Dok većina ljudi redovito kontrolira vid zbog dioptrije ili mrene, bolesti mrežnice često ostaju izvan fokusa javnosti - sve dok ne postanu hitno medicinsko stanje. Upravo je ablacija mrežnice, odnosno njezino odvajanje od podloge koja je hrani, jedno od najtežih i najurgentnijih stanja u oftalmologiji, gdje svaki sat može odlučivati o tome hoće li pacijent sačuvati vid.
O najnovijim metodama liječenja i kirurškim tehnikama koje poboljšavaju ishode operacija govorio je na prvom svjetskom kongresu oftalmologa hrvatskog podrijetla CroOphthaCon 2026. u Solinu prof. dr. Josef Guber iz Švicarske, jedan od vodećih europskih stručnjaka za bolesti i kirurgiju mrežnice. Viši je konzultant u Kantonalnoj bolnici St. Gallen, izvanredni profesor na Sveučilištu u Baselu, znanstveni direktor Winterthur Ophthalmology Symposiuma te suvlasnik mreže očnih klinika i laserskih centara u Švicarskoj.
Na kongresu koji je okupio hrvatske oftalmologe iz Europe, Sjeverne Amerike i Australije, u organizaciji prof. dr. sc. Kaje Bućana i suradnika, Guber je održao predavanje o sprječavanju pomicanja mrežnice nakon operacije ablacije, jednoj od tema koja posljednjih godina zaokuplja svjetsku retinalnu kirurgiju.
U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju otkrio je koji simptomi mogu upozoriti na odvajanje mrežnice, zašto je riječ o stanju koje zahtijeva hitnu reakciju, kako umjetna inteligencija mijenja suvremenu oftalmologiju te zašto ga posebno raduje što upravo u Hrvatskoj može sudjelovati na kongresu koji povezuje hrvatsku medicinsku izvrsnost diljem svijeta.
Važan dio indetiteta
Ovaj kongres prvi put okuplja oftalmologe hrvatskog podrijetla iz cijelog svijeta. Možete li nam ispričati nešto o svojim hrvatskim korijenima i što Vama osobno znači sudjelovati na ovako jedinstvenom događaju?
- Velika mi je čast sudjelovati na CroOphthaConu. Dolazim iz Basela, grada u kojem sam odrastao i izgradio svoj profesionalni put, no moji hrvatski korijeni važan su dio mog identiteta. Oni su povezani s obitelji, vrijednostima, jezikom, kulturom i dubokom emocionalnom povezanošću koja ne nestaje bez obzira na to gdje čovjek živi.
Moji roditelji, Antonio i Jelka, imali su važnu ulogu u tome. Vodili su nekoliko restorana i upravo sam kroz njih odmalena naučio što znače gostoljubivost, marljiv rad, toplina i velikodušnost. Na neki način, dobra hrana, razgovor i okupljanje ljudi bili su sastavni dio mog odrastanja, a upravo te vrijednosti snažno povezujem i s Hrvatskom.
Često dolazim u Hrvatsku i svaki put osjećam snažnu povezanost s njom. Volim ovu zemlju, njezine ljude, more, vino i izvrsnu gastronomiju. Zato je dolazak u Dalmaciju i susret s oftalmolozima hrvatskog podrijetla iz cijelog svijeta za mene nešto posebno.
Medicina je po svojoj prirodi međunarodna, no ovaj kongres donosi još jednu dimenziju - osjećaj pripadnosti. Privilegij je sudjelovati ne samo znanstveno nego i osobno u događaju koji povezuje hrvatske liječnike preko granica. Ponosan sam što su hrvatski liječnici uspješni u tolikim zemljama svijeta te zahvaljujem prof. Kaji Bućanu, organizatorima i svima koji su stvorili ovu jedinstvenu platformu.
Izgradili ste zavidnu karijeru u Švicarskoj kao retinalni kirurg, znanstvenik i sveučilišni profesor. Kako Vas je profesionalni put doveo do oftalmologije?
- Dolazim iz Basela, grada koji me snažno oblikovao i osobno i profesionalno. Ondje sam studirao medicinu, a kasnije i habilitirao na Sveučilištu u Baselu. Specijalizaciju i kliničku edukaciju prošao sam u Švicarskoj, gdje sam stekao čvrste temelje u medicini, radu s pacijentima i kirurškoj disciplini.
Oftalmologiji me privukla jedinstvena kombinacija mikrokirurgije, tehnologije, znanosti i neposrednog utjecaja koji možete imati na život pacijenta. Oko je vrlo malen organ, ali sadrži cijeli svijet složenosti. U kirurgiji mrežnice svaki pokret je važan, a razlika od nekoliko mikrometara može biti presudna.
Fascinirala me i činjenica da je oftalmologija područje u kojem inovacije vrlo brzo dolaze do pacijenata. Nove dijagnostičke metode, kirurški instrumenti i terapijske strategije mogu izravno poboljšati vid i kvalitetu života. S vremenom sam se specijalizirao za vitreoretinalnu kirurgiju jer ona objedinjuje preciznost, odgovornost i cjeloživotno učenje.
Subspecijalizaciju iz vitreoretinalne kirurgije završio sam u Ujedinjenom Kraljevstvu, uključujući Sutton Eye Hospital u Londonu, Bristol University Eye Hospital i Royal Liverpool University Hospital. Ta su iskustva bila iznimno važna za moj razvoj kao kirurga mrežnice jer su me upoznala s velikim brojem složenih slučajeva, različitim pristupima liječenju i međunarodnim standardima.
Švicarska mi je potom omogućila daljnji razvoj kao kirurga, znanstvenika i sveučilišnog profesora na Sveučilištu u Baselu. Zajedno s bratom Ivom, koji je također oftalmolog, suvlasnik sam mreže očnih klinika i laserskih centara Augenchirurgie.ch AG. Organiziramo i Winter Ophthalmology Symposium (WOS), koji odražava naše uvjerenje u važnost znanstvene razmjene, edukacije i međunarodne suradnje.
Hitno oftalmološko stanje
Vaše predavanje posvećeno je sprječavanju pomicanja mrežnice nakon operacije ablacije mrežnice. Što je zapravo odvajanje mrežnice i zašto se smatra hitnim oftalmološkim stanjem?
- Mrežnica je svjetlosno osjetljivi sloj na stražnjem dijelu oka. Funkcionira poput filma u klasičnom fotoaparatu ili senzora u digitalnom fotoaparatu. Kada se mrežnica odvoji, odvaja se od tkiva koje je hrani i održava njezinu funkciju. Ako se to stanje ne liječi brzo, stanice mrežnice mogu pretrpjeti nepovratna oštećenja.
Zbog toga se ablacija mrežnice smatra hitnim oftalmološkim stanjem. Cilj nije samo ponovno pričvrstiti mrežnicu, nego to učiniti dovoljno rano kako bi se sačuvalo što više vida. Kada se odvoji središnji dio mrežnice, takozvana makula, prognoza postaje znatno ozbiljnija. Jednostavno rečeno - kod ablacije mrežnice vrijeme igra presudnu ulogu.
Koje simptome ljudi nikako ne bi smjeli ignorirati kada je riječ o odvajanju mrežnice?
- Klasični upozoravajući simptomi su iznenadni bljeskovi svjetlosti, naglo povećanje broja "mušica“ ili tamnih točkica pred očima, pojava tamne sjene ili "zavjese“ koja prelazi preko vidnog polja te naglo zamućenje ili slabljenje vida. Vrlo je važno naglasiti da je odvajanje mrežnice najčešće bezbolno. Upravo zato mnogi pacijenti podcijene ozbiljnost simptoma.
Moja je poruka jednostavna: ako iznenada primijetite bljeskove, velik broj novih plutajućih zamućenja ili sjenu u vidnom polju, nemojte čekati. Potrebno je hitno obaviti pregled kod oftalmologa.
Koliko vremena pacijenti imaju za liječenje nakon pojave simptoma i koliko je važna rana dijagnoza?
- Pacijenti bi trebali potražiti pomoć odmah, idealno istoga dana. Nemoguće je da osoba sama procijeni radi li se samo o puknuću mrežnice, djelomičnom odvajanju ili je već zahvaćena makula. To može utvrditi jedino oftalmološki pregled.
Rana dijagnoza iznimno je važna. Puknuće mrežnice ponekad se može liječiti laserom prije nego što prijeđe u potpuno odvajanje. Ako je do ablacije već došlo, rana operacija pruža najbolju mogućnost očuvanja vida.
Neke situacije zahtijevaju hitan kirurški zahvat, dok se druge mogu planirati u kratkom roku, no tu odluku mora donijeti oftalmolog nakon pregleda. Jednostavno rečeno - vrijeme je mrežnica.
Najveći napredak
Koji su najznačajniji pomaci u kirurgiji ablacije mrežnice tijekom posljednjih deset godina?
- Najveći napredak ostvaren je u tri područja: boljoj vizualizaciji tijekom operacije, manjim i preciznijim kirurškim instrumentima te dubljem razumijevanju kako postići što bolji funkcionalni rezultat nakon zahvata.
Suvremeni vitrektomijski sustavi omogućuju operacije kroz vrlo male rezove uz veću kontrolu i sigurnost. Širokokutni sustavi prikaza daju nam izvrstan pregled mrežnice tijekom operacije. Bolja rasvjeta, naprednija laserska tehnologija, sofisticiraniji sustavi upravljanja tekućinama, nove tamponadne metode i visokorezolucijsko snimanje pridonijeli su sigurnijim i predvidljivijim operacijama.
Još jedna velika promjena jest to što danas više ne razmišljamo samo o anatomskom uspjehu operacije. Nekada je glavno pitanje bilo: "Je li mrežnica ponovno pričvršćena?“ Danas pitamo i: "Koliko dobro pacijent vidi? Postoje li iskrivljenja slike? Je li kvaliteta vida zadovoljavajuća?“ Upravo je takav pristup, usmjeren na pacijenta, značajno unaprijedio ovo područje medicine.
U svom predavanju govorite o sprječavanju pomicanja mrežnice nakon operacije. Zašto je taj problem važan i kako suvremene kirurške tehnike mogu poboljšati rezultate liječenja?
- Pomicanje mrežnice znači da se nakon uspješne operacije mrežnica možda neće vratiti u potpuno isti položaj u kojem je bila prije odvajanja. Čak i kada je anatomski ponovno pričvršćena, neki pacijenti mogu imati iskrivljenu sliku, nagib slike, simptome slične dvoslikama ili općenito smanjenu kvalitetu vida.
To je važno jer cilj moderne kirurgije mrežnice nije samo anatomski spasiti oko, nego očuvati najbolju moguću funkciju vida. Tehnike koje smanjuju zaostalu tekućinu ispod mrežnice, preciznije kontroliraju izmjenu tekućine i zraka tijekom operacije, minimiziraju klizanje mrežnice te optimiziraju postoperativni položaj pacijenta mogu smanjiti rizik od pomicanja mrežnice.
Detalji su vrlo tehnički, ali osnovni princip je jednostavan: što preciznije i nježnije vratimo mrežnicu na njezino mjesto, veća je vjerojatnost da pacijent neće samo vidjeti, nego će vidjeti kvalitetno.
Švicarska se često povezuje s najnaprednijom medicinskom tehnologijom. Postoje li inovacije koje se danas koriste u švicarskoj oftalmologiji, a za koje vjerujete da će uskoro postati standard u cijelom svijetu?
- Švicarska ima snažnu kulturu preciznosti, kontrole kvalitete i ranog prihvaćanja novih tehnologija. U oftalmologiji vjerujem da će nekoliko inovacija postati standard diljem svijeta: visokorezolucijsko snimanje mrežnice, ultraširokokutno snimanje, OCT angiografija, digitalna kirurška vizualizacija, intraoperativni OCT, dijagnostika potpomognuta umjetnom inteligencijom te sve personaliziraniji pristupi liječenju.
Još jedan važan razvojni smjer je integracija podataka. Krećemo se prema budućnosti u kojoj će se zajedno analizirati dijagnostičke snimke, klinički nalazi, genetika, videosnimke operacija i rezultati liječenja. To će nam pomoći da bolje razumijemo koja je terapija najbolja za kojeg pacijenta. Švicarska medicina za to je vrlo dobro pozicionirana jer uspješno povezuje naprednu tehnologiju, klinički rad, znanstvena istraživanja i strogu kontrolu kvalitete.
Razvoj personalizirane skrbi
Kakvu ulogu danas imaju umjetna inteligencija i napredne tehnologije snimanja u dijagnostici i kirurgiji bolesti mrežnice?
- Napredne metode snimanja već su potpuno promijenile liječenje bolesti mrežnice. Optička koherentna tomografija (OCT) omogućuje nam da slojeve mrežnice vidimo s iznimnom preciznošću. OCT angiografija omogućuje prikaz krvotoka bez primjene kontrastnog sredstva, dok ultraširokokutno snimanje pomaže u praćenju promjena na perifernim dijelovima mrežnice.
Ove tehnologije promijenile su način na koji dijagnosticiramo bolesti, pratimo njihovo napredovanje i objašnjavamo pacijentima njihovo stanje.
Umjetna inteligencija predstavlja sljedeći korak. Ona može pomoći u otkrivanju suptilnih obrazaca bolesti, podržati probirne programe, analizirati velike količine slikovnih podataka i potencijalno predvidjeti napredovanje bolesti. U kirurgiji umjetna inteligencija neće zamijeniti kirurga, ali će sve više pomagati u planiranju zahvata, analizi snimaka, edukaciji i kontroli kvalitete.
Ipak, ljudski faktor ostaje nezamjenjiv. Pacijenti nam ne dolaze samo sa snimkama, već i sa svojim strahovima, očekivanjima i životnim okolnostima. Budućnost nije umjetna inteligencija umjesto liječnika, nego umjetna inteligencija koja liječnicima pomaže donositi bolje, brže i preciznije odluke.
Gledajući unaprijed, koji Vas razvoj događaja u kirurgiji mrežnice i očuvanju vida najviše veseli te koju biste poruku poslali hrvatskim pacijentima i čitateljima?
- Najviše me veseli razvoj istinski personalizirane skrbi za bolesti mrežnice. Ne napredujemo samo u mogućnosti kirurškog liječenja, nego sve bolje razumijemo biologiju bolesti mrežnice, načine zaštite živčanog tkiva te možda jednog dana i mogućnosti vraćanja vida kod stanja koja su danas nepovratna.
Genska terapija, stanične terapije, neuroprotekcija, robotski potpomognuta kirurgija, napredno snimanje, umjetna inteligencija i nove kirurške tehnike imat će važnu ulogu u budućnosti.
No napredak nije samo tehnologija. Jednako je važna i svijest o važnosti ranog otkrivanja bolesti. Mnoge bolesti mrežnice imaju znatno bolju prognozu ako se dijagnosticiraju na vrijeme.
Moja poruka hrvatskim pacijentima i čitateljima je jednostavna: nemojte ignorirati iznenadne promjene vida. Bljeskovi svjetlosti, nove "mušice“, sjena poput zavjese ili nagli gubitak vida uvijek su razlog za hitan pregled.
Hrvatska ima izvrsne oftalmologe, a kroz susrete poput CroOphthaCona dodatno jačamo povezanost hrvatskih stručnjaka u domovini i svijetu. Za mene osobno velika je čast sudjelovati u izgradnji tog mosta između Švicarske i Hrvatske, između znanosti i baštine te između profesionalne izvrsnosti i ljudske povezanosti, zaključio je dr. Guber za kraj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....