Kad termometar pokaže 40 Celzijevih stupnjeva, mnogi će reći da je to granica izdržljivosti. No liječnici i fiziolozi upozoravaju da odgovor na pitanje koliko topline čovjek može podnijeti nije tako jednostavan. U stvarnosti, ljudsko tijelo često ne "slomi" sama temperatura zraka, nego kombinacija topline, vlage i vremena provedenog u takvim uvjetima.
Naše tijelo neprestano nastoji održavati unutarnju temperaturu oko 37 °C. Kada se zagrijemo, krvne se žile šire, a znoj počinje isparavati s kože i tako nas hladi. Problem nastaje kada taj prirodni sustav više ne može pratiti količinu topline koju tijelo prima iz okoliša.
Vlažnost zraka može biti opasnija od same vrućine
Zbog toga meteorolozi i znanstvenici sve češće govore o takozvanoj temperaturi mokrog termometra (wet-bulb temperature). To je pokazatelj koji u obzir uzima i temperaturu zraka i vlagu, odnosno pokazuje koliko se tijelo uopće može hladiti znojenjem.
Primjerice, 40 °C uz vrlo suh zrak organizam će lakše podnijeti nego 35 °C uz izrazito visoku vlagu. Razlog je jednostavan: u suhom zraku znoj lakše isparava, dok se u sparnim uvjetima zadržava na koži i gotovo prestaje hladiti tijelo.
Ne postoji jedna ‘smrtonosna‘ temperatura
Godinama se smatralo da je temperatura mokrog termometra od 35 °C apsolutna fiziološka granica ljudskog preživljavanja. Međutim, novija istraživanja pokazala su da mnogi ljudi počinju gubiti sposobnost održavanja normalne tjelesne temperature i prije nego što se dosegne ta vrijednost.
Znanstvenici sa Sveučilišta Penn State pratili su zdrave mlade odrasle osobe tijekom kontroliranih pokusa te zaključili da kod mnogih ispitanika organizam više nije mogao učinkovito održavati toplinu već pri znatno nižim vrijednostima, osobito u vrlo vlažnim uvjetima.
Koliko dugo čovjek može izdržati?
Na to ne postoji univerzalan odgovor. Ista temperatura neće jednako djelovati na: mladu i zdravu osobu, stariju osobu, srčanog ili plućnog bolesnika, dijete, osobu koja radi fizički posao na otvorenom.
Najnovije istraživanje objavljeno ove godine pokazalo je da su mladi zdravi ispitanici mogli podnijeti osmosatni boravak u ekstremnoj vrućini samo u određenim uvjetima. Kada je temperatura mokrog termometra dosegnula 34 do 35 °C, njihova je tjelesna temperatura počela nekontrolirano rasti unatoč odmoru i slobodnom unosu tekućine.
Opasna toplina
Prvi znakovi toplinskog iscrpljenja obično uključuju: obilno znojenje, jaku žeđ, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu, slabost, grčeve u mišićima. Ako se osoba tada ne rashladi, može doći do toplinskog udara – hitnog stanja u kojem tjelesna temperatura prelazi oko 40 °C. Tada se mogu javiti zbunjenost, gubitak svijesti, prestanak znojenja, oštećenje mozga i drugih organa te životna ugroženost.
Tko je u najvećem riziku?
Posebno su osjetljivi: osobe starije od 65 godina, mala djeca, trudnice, kronični srčani, plućni i bubrežni bolesnici, osobe koje uzimaju određene lijekove (poput diuretika ili nekih lijekova za tlak), radnici na otvorenom i sportaši. Stručnjaci upozoravaju da upravo ove skupine mogu razviti ozbiljne zdravstvene probleme i pri temperaturama koje su za zdrave odrasle osobe još podnošljive.
Liječnici preporučuju nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih mjera zaštite: piti vodu i prije nego što osjetite žeđ, izbjegavati boravak na otvorenom između 10 i 17 sati, nositi laganu i svijetlu odjeću, boraviti u klimatiziranim ili rashlađenim prostorima kad god je moguće, izbjegavati alkohol i obilne obroke tijekom najvećih vrućina, redovito provjeravati starije članove obitelji i osobe koje žive same.
Kako klimatske promjene donose sve češće toplinske valove, stručnjaci naglašavaju da nije dovoljno pratiti samo temperaturu zraka. Vlažnost, trajanje izloženosti i zdravstveno stanje pojedinca često su puno važniji pokazatelji rizika. Upravo zato broj na termometru ne govori cijelu priču – ono što naše tijelo doista osjeća određuje kombinacija topline i vlage, a granica izdržljivosti razlikuje se od osobe do osobe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....