Jeste li znali da svako od nas u prosjeku unese čak pet grama plastike svaki tjedan! To je oko dvadesetak grama mjesečno, odnosno nešto više od 250 grama godišnje. Slikovito rečeno tjedno u svoje tijelo, kroz različite proizvode, unesemo jednu kreditnu karticu. A plastiku unosimo najviše kroz: morske plodove, vakumiranu hranu, soli, voće i povrće, vodu koju pijemo sa slavina, plastičnu ambalažu u kojoj čuvamo hranu i piće, odjeću, razne plastične igračke kao i beauty proizvode, a posebice lak za nokte.
Mikroplastika je okidač za brojne ozbiljne bolesti poput raka, astme, dijabetesa, neplodnosti. Osim toga, može izazvati promjene u crijevnom mikrobiomu, što rezultira neravnotežom između korisnih i štetnih bakterija.
Prema izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode, analizom potrošnih proizvoda, oni s najvišim zabilježenim razinama plastike uključuju školjke, pivo i sol. Osim toga, nalazi upozoravaju da je problem plastične onečišćenosti univerzalan i izravno utječe na ljude.
„Godišnje se proizvede preko 400 milijuna metričkih tona plastike, od čega velik dio završi na odlagalištima otpada i u vodenim ekosustavima. Plastika s vremenom ulazi u hranu i vodu koju konzumiramo te pronalazi put u mnoga tjelesna tkiva, uključujući naš mozak, reproduktivne organe i kardiovaskularni sustav, prenosi CNN.
Naša kućanstva puna su plastičnih spremnika za hranu i vodu. Poznata kemikalija koja se koristi u proizvodnji plastike je BPA ili Bisfenol A. prije nekoliko godina Danska postala prva europska zemlja koja je zabranila BPA u ambalaži za hranu i pića namijenjenoj djeci mlađoj od tri godine.
Kad je riječ o učincima na dišni sustav, mikroplastika može izazvati oksidativni stres u dišnim putovima i plućima prilikom inhalacije, popraćeno uz kašalj, kihanje i otežano disanje uslijed upale i oštećenja. Također može dovesti do umora i vrtoglavice zbog niske razine kisika u krvi. Nedavna istraživanja su pokazala vezu između nano plastike i oštećenja mitohondrija u ljudskim respiratornim stanicama. Mikroplastika može funkcionirati kao nosač drugih okolišnih toksina povećavajući rizik od razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti, piše Živim.hr.
Propadanje u mikrovalnoj pećnici
Iako neki plastični spremnici hrane nisu prikladni za podgrijavanje u mikrovalnoj pećnici mnogi ih koriste. Takvi se posude mogu otopiti i oštetiti ako su izloženi toplini. Osim toga štetne kemikalije mogu doprijeti u našu hranu ako je zagrijavamo u plastičnom spremniku koji nije namijenjen mikrovalnoj pećnici. Promjena boje spremnika može signalizirati da je došlo do kemijske promjene u plastici.
Endokrini disruptori iz plastike poput bisfenola A (BPA) i ftalata mogu poremetiti hormonalni sustav. Zastrašuje i izvještaj objavljen u časopisu Environmental Science & Technology koji je identificirao više od 4.000 kemikalija koje se koriste u plastičnim proizvodima, od kojih su mnoge klasificirane kao opasne za ljudsko zdravlje.
Internacionalno udruženje za zaštitu hrane (International Association for Food Protection) ukazuje i na to kako neke plastične spremnike hrane nije jednostavno oprati ili imaju teško dokučive dijelove. Zbog toga postaju pogodne površine za nakupljanje bakterija. Bakterije mogu kontaminirati hranu, tako povećavajući rizik od bolesti probavnog trakta i trovanja hranom.
Izlaganje plastičnih spremnika višim temperaturama, kao što su kipuća voda ili perilica za suđe također može uzrokovati otapanje potencijalno opasnih kemikalija iz plastike u hranu. Ovo uključuje već spomenutu kemikaliju BPA.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Komentari (0)
Komentiraj