Vrućina ubija, a dokazano je da broj smrtnih slučajeva raste u prvih 24 sata nakon toplinskog vala. Viša stopa smrtnosti počinje se javljati već kada termometar prijeđe 25 do 26 stupnjeva Celzijevih.
Zbog visokih temperatura svake godine umre oko dvije tisuće ljudi u Engleskoj, piše bbc.com. Većinom zbog srčanih i moždanih udara uzrokovanih naprezanjem da se održi stabilna tjelesna temperatura.
Vrućina može utjecati na svakoga, ali neki su ljudi izloženi većem riziku od ozbiljnih problema. Najranjiviji su stariji ljudi i bebe.
Kako prepoznati simptome?
Što ustvari ekstremna vrućina čini našim tijelima?
Kako tijelo postaje toplije, krvne žile se šire, što dovodi do nižeg krvnog tlaka. Srce mora raditi jače kako bi tjeralo krv po tijelu. To može uzrokovati blage simptome poput osipa koji svrbi ili otečenih stopala. Istodobno, znojenjem dolazi do gubitka tekućine i soli i, što je najvažnije, mijenja se ravnoteža između njih u tijelu. To, u kombinaciji sa sniženim krvnim tlakom, može dovesti do toplinske iscrpljenosti.
Simptomi toplinske iscrpljenosti su: vrtoglavica, mučnina, padanje u nesvijest, zbunjenost, grčevi u mišićima, glavobolje, jako znojenje i umor.
Ako krvni tlak previše padne, povećava se rizik od srčanog udara. Zašto tijelo reagira na ovaj način? Naša tijela nastoje održati unutarnju temperaturu od oko 37 stupnjeva Celzijevih, bez obzira nalazimo li se u snježnoj mećavi ili toplinskom valu. To je temperatura na kojoj su naša tijela evoluirala da "rade".
Ali kako vrijeme postaje toplije, tijelo mora više raditi kako bi održalo svoju unutarnju temperaturu niskom. Širi više krvnih žila u blizini kože kako bi gubilo toplinu i počinje se znojiti. Kako znoj isparava, dramatično se povećava gubitak topline iz kože.
Reakcije na to su vrtoglavica i slabost zbog premalo vode, broj otkucaja srca se povećava, koža proizvodi znoj a znojenje hladi kožu isparavanjem, dok gležnjevi mogu nateći zbog povećanog protoka krvi.
Agencija za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva podijelila je nekoliko savjeta:
1. Pripazite na starije ljude, one s kroničnim bolestima i one koji žive sami.
2. Hladite se u zatvorenom prostoru i navucite zavjese u sobama koje su okrenute prema suncu.
3. Pijte puno tekućine i nemojte previše piti alkohol.
4. Ne ostavljajte nikoga, osobito bebe, malu djecu i životinje, u zaključanom vozilu.
5. Klonite se sunca između 11 i 15 sati kada su sunčeve zrake najjače.
6. Držite se hlada, koristite kremu za sunčanje s visokim SPF i UVA faktorom i nosite šešir širokog oboda.
7. Izbjegavajte fizičku aktivnost u najtoplijem dijelu dana.
8. Nosite vodu sa sobom.
9. Ne ulazite naglo, pretopli, u rijeku ili more.
Osigurajte dobar san
Kako bi se dobro naspavali, koristite tanke plahte, ohladite čarape u hladnjaku prije nego što ih navučete i držite se uobičajene rutine odlaska na spavanje, kažu stručnjaci.
Što napraviti ako vidite nekoga s toplinskom iscrpljenošću?
Ako osobnu uspijevate ohladiti unutar pola sata, tada iscrpljenost toplinom nije ozbiljna. Ne uspijevate li, zovite odmah Hitnu pomoć!
Osobu premjestite na hladno mjesto. Neka legne i lagano podigne noge. Dajte da pije dosta vode - sportski ili rehidracijski napitci također su u redu. Ohladite im kožu - pošpricajte ih ili ih smočite spužvom sa hladnom vodom. Hladni oblozi oko pazuha ili vrata također su dobri.
Međutim, ako se ne oporave u roku od 30 minuta, slijedi toplinski udar. To je već za hitnu medicinsku pomoć i trebali biste nazvati 194.
Osobe s toplinskim udarom mogu se prestati znojiti, iako im je prevruće. Njihova temperatura mogla bi prijeći 40 stupnjeva Celzijevih i mogli bi imati napadaje ili izgubiti svijest.
U riziku od toplinskog udara su stariji ljudi i srčani bolesnici čije je tijelo manje sposobno nositi se s opterećenjem koje donosi toplina. Dijabetes može dovesti do bržeg gubitka vode u tijelu, a neke komplikacije te bolesti mogu promijeniti krvne žile i sposobnost znojenja.
Lijekovi povećavaju problem
Također djeca i oni koji su manje pokretni mogu biti osjetljiviji. Bolesti mozga, kao što je demencija, mogu ljude učiniti nesvjesnima vrućine ili nesposobnim učiniti bilo što u vezi s njom.
Oni koji žive u stanovima na zadnjim katovima također će znatno više osjetiti više temperature.
I neki lijekovi povećavaju rizik, pa se bolesni moraju više potruditi da ostanu rashlađeni i hidrirani.
Dijuretici, pilule za izbacivanje vode, povećavaju količinu vode koju tijelo izbacuje. Na visokim temperaturama povećavaju opasnost od dehidracije i neravnoteže ključnih minerala u tijelu.
Antihipertenzivi koji snižavaju krvni tlak na vrućini mogu uzrokovati opasne padove krvnog tlaka.
Neki lijekovi za epilepsiju i Parkinsonovu bolest mogu blokirati znojenje i otežati tijelu da se samo ohladi.
I neki drugi lijekovi kao što su litij ili statini mogu postati više koncentrirani i problematični u krvi ako dođe do prevelikog gubitka tekućine.
