Znanstvenici zato sve više istražuju što se s tim tvarima događa tijekom godina i mogu li dugoročno utjecati na zdravlje. Dosadašnje spoznaje ne upućuju na to da tetovaže većini ljudi uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme, ali pokazuju da postupak nije bez rizika.
Ljudi svoja tijela tetoviraju tisućama godina. Sačuvane tetovaže na mumijama svjedoče o običaju koji je u različitim kulturama imao estetsko, društveno ili duhovno značenje. No dok arheologija otkriva sve više o povijesti ukrašavanja kože, znanost još nema konačne odgovore na sva pitanja o dugotrajnim učincima pigmenata u ljudskom tijelu.
Medicinska mikrobiologinja Manal Mohammed sa Sveučilišta Westminster u tekstu za The Conversation upozorava da tinte za tetoviranje nisu biološki inertne, odnosno da nisu tvari koje u organizmu samo pasivno stoje bez ikakve interakcije s okolnim tkivom. Riječ je o složenim mješavinama pigmenata, tekućina koje omogućuju njihovo nanošenje, konzervansa i mogućih nečistoća. Mnogi pigmenti koji se koriste za tetoviranje izvorno su razvijeni za industrijske namjene, poput boja za automobile, plastike i tonera za pisače. To samo po sebi ne dokazuje da će određena tinta izazvati bolest, ali otvara pitanje njezine prikladnosti za dugotrajan boravak u tkivu.
PIGMENT U DERMISU
Prilikom tetoviranja igla unosi pigment u dermis, sloj kože ispod površinskog epidermisa. Organizam čestice prepoznaje kao strani materijal pa na njih reagiraju imunološke stanice. Budući da se pigment ne može potpuno ukloniti, dio ostaje zadržan u koži, što omogućuje dugotrajnost tetovaže. Ipak, ne ostaje sve na mjestu na kojem je uneseno: istraživanja pokazuju da čestice mogu putovati limfnim sustavom i nakupljati se u limfnim čvorovima.
Limfni čvorovi imaju važnu ulogu u obrani organizma i usklađivanju imunoloških odgovora. Zbog toga je prisutnost pigmenata u njima predmet istraživanja. Dugoročne zdravstvene posljedice takva nakupljanja zasad nisu dovoljno razjašnjene.
Među najbolje dokumentiranim komplikacijama tetoviranja nalaze se alergijske i upalne reakcije. Posebno se ističe crvena tinta, koja se povezuje s dugotrajnim svrbežom, oteklinama i pojavom granuloma, malih upalnih čvorića nastalih kada imunološki sustav pokušava ograditi materijal koji ne može ukloniti. Reakcije se mogu pojaviti mjesecima, pa i godinama nakon tetoviranja. Uz crvenu, i žuta te narančasta tinta češće se povezuju s alergijskim reakcijama i kroničnom upalom.
Dio razloga za zabrinutost leži u sastavu pojedinih proizvoda. U nekim tintama pronađeni su tragovi nikla, kroma, kobalta, a povremeno i olova. Pojedini metali mogu izazvati alergijsku preosjetljivost, dok njihova toksičnost ovisi o količini i okolnostima izlaganja.
AZO BOJILA
Pozornost privlače i azo-bojila, sintetska bojila koja se koriste zbog intenzivnih boja. Pod određenim uvjetima, primjerice pri izlaganju sunčevu zračenju ili tijekom laserskog uklanjanja tetovaže, mogu se razgraditi na aromatske amine. Neki od tih spojeva u laboratorijskim su istraživanjima povezani s oštećenjem genetskog materijala i rakom. Crne tinte, pak, mogu sadržavati policikličke aromatske ugljikovodike, skupinu spojeva među kojima su i oni klasificirani kao kancerogeni. Međutim, opasna svojstva nekog sastojka nisu sama po sebi dokaz da tetovaža kod čovjeka uzrokuje rak. No, upravo je moguća povezanost tetovaža i zloćudnih bolesti jedno od pitanja koja izazivaju najviše pozornosti, ali i zahtijevaju najviše opreza u tumačenju. Švedsko istraživanje objavljeno 2025. godine zabilježilo je povezanost tetoviranja s približno 29 posto višim relativnim rizikom od melanoma, opasnog oblika raka kože. To ne znači da će 29 posto tetoviranih ljudi oboljeti, nego opisuje razliku između uspoređivanih skupina u tom istraživanju.
I nekoliko drugih istraživanja posljednjih godina upozorilo je na moguću povezanost tetoviranja s limfomima i pojedinim vrstama raka kože, ali je navedeno da su potrebna daljnja istraživanja. Švedsko istraživanje objavljeno 2024. usporedilo je 1398 osoba s limfomom i 4193 osobe iz kontrolne skupine. Kod tetoviranih sudionika zabilježena je procjena približno 21 posto višeg relativnog rizika od limfoma. Međutim, u glavnoj, dodatno prilagođenoj analizi rezultat nije dosegnuo uobičajenu granicu statističke značajnosti, pa ga treba tumačiti kao upozorenje za daljnje istraživanje, a ne kao potvrdu opasnosti.
DANSKA STUDIJA
Pozornost je privukla i danska studija blizanaca iz 2025. godine. U jednoj njezinoj analizi osobe s tetovažama većima od dlana imale su približno 2,7 puta višu procijenjenu stopu pojave limfoma od netetoviranih. Ipak, analiza limfoma temeljila se na malom broju oboljelih, zbog čega je procjena nesigurna, a istraživanje ne dokazuje da je tinta izazvala bolest.
Važnu protutežu tim nalazima donosi metaanaliza iz 2026., koja je obuhvatila sedam opažajnih istraživanja s ukupno 140.841 sudionikom. U glavnim analizama nije pronađena statistički značajna povezanost tetovaža s hematološkim zloćudnim bolestima ni povećanim rizikom od raka kože. Signal mogućeg povećanja rizika za hematološke bolesti pojavio se tek u dodatnoj analizi osjetljivosti, što autori smatraju razlogom za daljnja istraživanja, a ne dokazom uzročne veze.
KEMIJA U TIJELU
Osim pitanja koja tek treba razjasniti, postoje i neposredniji rizici. Tetoviranje narušava kožnu barijeru, jednu od važnih obrambenih prepreka organizma. Neodgovarajuća higijena, kontaminirana oprema ili tinta mogu omogućiti infekcije. Među mogućim uzročnicima su bakterija Staphylococcus aureus, virusi hepatitisa B i C te, rjeđe, atipične mikobakterije.
Zato su izbor studija, higijenski uvjeti i podrijetlo tinte važan dio odluke o tetoviranju. Osobe koje imaju autoimunu bolest, oslabljen imunitet ili druge zdravstvene okolnosti koje bi mogle utjecati na cijeljenje trebale bi se prije postupka savjetovati s liječnikom.
Poruka dosadašnjih istraživanja nije da svaka tetovaža predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju, nego da trajni crtež na koži podrazumijeva i dugotrajnu prisutnost kemijskih tvari u tijelu...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....