Tetovaže su već desetljećima popularan način izražavanja osobnosti, a mnogi ih doživljavaju kao bezopasan ukras na koži. No znanstvenici sve više istražuju što se zapravo događa s tintom nakon tetoviranja i kako njezine čestice mogu utjecati na imunosni sustav.
Iako se ljudi tetoviraju već tisućama godina, dugoročni zdravstveni učinci unošenja pigmenata u kožu još nisu u potpunosti razjašnjeni. Istraživanja pokazuju da tinta ne ostaje nužno samo na mjestu tetovaže, već njezine sitne čestice mogu dospjeti i u limfne čvorove.
Što se događa s tintom nakon tetoviranja?
Kada igla unese pigment u dermis, srednji sloj kože, organizam ga prepoznaje kao stranu tvar i aktivira obrambeni odgovor. Imunosne stanice pokušavaju ukloniti pigment, no mnoge čestice ne mogu se jednostavno razgraditi i izbaciti iz tijela. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih tetovaže ostaju vidljive godinama.
Međutim, dio čestica može se premjestiti iz kože u limfni sustav i nakupljati u limfnim čvorovima. Limfni čvorovi važan su dio imunosnog sustava jer filtriraju limfu i sudjeluju u obrani organizma od infekcija i drugih štetnih tvari. Prisutnost pigmenata u njima zato je predmet sve većeg interesa znanstvenika.
Ipak, samo otkrivanje čestica tinte u limfnim čvorovima ne znači automatski da je došlo do bolesti ili trajnog oštećenja imunosnog sustava.
Neke boje mogu izazvati jače reakcije
Medicinska mikrobiologinja Manal Mohammed upozorila je da moderne tinte za tetoviranje sadrže složene mješavine kemijskih tvari. Osim pigmenata koji daju boju, u njima se nalaze tekući nosači, konzervansi i određene nečistoće.
"Mnogi pigmenti koji se danas koriste izvorno su razvijeni za industrijske primjene, poput automobilskih boja, plastike i tonera za pisače, a ne za ubrizgavanje u ljudsku kožu", objasnila je Mohammed.
Istraživači su u pojedinim tintama otkrili tragove metala poput nikla, kobalta i kroma, a u rijetkim slučajevima i olova. Određeni sastojci mogu izazvati alergijske reakcije, osjetljivost kože i dugotrajne upalne promjene. Posebno se ističu crvena, žuta i narančasta tinta, koje se češće povezuju s alergijskim reakcijama.
"Obojene tinte, osobito crvena, žuta i narančasta, češće su povezane s alergijskim reakcijama i kroničnom upalom", navela je mikrobiologinja.
Crvena tinta posebno se povezuje s dugotrajnim svrbežom, oteklinama i granulomima, odnosno malim upalnim čvorićima koji nastaju kada imunosni sustav pokušava izolirati tvar koju ne može ukloniti.
Postoji li povezanost s rakom?
Znanstvenike zabrinjavaju i određeni kemijski spojevi prisutni u pigmentima. Neke tinte sadrže azo-pigmente, koji se pod određenim uvjetima, uključujući izlaganje određenim vrstama zračenja, mogu razgraditi u aromatske amine. Pojedini aromatski amini u laboratorijskim su istraživanjima povezani s oštećenjima genetskog materijala i razvojem raka.
Crni pigmenti mogu sadržavati i policikličke aromatske ugljikovodike, skupinu spojeva među kojima se nalaze poznate kancerogene tvari. Važno je naglasiti da zasad nema čvrstih dokaza da tetovaže same po sebi uzrokuju rak kod ljudi.
Jedno opservacijsko istraživanje objavljeno krajem 2025. godine pronašlo je povezanost između tetovaža i 29 posto većeg rizika od melanoma, no druga istraživanja nisu potvrdila takvu povezanost. Takvi rezultati ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu, nego upućuju na potrebu za dodatnim istraživanjima.
Rizik postoji i tijekom samog tetoviranja
Osim mogućih dugoročnih učinaka tinte, tetoviranje nosi i neposredan rizik od infekcije. Igla probija zaštitnu barijeru kože, čime se otvara mogućnost ulaska mikroorganizama u organizam.
Ako se ne poštuju higijenski standardi, mogu se prenijeti bakterijske infekcije, a uporaba nesterilne opreme može povećati rizik od prijenosa hepatitisa B i C. Osobama koje imaju autoimune bolesti ili oslabljen imunosni sustav preporučuje se dodatni oprez i savjetovanje s liječnikom prije tetoviranja.
Što savjetuju stručnjaci?
Prije tetoviranja važno je provjeriti higijenske uvjete studija, raspitati se o podrijetlu i sastavu tinte te odabrati stručnu osobu koja se pridržava sigurnosnih postupaka. Znanstvenici pritom ističu da postoje brojna neodgovorena pitanja o dugotrajnom zadržavanju pigmenata u organizmu.
"Tetovaže ostaju snažan oblik samoizražavanja, ali istodobno predstavljaju cjeloživotnu izloženost kemijskim tvarima", zaključila je Mohammed.
Iako trenutačni dokazi ne upućuju na to da su tetovaže općenito opasne za većinu ljudi, istraživači smatraju da su potrebni stroži nadzor sastava tinte i dodatna istraživanja njihovih dugoročnih učinaka, prenosi Science Alert.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....