Lijek za rak pluća pokazao snažan učinak: nakon pet godina 60 posto pacijenata bilo je živo bez pogoršanja bolesti

Ciljani lijek lorlatinib omogućio je dugotrajnu kontrolu bolesti kod velikog dijela pacijenata s uznapredovalim ALK pozitivnim rakom pluća. Prema petogodišnjim rezultatima kliničkog ispitivanja CROWN, procijenjeni udio pacijenata koji su bili živi bez napredovanja bolesti iznosio je 60 posto među onima koji su primali lorlatinib, u usporedbi s osam posto u skupini liječenoj krizotinibom, starijim lijekom iste terapijske skupine. Rezultati predstavljaju važan napredak, ali ne znače da je bolest izliječena.

Istraživanje je obuhvatilo 296 pacijenata s uznapredovalim rakom pluća nemalih stanica i promjenom gena ALK, koji prethodno nisu primali sustavnu terapiju za uznapredovalu bolest. Nasumično su raspoređeni na liječenje lorlatinibom ili krizotinibom. Lorlatinib se uzima jednom dnevno u obliku tablete, a djeluje blokiranjem aktivnosti abnormalnog proteina ALK, koji potiče rast tumorskih stanica. Nije namijenjen svim oboljelima od raka pluća: prije primjene potrebno je testiranjem potvrditi odgovarajuću molekularnu promjenu u tumoru.

Petogodišnji nalazi predstavljeni su 2024. godine, stoga nije riječ o lijeku ili otkriću koje se pojavilo tek sada. No o lijeku se ponovno govori jer se prednost lorlatiniba pokazala i u kontroli bolesti u mozgu. Rak pluća s promjenom gena ALK može se proširiti na mozak, a lijek je u istraživanju bolje kontrolirao postojeće moždane metastaze i smanjivao nastanak novih u usporedbi s krizotinibom. Upravo je sposobnost djelovanja u središnjem živčanom sustavu jedan od razloga zbog kojih su rezultati privukli veliku pozornost onkologa.

Dugotrajna kontrola bolesti, međutim, dolazi uz mogućnost ozbiljnih nuspojava. Neželjeni događaji trećeg ili četvrtog stupnja težine zabilježeni su kod 77 posto pacijenata na lorlatinibu, nasuprot 57 posto na krizotinibu. Među važnijim problemima bili su povišeni kolesterol i trigliceridi, povećanje tjelesne mase te povišeni krvni tlak. Lijek može izazvati i promjene raspoloženja, pamćenja, pažnje i razmišljanja, što kod pojedinih pacijenata znatno utječe na kvalitetu života.

Nuspojave su se često mogle ublažiti prilagodbom doze i dodatnim liječenjem. Zbog nuspojava povezanih s terapijom lorlatinib je trajno prestalo uzimati oko pet posto pacijenata. Zato odluka o izboru lijeka uključuje procjenu ne samo njegova djelovanja na tumor, nego i zdravstvenog stanja pacijenta, mogućih komplikacija i kvalitete života tijekom dugotrajnog liječenja.

Ohrabrujući rezultati ne smiju se poistovjećivati s konačnim dokazom duljeg ukupnog preživljenja. Preživljenje bez napredovanja bolesti i ukupno preživljenje različiti su pokazatelji. Također, usporedba je provedena s krizotinibom, pa se iz nje ne može zaključiti da je lorlatinib izravno dokazano bolji od svih drugih suvremenih ALK inhibitora.

Noviji podaci predstavljeni 2026. dodatno podupiru trajnost učinka: ni nakon sedam godina praćenja medijan preživljenja bez napredovanja bolesti u skupini na lorlatinibu još nije bio dosegnut. Za dio oboljelih to otvara mogućnost višegodišnjeg života s kontroliranom metastatskom bolešću, ali ne i jamstvo jednakog ishoda za svakog pacijenta. Najvažnija poruka ovih rezultata jest vrijednost precizne onkologije — liječenja odabranog prema biološkim obilježjima konkretnog tumora, navode istraživači.