemije u 2020. višegodišnji porast količina otpadnog tekstila i obuće se prekida u odnosu na 2019. Međutim u 2021. količina otpadnog tekstila i obuće ponovno je u porastu, te u 2022. godini iznosi 55.931,73 tone prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Od toga odvojeno je sakupljeno 12.906,42 tone odnosno 23 posto ukupno nastale količine. Ostatak se nalazi kao sastavni dio miješanog komunalnog otpada, tako je u miješanom komunalnom otpadu završilo 37.099,79 tona, a u glomaznom otpadu 5.473,48 tona, dok je u otpadnim vozilima 425,04 tone.

To u postotcima znači da se 64 posto odložilo na odlagališta otpada i to u miješanom komunalnom otpadu, 18,43 posto se recikliralo, 10,42 posto je završilo u sklopu miješanih frakcija otpada, 5,43 posto je spaljeno uz energetsku oporabu, a preostalih 1,70 posto je privremeno uskladišteno.

Kako je organizirano prikupljanje odbačene odjeće i može li se što poboljšati, kakve su sugestije Komore?

- Sakupljanje otpada je socio-ekonomsko pitanje i gospodarenje otpadom u interesu je Hrvatske. Sustav gospodarenja je potrebno cjelovito uspostaviti, od krajnjih korisnika do sakupljača i obrađivača. Problem otpada je problem koji nitko ne može samostalno riješiti te je potrebno kontinuirano raditi na razvoju sustava koji će biti modularan, odnosno prilagodljiv, funkcionalan i primjenjiv svim dionicima.

Valja istaknuti kako otpadni tekstil dolazi iz nekoliko izvora, no svakako ga najviše ima u dijelu komunalnog otpada od krajnjih korisnika. Jedan dio problema svodi se na to od čega je izrađena odjeća. Prilikom izrade odjeće prisutne su složene kombinacije vlakana, problematične mješavina prirodnih pređa, filamenata ručne izrade, plastike i metala. Primjerice traperice su izrađene od pamučne pređe koja se općenito miješa s elastinom i drugim komponentama, kao što su patentni zatvarači i gumbi, konac za šivanje od poliestera i obojane su raznim bojama.

Drugi dio problema vezan je uz sustav gospodarenja otpadom koji mora biti cjelovit. To podrazumijeva da moramo imati dostupne spremnike za odlaganje ovakve vrste otpada te da oni moraju biti zaštićeni kako ne bi došlo do njihove devastacije. Nakon toga potrebno je osigurati i pravilno gospodarenje tako prikupljenim otpadom. U Hrvatskoj imamo nekoliko inicijativa koje uključuju prikupljanje ove kategorije otpada, kao što je socijalna zadruga Humana nova. Imamo i tvrtku koja je u mogućnosti ovakav otpad reciklirati te stvoriti novu vrijednost – to je "Regeneracija" iz Zaboka, tvrtka koja je održala kontinuitet poslovanja te i dalje radi na razvoju sustava reciklaže tekstilnog otpada. HGK intenzivno radi na podizanju svijesti o načinu gospodarenja ovom vrstom otpada i o održivom ponašanju kako tvrtki tako i pojedinaca.

Što se radi s prikupljenom odjećom, nešto se na neki način sigurno prikupi, imamo li organiziranu reciklažu ili gdje uopće putuje ta odjeća?

- Tekstil i odjeća mogu se odnijeti u reciklažna dvorišta, zatim može se donirati u humanitarne svrhe, odjeću i obuću trajno prikuplja Crveni križ, također se može donirati udruzi Humana Nova koja već godinama zapošljava socijalno ugrožene skupine gdje u procesu prikupljanja tekstilnih proizvoda jedan manji dio raspoređuje u second – hand trgovine, a od preostalog se izrađuju torbe, ruksaci, kute, industrijske krpe, a ostatak se distribuira dalje u tvrtku koja proizvodi filc.

Sve su to mogućnosti, međutim kako bi sustav odlaganja, prikupljanja i ponovne uporabe zaživio mora biti lako dostupan i jednostavno primjenjiv. Danas je ubrzan način života, nemamo gdje sakupljati velike količine odjeće i držati ih u stanovima te voziti u reciklažna dvorišta. To je jedan od razloga zašto veliki dio tekstilnog otpada završava u komunalnom otpadu.

HGK je član Euratexa, pojasnite što to znači za Hrvatsku, što znači za EU?

- Euratex trenutno radi na razvoju više od 60 propisa koji će u budućnosti nastavno na EU Strategiju za tekstil i odjeću regulirati cijeli niz procesa u lancu, od proizvodnih procesa, potrebnih vještina zaposlenika, recikliranja materijala, zbrinjavanja tekstilnog otpada, upotrebe kemikalija, ponašanja potrošača. U sve te procese pripreme mišljenja, sugestija, zaključaka preko članstva smo direktno uključeni.

Osim toga članstvo u Euratex-u našim tekstilnim tvrtkama omogućilo je da je HGK bila domaćin nacionalne radionice 8. i 9. lipnja 2022. u sklopu EU projekta "Osiguravanje održive budućnosti u industriji tekstila, odjeće, kože i obuće u jugoistočnoj Europi" na kojoj su sudjelovale još dvije europske konfederacije CEC (Europsko Udruženje kožara), Contance (Europska konfederacija industrije obuće) i veliki broj tvrtki.

Nakon toga, u sklopu istog projekta, 80 predstavnika poslodavaca, predstavnika industrijskih udruženja te sindikata u sektoru tekstila, odjeće, obuće i kože u ožujku 2023. potpisalo je Bukureštansku deklaraciju s ciljem očuvanja ovih industrija i radnih mjesta na području jugoistočne Europe.

Euratex je nositelj projekta SkillForward TCLF u kojem će u naredne 4 godine sudjelovati 19 partnera iz EU među kojima i HGK, koji ima za cilj pružiti širi opseg suradnje, predviđajući i odgovarajući na nove nedostatke vještina s inovativnim obrazovnim resursima na više razina i pružanjem metodologija koje uključuju nove aktere na TCLF obrazovnoj sceni diljem Europe. Ključni ciljevi projekta uključuju ciljanu potporu za usavršavanje i prekvalificiranje, razvoj novih i inovativnih profila poslova te poduzetničke vještine žena.

Euratex nam omogućuje pristup sveobuhvatnim podacima o trenutnom stanju i predviđanjima za razvoj EU tekstilne industrije. U suradnji s EURATEX-om, tvrtka "Regeneracija" dobila je nagradu kao tvrtka primjer na nivou EU održivosti u tekstilnoj industriji.

Što konkretno znači EU Strategija za tekstil i odjeću u kojoj HGK aktivno sudjeluje, što se može promijeniti kako se do 2030. ne bismo gušili u odbačenoj robi i uništenom okolišu.

- Strategija je izrađena za proizvođače u EU, ali da bi zaživjela cilj je da Strategija postane globalna, odnosno da se zadani ciljevi preliju na globalno tržište, inače neće u potpunosti zaživjeti i donijeti željeni red na tržištu. Europska unija ima za cilj u sljedećih 20 godina na tržištu imati održive proizvode, u potpunosti reciklabilne. To će biti proces, a bitna stavka je promjena navika potrošača, kojima će biti omogućeno da znaju porijeklo sirovine i materijala, kako je proizvod i gdje izrađen. Brza moda mora izaći iz mode.

Kako se uopće ponašati i kako mlade generacije - glavne kupce fast fashion odjeće - uvjeriti na odgovornije ponašanje, da kupuju kvalitetniju i skuplju odjeću?

- Mlade generacije potrebno je educirati još u vrtićkoj dobi, razvijati i senzibilizirati osjećaj za smanjenje onečišćenja u svim segmentima kao i odgovorno ponašanje prema prirodi. Također je vrlo snažan primjer obitelj i ponašanje pojedinca, odnosno roditelja, jer je to model koji djeca najviše slijede u svom ponašanju. Ono najvažnije što planeti u naslijeđe možemo ostaviti su dobro odgojena djeca, koja razvijaju empatiju i brigu prema onome što su zatekli i što ih okružuje. Mediji su također vrlo važan alat za utjecanje na promjene navika potrošača. Što se tiče svakoga od nas kao individua, vrlo je indikativno i vrlo je dobar primjer – da svjetske zvijezde kao i članovi kraljevskih obitelji nose ponovno odjeću koju su nekoliko puta odjenuli u raznim prilikama ili je recikliraju. Tako nešto je prije desetak godina bilo nezamislivo, nepopularno i izvan trendova. To je vrlo snažna poruka na globalnoj razini vezno uz budućnost modne industrije i primjer koji lako možemo slijediti.