Analiza na globalnoj razini iz 2025. godine pokazala je da je broj ljudi koji žive s tim stanjem porastao s 378 milijuna u 1990. na 788 milijuna u 2023. Kako je globalna populacija rasla i starenje se povećavalo, kronična bubrežna bolest prvi je put ušla među 10 vodećih uzroka smrti u svijetu.
Istraživanje su vodili znanstvenici sa NYU Langone Health, Sveučilišta u Glasgowu i Instituta za metriku i procjenu zdravlja (IHME) Sveučilišta u Washingtonu. Analizirali su rastući teret bolesti koja postupno slabi sposobnost bubrega da uklanjaju otpad i višak tekućine iz krvi.
U blagim slučajevima ljudi možda nemaju nikakve simptome. U uznapredovalim slučajevima pacijentima može biti potrebna dijaliza, nadomjesna bubrežna terapija ili transplantacija bubrega.
Bolest koju mnogi ne vide na vrijeme
Analiza procjenjuje da oko 14% odraslih ljudi u svijetu ima kroničnu bubrežnu bolest. Također je utvrđeno da je oko 1,5 milijuna ljudi umrlo od te bolesti 2023. Nakon prilagodbe razlika u dobi među zemljama, smrtnost je bila više od 6% viša nego 1993. godine, prenosi Science daily.
“Naš rad pokazuje da je kronična bubrežna bolest česta, smrtonosna i da postaje sve veći javnozdravstveni problem,” rekao je suvoditelj studije Josef Coresh, MD, PhD, direktor NYU Langone’s Optimal Aging Institute. “Ovi nalazi podupiru napore da se bolest prepozna uz rak, bolesti srca i mentalno zdravlje kao ključni prioritet za donositelje odluka širom svijeta.”
U svibnju 2025. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno je uključila kroničnu bubrežnu bolest u svoj plan smanjenja prijevremenih smrti od nezaraznih bolesti za jednu trećinu do 2030. Coresh je rekao da je za rješavanje problema potrebna jasna slika o tome kako bolest utječe na populacije diljem svijeta.
Izvještaj je objavljen u časopisu The Lancet i predstavljen na godišnjem kongresu American Society of Nephrology (Kidney Week). Autori navode da je to najopsežnija globalna procjena kronične bubrežne bolesti u gotovo desetljeće.
Globalni prikaz oštećenja bubrega
Istraživanje je dio Global Burden of Disease (GBD) 2023 studije, velikog međunarodnog projekta koji prati zdravstvene gubitke kroz vrijeme i po zemljama. Rezultati se često koriste za oblikovanje javnozdravstvenih politika.
Znanstvenici su pregledali 2.230 objavljenih znanstvenih radova i nacionalnih zdravstvenih baza podataka iz 133 zemlje. Analizirali su obrasce dijagnoza i smrtnosti te mjerili koliko invaliditet uzrokuje kronična bubrežna bolest.
Nalazi su pokazali da oštećenje bubrega ne ugrožava samo bubrege. Smanjena funkcija bubrega bila je i veliki faktor rizika za bolesti srca, pridonoseći oko 12% globalnih kardiovaskularnih smrti, piše Science daily.
U 2023. kronična bubrežna bolest bila je i 12. vodeći uzrok smanjene kvalitete života zbog invaliditeta. Najveći rizični faktori bili su povišeni šećer u krvi, povišeni krvni tlak i visok indeks tjelesne mase (mjera pretilosti).
Rano liječenje može promijeniti tijek bolesti
Većina ljudi u studiji bila je još u ranoj fazi bolesti. To je važno jer rana intervencija često može usporiti napredovanje bolesti i pomoći pacijentima da izbjegnu zahtjevnije i skuplje tretmane kasnije.
Coresh je rekao da lijekovi i promjene životnog stila mogu spriječiti napredovanje do dijalize ili transplantacije ako se bolest otkrije na vrijeme.
Međutim, pristup liječenju je neujednačen. U subsaharskoj Africi, jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i drugim niskodohodovnim regijama malo ljudi dobiva dijalizu ili transplantaciju bubrega, uglavnom zbog ograničene dostupnosti i visoke cijene.
“Kronična bubrežna bolest je nedovoljno dijagnosticirana i nedovoljno liječena,” rekao je suautor Morgan Grams, MD, PhD. “Naš izvještaj naglašava potrebu za više testiranja urina kako bi se bolest rano otkrila te potrebu da pacijenti mogu pristupiti i priuštiti terapiju.”
Zašto se upozorenje i dalje pojačava
Od objave analize 2025., bolest bubrega dobiva sve više pažnje kao globalni prioritet. U 2026. stručnjaci su istaknuli projekcije koje pokazuju da bi smrtnost od kronične bubrežne bolesti mogla nastaviti rasti u idućim desetljećima, iako se očekuje pad smrti od moždanog udara i koronarne bolesti srca.
Kliničke smjernice također se mijenjaju. Organizacija Kidney Disease: Improving Global Outcomes (KDIGO), koja razvija široko korištene smjernice, ažurira preporuke za 2024. kako bi uključila nove terapije koje štite bubrege, uključujući SGLT2 inhibitore, GLP-1 terapije i nesteroidne antagoniste mineralokortikoidnih receptora.
Stručnjaci naglašavaju da kronična bubrežna bolest više nije samo kasna faza koja vodi do dijalize ili transplantacije, nego tiha, česta i opasna bolest koja se može ranije otkriti i liječiti te je povezana s nekim od najvećih uzroka smrti u svijetu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....