‘Zbog pušenja svakoga dana umire skoro 40 Hrvata! Svakim dimom cigarete u tijelo se unosi 4000 raznih kemikalija ...‘

Danas se obilježava Svjetski dan nepušenja, koji se tradicionalno obilježava od 1987. godine. Koliko je pušenje štetno, to znaju svi, oni koji i dalje uživaju u duhanskom dimu, ali i oni koji su odavno prestali ili koji prestaju svakog dana, a nikako da u tome i uspiju. O ovisnosti o duhanu napisane su mnoge knjige i mnogi novinski članci, tako da mi sada nećemo "filozofirati" što bi i kako trebalo, samo ćemo navesti činjenice koje dovoljno inteligentnoj osobi sve govore.

Tako je interesantno da se godišnje za bolesti povezane s pušenjem (za liječenje, lijekove, bolovanja i drugo) iz zdravstvenog budžeta RH izdvaja više od 200 milijuna eura, ili nekadašnjih 1,5 milijardi kuna, što je, priznat ćete, jako puno.

O cigaretama, dimu cigarete i svemu onome što je povezano s tim porokom porazgovarali smo s dr. Vidom Popovićem, dr. med., specijalistom pulmologije, pročelnikom Zavoda za pulmološku onkologiju Klinike za plućne bolesti KBC-a Split.

– Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi 4000 raznih kemikalija, od kojih je tristotinjak pouzdano kancerogeno. Na temelju te spoznaje, u razvijenim zemljama broj pušača se smanjuje, no u Hrvatskoj je pušenje i dalje velik javnozdravstveni problem koji zahtijeva pažnju. Od posljedica pušenja kod nas u RH godišnje umire oko 14.000 ljudi. U svijetu svake godine od posljedica pušenja umre gotovo šest milijuna ljudi, od kojih je više od 890 tisuća onih koji su izloženi pasivnom pušenju. Danas više nema sumnje da je pasivno pušenje vrlo opasno i štetno za zdravlje, uzrokuje zloćudne bolesti, mnoge ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne bolesti, kako kod odraslih osoba tako i kod djece, te često dovodi do prijevremene smrti – govori dr. Popović.

dr. Vide Popovic

Joško Supić/Cropix

Pušenje cigareta šteti gotovo svim organima u tijelu, uzrokuje mnoge bolesti i općenito narušava zdravlje pušača. Prestanak pušenja smanjuje rizik od bolesti povezanih s pušenjem i može produljiti život. 

– Brojne znanstvene studije ispitivale su učinke pušenja, duhanskog dima, duhana i duhanskih proizvoda na zdravlje, te su potvrdile činjenicu da je pušenje vodeći preventabilni rizični čimbenik za obolijevanje i prijevremeno umiranje. Pandemija pušenja globalni je javnozdravstveni i gospodarski problem. Pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, pola ih umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine, te gube u prosjeku oko 20 godina života – ističe dr. Popović.

Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života.

– Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi veliki su ekonomski teret svakoj državi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2016. godine, u Hrvatskoj je 31 posto stanovništva koje aktivno puši, od nepušača su 21 posto bivši pušači te ih je isto toliko svakodnevno izloženo duhanskom dimu u svojem domu. Kod muškaraca je 35 posto pušača, a kod žena 27 posto. Najveći je udio pušača u dobi od 25 do 44 godine života (39 posto). Po ovim podacima Hrvatska spada među najveće pušačke države u Europi – kaže.

Image of human lungs damaged by tobacco and cigarette smoking. No tobacco day. Space for text, message, advertisement

/Shutterstock

Pušenje u prvom redu uzrokuje različite bolesti dišnog sustava.

– Najozbiljniji je rak pluća te se u 85-90 posto slučajeva raka pluća povezuje s pušenjem. Isto je uzrok raka pluća u 9 od 10 slučajeva kod muškaraca i 8 od 10 slučajeva kod žena. Osim raka pluća, pušenje je kao uzročni čimbenik povezano i s rakom grkljana i usne šupljine, rakom mokraćnog mjehura, te u manjoj mjeri i s rakom različitih drugih sijela. Pretpostavlja se da je najmanje u 80 posto slučajeva kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) povezana s aktivnim ili bivšim pušenjem. To je ozbiljna, progresivna bolest pluća koja kod značajnog dijela bolesnika vodi ka kroničnoj respiracijskoj insuficijenciji i trajnoj potrebi za terapijom kisikom, a često dovodi i do smrtnog ishoda – objašnjava dr. Popović

Pokazalo se da su pušači skloniji nastanku upala pluća i različitim akutnim plućnim bolestima. Pušači koji su astmatičari imaju lošiju kontrolu bolesti i učestalija pogoršanja astme.

– Pušači su izloženi većem riziku od bolesti koje zahvaćaju srce i krvne žile (kardiovaskularne bolesti). Pušenje uzrokuje moždani udar i koronarnu bolest srca, koji su među vodećim uzrocima smrti. Čak i ljudi koji puše manje od pet cigareta dnevno mogu imati rane znakove kardiovaskularnih bolesti. Pušenje oštećuje krvne žile te dovodi do zadebljanja stijenke i njihova suženja. Kod pušača je veća učestalost infarkta miokarda i moždanog udara. Pušači četrdeset puta učestalije obolijevaju od infarkta miokarda od nepušača – govori naš sugovornik.

Sušenje duhana
 

Joško Supić/Cropix/Cropix

Ni probavni trakt nije pošteđen pušenja, kao ni živčani sustav.

– U probavnom sustavu pušenje uzrokuje smanjeno izlučivanje sline u ustima, promjene na sluznici usne šupljine (leukoplakiju), pomanjkanje apetita, žgaravicu, podrigivanje, kroničnu upalu želučane sluznice, želučani i duodenalni čir. Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja – veli.

Pušenje znatno utječe na reproduktivno zdravlje: može izostati menstrualni ciklus, nastati pobačaj, sterilnost ili impotencija.

– Dokazano je da žene koje popuše više od 20 cigareta na dan imaju tri puta veći rizik od neplodnosti ili od izvanmaternične trudnoće. U koštano-mišićnom sustavu pušenje uzrokuje smanjenje razine kalcija i fosfora u organizmu, osteoporozu, smanjenje ili povišenje mišićnog tonusa ili kontrakcije. Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače koji su izloženi pasivnom pušenju, odnosno udisanju tog dima. Duhanski dim sadrži 70-ak različitih kemijskih tvari kancerogenog djelovanja. Tako je kod njih rizik od umiranja zbog koronarne bolesti 25 posto, a rizik od obolijevanja od raka pluća 20-30 posto veći nego kod nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu – zaključuje dr. Vide Popović.