Menopauzalna hormonska terapija prvenstveno se koristi za ublažavanje simptoma poput valunga i noćnog znojenja, no nova studija donosi zanimljive rezultate o njezinoj povezanosti sa zdravljem srca i krvnih žila. Istraživači su utvrdili da je početak takve terapije kod žena u perimenopauzi i ranoj postmenopauzi bio povezan s procijenjenim 22 posto nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Studija je objavljena u časopisu JAMA Internal Medicine, a istraživači su analizirali podatke 2737 žena uključenih u dugogodišnju američku studiju Study of Women’s Health Across the Nation. Sve su žene prijavile vazomotorne simptome, odnosno valunge i noćno znojenje, nisu ranije koristile menopauzalnu hormonsku terapiju te na početku nisu imale kardiovaskularnu bolest.
Pratili su ih godinama
Od 2737 žena, njih 755 tijekom razdoblja praćenja započelo je hormonsku terapiju. Prosječna dob tih žena bila je 53,7 godina. Tijekom 20-godišnjeg razdoblja zabilježena su ukupno 224 fatalna i nefatalna kardiovaskularna događaja. Među njih su ubrojeni srčani udar, moždani udar, zatajenje srca i revaskularizacija, kao i smrti povezane s kardiovaskularnim bolestima.
Nakon statističkih prilagodbi, početak hormonske terapije bio je povezan s 22 posto nižim procijenjenim rizikom od kardiovaskularnih događaja u usporedbi s nezapočinjanjem terapije. Ipak, rezultati pokazuju da bi vrijeme početka terapije moglo imati važnu ulogu.
Važno je kada je terapija započeta
Kod žena koje su s hormonskom terapijom počele najkasnije deset godina od početka menopauze zabilježen je prilagođeni omjer rizika od 0,73. Kod žena koje su s njom počele više od deset godina nakon početka menopauze omjer je iznosio 1,53, ali uz širok interval pouzdanosti, što znači da za tu skupinu rezultat nije dovoljno precizan za čvrst zaključak.
Razlike su uočene i s obzirom na rasu i etničku pripadnost. Među crnkinjama hormonska terapija bila je povezana s nižim procijenjenim kardiovaskularnim rizikom, dok među bjelkinjama nije utvrđen jasan učinak. Autori naglašavaju da te rezultate treba promatrati u kontekstu metodologije i ograničenja istraživanja.
Valunzi nisu rijetkost
Vazomotorni simptomi među najčešćim su simptomima menopauzalnog prijelaza. Prema podacima koje autori navode, valunge i noćno znojenje iskusi približno 70 do 80 posto žena, ponajviše tijekom perimenopauze i rane postmenopauze. Kod žena koje ih često imaju simptomi mogu trajati godinama, a upravo je njihovo liječenje glavna indikacija za menopauzalnu hormonsku terapiju.
Pitanje njezina utjecaja na zdravlje srca već se dugo istražuje, a dosadašnja istraživanja nisu uvijek davala jednake rezultate. Neke ranije studije nisu pokazale korist, dok su druge upućivale na moguću povezanost vremena početka terapije i kardiovaskularnog rizika.
Znanstvenici upozoravaju
Iako rezultat o 22 posto nižem procijenjenom riziku privlači pažnju, autori posebno upozoravaju na to da se njihov rad temelji na opservacijskim podacima. Podaci su korišteni kako bi se statistički oponašao randomizirani klinički pokus, no i dalje postoji mogućnost takozvanog rezidualnog confoundinga, odnosno da su na rezultat utjecali čimbenici koje analiza nije u potpunosti mogla ukloniti.
Zbog toga autori jasno naglašavaju da se ovi rezultati ne bi trebali koristiti kao potpora uzimanju menopauzalne hormonske terapije radi prevencije kardiovaskularnih bolesti. Pri odluci o terapiji potrebno je uzeti u obzir njezin ukupni odnos mogućih koristi i rizika. Studija tako ne dokazuje da hormonska terapija sprječava bolesti srca, ali njezini rezultati upućuju na to da bi njezin kardiovaskularni učinak mogao ovisiti o tome kada je terapija započeta i kod kojih se žena primjenjuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....