Ugledni profesor, Hrvat iz Ženeve, kirurg i jedan od vodećih svjetskih oftalmologa: ‘Vrlo sam blizu svijetu bez naočala‘

Dok se u javnosti najčešće govori o novim lijekovima i revolucionarnim operacijama, jedan od najvećih izazova suvremene oftalmologije postaje pitanje kako ljudima omogućiti što kvalitetniji vid bez naočala, uz maksimalnu sigurnost i individualni pristup svakom pacijentu. Upravo su implantabilne leće, personalizirana kirurgija mrene i sve veća primjena umjetne inteligencije među područjima koja posljednjih godina mijenjaju način na koji liječnici liječe poremećaje vida.

O tim temama razgovarali smo tijekom prvog svjetskog kongresa oftalmologa hrvatskog podrijetla CroOphthaCon 2026. u Solinu s prof. dr. Ivom Guberom (48), jednim od vodećih europskih stručnjaka za kirurgiju rožnice, refraktivnu kirurgiju i suvremene metode korekcije vida. Guber je izvanredni profesor na Sveučilištu u Ženevi, očni kirurg u Sveučilišnoj bolnici u Ženevi te suvlasnik i medicinski direktor mreže Eye & Laser Clinics u Švicarskoj.

Zajedno s bratom blizancem, prof. dr. Josefom Guberom, uglednim stručnjakom za bolesti i kirurgiju mrežnice, s kojim smo razgovarali uoči kongresa, već godinama pripada krugu najistaknutijih oftalmologa hrvatskih korijena u Europi. Obojica uspješno grade karijere u Švicarskoj, istodobno sudjelujući u međunarodnim znanstvenim projektima, edukaciji mladih liječnika i razvoju novih tehnologija u oftalmologiji.

U stanci između predavanja na kongresu, prof. dr. Ivo Guber izdvojio je vrijeme za razgovor s našom novinarkom te otkrio koliko smo danas blizu svijetu bez naočala, zašto implantabilne leće postaju sve popularnija alternativa laseru, kako umjetna inteligencija mijenja svakodnevnu oftalmološku praksu te koje će tehnologije u idućim godinama najviše promijeniti skrb za pacijente.

Hrvatska medicinska izvrsnost

Ovaj kongres prvi put okuplja oftalmologe hrvatskog podrijetla iz cijelog svijeta. Možete li nam ispričati nešto o svojim hrvatskim korijenima i što Vama osobno znači sudjelovati na ovako jedinstvenom događaju?

- Iako sam rođen i odrastao u Švicarskoj, moji hrvatski korijeni  iz Slavonskog Broda, oduvijek su bili važan dio mog identiteta. Povezani su s obiteljskom poviješću, ali i s vrijednostima poput ustrajnosti, topline, gostoljubivosti i snažnog osjećaja pripadnosti. Profesionalno me oblikovala Švicarska, no Hrvatska je uvijek ostala dio mene. Zato mi je sudjelovanje na CroOphthaConu nešto uistinu posebno.

Ovo nije samo znanstveni kongres, nego susret kolega koje povezuje medicina, ali i zajednička baština. Izuzetno sam zahvalan profesoru Kaji Bućanu na viziji i energiji koju je uložio u ovaj projekt. Okupiti oftalmologe hrvatskog podrijetla iz Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Španjolske, Dubaija, Meksika i brojnih drugih zemalja snažna je poruka da hrvatska medicinska izvrsnost ne poznaje granice. Ovaj kongres gradi most između domovine i dijaspore i velika mi je čast biti njegov dio, emotivno će Guber.

Izvanredni ste profesor na Sveučilištu u Ženevi, očni kirurg u Sveučilišnoj bolnici u Ženevi te suvlasnik i medicinski direktor Eye & Laser Clinics. Što Vas je dovelo do oftalmologije i koji su bili najvažniji koraci na Vašem profesionalnom putu?

- Moj put prema oftalmologiji započeo je kroz kirurgiju. Na početku karijere educirao sam se iz opće i kardiovaskularne kirurgije, a oduvijek me fascinirala preciznost, anatomija i mogućnost da operacijom izravno poboljšate kvalitetu života pacijenta. Oftalmologija je na jedinstven način spojila sve ono što me privlačilo: mikrokiruršku preciznost, naprednu tehnologiju, optiku i često vrlo brzo vidljivo poboljšanje za pacijenta.

Nekoliko je važnih prekretnica obilježilo moj profesionalni razvoj. Studij medicine u Baselu dao mi je snažne temelje. Specijalizacija iz oftalmologije u Švicarskoj, posebno u Luzernu i Lausannei, upoznala me sa složenošću i ljepotom očne kirurgije. Kasnije je usavršavanje u bolnici Queen Victoria u Ujedinjenom Kraljevstvu bilo iznimno važno razdoblje, osobito u području kirurgije rožnice, mrene i refraktivne kirurgije.

Povratak akademskom radu u Ženevi te kombiniranje sveučilišne medicine s privatnom kirurškom praksom omogućili su mi daljnji profesionalni i znanstveni razvoj. Danas se najviše bavim kirurgijom rožnice, kirurgijom mrene, refraktivnom kirurgijom leće i implantabilnim lećama, područjima u kojima tehnologija i kirurško iskustvo moraju ići ruku pod ruku.

Korekcija vida i koja je metoda najprikladnija

Na kongresu ste govorili o implantabilnim kolamernim lećama (ICL). Za čitatelje koji možda nisu upoznati s tom tehnologijom, što su zapravo ICL leće i po čemu se razlikuju od laserskog skidanja dioptrije?

- Implantabilne kolamerne leće, odnosno ICL leće, posebne su leće koje se ugrađuju unutar oka radi korekcije refrakcijskih pogrešaka poput kratkovidnosti i astigmatizma. Smještaju se iza šarenice, a ispred prirodne očne leće. Prirodna leća ostaje netaknuta, zbog čega govorimo o takozvanoj fakičnoj intraokularnoj leći.

Glavna razlika u odnosu na lasersko skidanje dioptrije jest u samom principu liječenja. Laserski zahvati poput LASIK- a, PRK- a ili SMILE- a mijenjaju oblik rožnice. To su izvrsni zahvati za mnoge pacijente, no ovise o debljini i obliku rožnice te stupnju dioptrije koji treba korigirati.

ICL kirurgija je dodatna metoda - ne uklanjamo tkivo rožnice, nego unutar oka ugrađujemo leću. To može biti velika prednost za osobe s visokim stupnjem kratkovidnosti, tanjom rožnicom ili u situacijama kada lasersko liječenje nije idealno rješenje. Moderne EVO ICL leće imaju i središnji otvor koji omogućuje prirodnu cirkulaciju očne tekućine.

Mnogi ljudi koji razmišljaju o korekciji vida pitaju se je li za njih bolja opcija laser ili implantabilne leće. Kako stručnjaci odlučuju koja je metoda najprikladnija za pojedinog pacijenta?

- Ne postoji jedna metoda koja je najbolja za sve. Najbolja metoda je ona koja je najsigurnija i najprikladnija za pojedino oko. Zato je detaljan predoperativni pregled ključan. Procjenjujemo dob pacijenta, stabilnost dioptrije, debljinu rožnice, tomografiju rožnice, prisutnost suhog oka, veličinu zjenice, dubinu prednje očne sobice, broj endotelnih stanica, stanje mrežnice i životni stil pacijenta.

Lasersko skidanje dioptrije često je izvrsno rješenje za osobe s manjim ili umjerenim dioptrijama i zdravom rožnicom. Implantabilne leće češće preporučujemo pacijentima s visokim stupnjem kratkovidnosti, tanjom rožnicom, suhim očima ili kada želimo maksimalno očuvati strukturu rožnice. Najvažnije je shvatiti da refraktivna kirurgija nije prodaja određene tehnologije. Riječ je o pronalaženju najboljeg rješenja za konkretnog pacijenta. Ponekad je to laser, ponekad ICL leća, ponekad operacija leće, a ponekad je najbolja odluka ne operirati uopće, pojašnjava dr. Guber.

Sigurnost ICL leća

Koliko su danas sigurne implantabilne leće i kakve rezultate pacijenti mogu očekivati nakon zahvata?

- Suvremena ICL kirurgija vrlo je sigurna kada je indikacija pravilno postavljena, mjerenja precizna, a zahvat izvodi iskusan kirurg. Operacija je kratka, izvodi se kroz vrlo mali rez, a oporavak je uglavnom brz. Mnogi pacijenti primjećuju značajno poboljšanje vida već tijekom prvog ili drugog dana nakon operacije. Rezultati mogu biti izvrsni.

Prema podacima američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) za EVO ICL leće, čak 90,5 posto očiju bilo je unutar ±0,50 dioptrija od planirane korekcije šest mjeseci nakon zahvata, dok je 98,9 posto bilo unutar ±1,00 dioptrije. Kod pacijenata koji su prije operacije imali dobar korigirani vid, njih 80,1 posto postiglo je vidnu oštrinu 20/20 ili bolju bez naočala, dok je 99,4 posto postiglo vidnu oštrinu od najmanje 20/40.

Ipak, uvijek naglašavam da nijedna operacija nije potpuno bez rizika. Moguće komplikacije uključuju povišeni očni tlak, upalu, razvoj mrene, gubitak endotelnih stanica, odsjaje, haloefekte, rotaciju leće ili potrebu za zamjenom odnosno repositioniranjem leće. Srećom, ozbiljne komplikacije danas su rijetke, a moderni dizajn leća značajno je povećao sigurnost zahvata. Redovite kontrole nakon operacije i dalje su iznimno važne.

Imate veliko iskustvo i u kirurgiji mrene. Koji su najveći pomaci u liječenju mrene tijekom posljednjih deset godina?

- Kirurgija mrene posljednjih se godina iznimno promijenila. Nekada je to bila prvenstveno operacija uklanjanja zamućene leće. Danas je sve više riječ o refraktivnom zahvatu, pri kojem želimo smanjiti ovisnost o naočalama i poboljšati kvalitetu vida u svakodnevnom životu. Najvažniji napredak uključuje preciznija mjerenja oka, bolje izračune intraokularnih leća, manje kirurške rezove, naprednije sustave tijekom operacije, kvalitetnije liječenje astigmatizma te znatno širi izbor intraokularnih leća.

Torične leće mogu korigirati astigmatizam, multifokalne i trifokalne leće omogućuju dobar vid na više udaljenosti, dok leće s proširenom dubinom fokusa mogu poboljšati vid na daljinu i srednju udaljenost uz manje nuspojava kod odabranih pacijenata. Vrlo zanimljive postale su i poboljšane monofokalne leće koje pružaju visoku kvalitetu vida uz prirodniji optički profil. Za mene najveći napredak nije jedan uređaj ili tehnologija, nego personalizacija. Danas operaciju mrene možemo mnogo preciznije prilagoditi oku, zanimanju, životnom stilu i očekivanjima svakog pojedinog pacijenta.

Možemo li zaboraviti na naočale?

Suvremene intraokularne leće danas omogućuju vrlo kvalitetan vid na daljinu, srednju udaljenost i blizinu. Koliko smo blizu tome da pacijenti nakon operacije mrene gotovo u potpunosti mogu zaboraviti na naočale?

- Za mnoge pacijente vrlo smo blizu tome, ali moramo ostati realni i iskreni. Suvremena tehnologija intraokularnih leća omogućuje velikom broju ljudi da budu neovisni o naočalama u većini svakodnevnih aktivnosti. Uz pravilan odabir leće, pacijenti često mogu voziti automobil, raditi na računalu, čitati jelovnik, koristiti tablet ili pametni telefon bez stalnog posezanja za naočalama.

Međutim, ne možemo svakome obećati potpunu slobodu od naočala. Nekim pacijentima one će i dalje trebati za vrlo sitan tisak, dugotrajno čitanje, noćnu vožnju ili određene profesionalne zadatke. Konačan rezultat ovisi o zdravlju oka, stanju rožnice i makule, kvaliteti očne površine, veličini zjenice te o tome kako pacijent podnosi određene optičke pojave poput haloefekata ili odsjaja. Pravi cilj nije obećavati savršenstvo, nego postići što širi raspon kvalitetnog vida uz što manje kompromisa. Kada su očekivanja realna, a leća pravilno odabrana, zadovoljstvo pacijenata može biti iznimno visoko.

Pametni telefoni, tableti i računala promijenili su način na koji svakodnevno koristimo oči. Kako su te promjene utjecale na očekivanja pacijenata i razvoj modernih intraokularnih leća?

- Utjecaj je bio ogroman. Nekada su pacijenti prvenstveno željeli dobar vid na daljinu i za čitanje. Danas je jednako važan i vid na srednjim udaljenostima. Ljudi provode sate ispred računala, tableta, zaslona automobila i pametnih telefona. To znači da operacije mrene i refraktivna kirurgija danas moraju riješiti ne samo vid na daljinu i blizinu, nego i vid na udaljenostima na kojima se odvija suvremeni život. Upravo zato su leće s proširenom dubinom fokusa, poboljšane monofokalne leće i nove generacije trifokalnih leća postale toliko važne.

Pacijenti više ne pitaju samo: "Hoću li vidjeti bez naočala?“ Danas pitaju: "Hoću li moći raditi na prijenosnom računalu, čitati poruke na mobitelu, voziti noću i pritom imati ugodan vid tijekom cijelog dana?“ Tehnologija leća razvijala se upravo zato što se promijenio način na koji koristimo vid. Suvremena oftalmologija mora razumjeti životni stil pacijenta, a ne samo njegovu dioptriju.

Umjetna inteligencija sve više ulazi u medicinu. Kako vidite njezin utjecaj na oftalmologiju, planiranje operacija i personalizirano liječenje u budućnosti?

- Oftalmologija je jedna od medicinskih grana u kojoj umjetna inteligencija ima ogroman potencijal jer radimo s velikim brojem snimaka i mjerljivih podataka - OCT snimkama, fotografijama mrežnice, tomografijom rožnice, biometrijskim mjerenjima i analizama vidnog polja. Umjetna inteligencija može pomoći u ranijem otkrivanju bolesti, prepoznavanju suptilnih promjena, provođenju probirnih programa i preciznijoj procjeni rizika.

U kirurgiji će sve više pomagati u planiranju zahvata. Primjerice, formule za izračun intraokularnih leća temeljene na umjetnoj inteligenciji mogu povećati preciznost, osobito kod složenijih slučajeva poput vrlo kratkih ili vrlo dugih očiju te pacijenata koji su ranije imali refraktivne zahvate. Umjetna inteligencija mogla bi pomoći i u procjeni složenosti operacije, optimizaciji korekcije astigmatizma te donošenju odluka nakon operativnog zahvata.

No umjetna inteligencija ne bi trebala zamijeniti liječnika. Ona treba biti alat koji liječniku pomaže. Medicina nije samo skup podataka, nego i prosudba, odgovornost, komunikacija i povjerenje. Budućnost pripada liječnicima koji znaju spojiti kliničko iskustvo i inteligentnu tehnologiju.

Napredak kirurgije rožnice

Švicarska se često povezuje s vrhunskim medicinskim inovacijama. Postoje li tehnologije ili kirurške metode koje se danas koriste u Švicarskoj, a za koje vjerujete da će uskoro značajno promijeniti oftalmologiju u svijetu?

- Švicarska ima snažnu kulturu preciznosti, kontrole kvalitete i suradnje između medicine, inženjerstva i znanstvenih istraživanja. To je posebno važno u oftalmologiji, gdje radimo s iznimno preciznim mjerenjima i vrlo malim kirurškim marginama. Posebno su zanimljiva područja personalizirane kirurgije leće, napredne biometrije, planiranja toričnih leća, leća s proširenom dubinom fokusa te izračuna temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

Velik napredak bilježi i kirurgija rožnice, gdje su metode poput lamelarne transplantacije, transplantacije endotela i suvremenog liječenja keratokonusa postale iznimno sofisticirane. I refraktivna kirurgija ide prema sve individualiziranijem pristupu koji kombinira laserske zahvate na rožnici, ICL tehnologiju i operacije leće. Vjerujem da će najveći napredak doći upravo iz povezivanja dijagnostike i liječenja. Što bolje razumijemo oko prije operacije, to ga možemo preciznije liječiti.

Koji Vas razvoj u oftalmologiji danas najviše uzbuđuje? Postoji li tehnologija za koju hrvatski pacijenti možda još nisu čuli, a uskoro bi mogla postati dio svakodnevne prakse?

- Posebno me veseli mogućnost naknadnog podešavanja refrakcijskog rezultata nakon operacije mrene. Jedan od najzanimljivijih primjera su svjetlosno prilagodljive intraokularne leće (Light Adjustable Lenses). Nakon što se leća ugradi i oko zacijeli, njezina se optička snaga može dodatno prilagoditi kontroliranim svjetlosnim tretmanima kako bi se rezultat što preciznije uskladio s potrebama pacijenta. To je vrlo zanimljiv korak prema još personaliziranijoj kirurgiji mrene.

Jednako me veseli razvoj probirnih programa temeljenih na umjetnoj inteligenciji, osobito za dijabetičku retinopatiju. U zemljama s velikim brojem pacijenata i ograničenim brojem specijalista takvi sustavi mogli bi omogućiti ranije otkrivanje bolesti i pravodobno upućivanje pacijenata na liječenje.

Za hrvatske pacijente budućnost bi mogla značiti raniju dijagnozu, personaliziranije operacije i bolji pristup vrhunskoj oftalmološkoj skrbi. Tehnologija ne bi trebala samo unaprijediti kirurgiju, nego i učiniti vrhunsku medicinsku skrb dostupnijom većem broju ljudi.

Hrvatski liječnici uživaju izvrstan ugled u svijetu

Koju biste poruku poslali hrvatskim pacijentima, mladim liječnicima i studentima medicine koji su pratili ovaj kongres?

- Hrvatskim pacijentima poručio bih da brinu o svojim očima prije nego što se pojave ozbiljni simptomi. Mnoge bolesti oka, poput glaukoma, dijabetičke retinopatije ili makularne degeneracije, mogu napredovati tiho i bez upozorenja. Rana dijagnoza može sačuvati vid.

Mladim liječnicima i studentima medicine poručio bih da budu ambiciozni, znatiželjni i da se ne boje otići u svijet učiti i stjecati nova iskustva. No jednako je važno ostati povezan s vlastitim korijenima. Hrvatski liječnici uživaju izvrstan ugled u svijetu jer su marljivi, prilagodljivi i duboko posvećeni svojim pacijentima.

Ovaj kongres prekrasan je simbol toga. Pokazuje da znanost i baština mogu ići zajedno. Možemo graditi mostove između Hrvatske i svijeta, između sveučilišne medicine i svakodnevne kliničke prakse, između iskusnih kirurga i novih generacija liječnika. Nadam se da CroOphthaCon neće ostati samo kongres, nego početak dugoročne suradnje koja će koristiti pacijentima, medicinskoj edukaciji i razvoju oftalmologije u Hrvatskoj i izvan nje, zaključuje za kraj.