Nova akademska godina samo što nije počela, studentski domovi ponovno se pune, a brojni mladi prvi put napuštaju obiteljski dom i sele u drugi grad. Neki će dobiti mjesto u studentskom domu, drugi unajmiti sobu u stanu s još nekoliko ljudi, a mnogi će svoj novi životni prostor dijeliti s osobom koju su upoznali tek prilikom useljenja. A taj prostor najčešće neće biti raskošan.
Veličine studentskih soba razlikuju se od doma do doma, no pojedine jednokrevetne raspolažu s tek desetak četvornih metara. Dvokrevetne sobe mogu imati od približno 11 do 19 četvornih metara ukupne površine, ovisno o domu, njegovoj starosti, rasporedu i opremljenosti.
Na tih nekoliko kvadrata treba smjestiti dva kreveta, radne stolove, ormare, knjige, odjeću, obuću, hranu, osobne sitnice i sve ono što mladom čovjeku treba za svakodnevni život. Treba ondje učiti, spavati, spremati se za predavanja, pojesti nešto, odmoriti se, razgovarati s obitelji i, barem povremeno, pozvati prijatelja.
Čini se gotovo nemogućim. Ipak, život u malom prostoru može biti iznenađujuće ugodan ako je svaki centimetar dobro iskorišten. To najbolje znaju oni koji su živjeli u brodskim kabinama, malim garsonijerama ili sobama koje dijeli više osoba: problem često nije samo nedostatak prostora, nego višak stvari koje nemaju svoje mjesto.
Najprije izmjerite prostor, a tek onda kupujte
Najčešća pogreška događa se i prije useljenja. U želji da novu sobu učine ljepšom i praktičnijom, studenti kupuju ukrasne kutije, košare, police, jastučiće i organizatore, a tek onda otkrivaju da ih nemaju kamo staviti.
Zato je prvi korak uvijek mjerenje. Treba provjeriti dimenzije sobe, prostor ispod kreveta, dubinu i visinu ormara te slobodne dijelove zidova. Važno je pogledati gdje se nalaze utičnice, prozor i radijator te mogu li se vrata sobe i ormara nesmetano otvarati. Tek tada ima smisla izrađivati popis potrebnih stvari.
Studentsku sobu najbolje je zamišljati kao mali stan podijeljen na nekoliko zona. Jedna služi spavanju, druga učenju, treća odlaganju stvari, a ako prostor dopušta, dobro je predvidjeti i mali kutak za odmor. Te zone ne moraju biti odvojene namještajem. Ponekad je dovoljno da svaka ima svoju rasvjetu ili jasno određenu površinu.
Iskoristite prostor ispod kreveta i iznad razine očiju
U malenim sobama ne smije se gledati samo raspoloživa površina poda. Zidovi, vrata i prostor ispod kreveta često nude više mogućnosti nego što se na prvi pogled čini. Plitke kutije s kotačićima mogu se gurnuti ispod kreveta i u njima držati posteljina, ručnici, obuća i sezonska odjeća. Vakuumske vreće također su korisne, osobito za zimske jakne, deke i predmete koji se neće upotrebljavati svakodnevno.
Ako je postavljanje polica dopušteno, slobodan zid iznad radnog stola može postati mala kućna knjižnica. Teške police ipak ne bi trebalo postavljati iznad uzglavlja, a prije bušenja zida valja provjeriti pravila studentskog doma ili zatražiti dopuštenje vlasnika stana. Praktično rješenje mogu biti i uske samostojeće police, organizatori koji se vješaju preko vrata, dodatni platneni pretinci za ormar te kukice koje se postavljaju bez bušenja.
Njih ne treba preopteretiti, ali mogu biti idealne za torbe, lagane jakne, slušalice ili ključeve koji bi inače završili na stolici ili podu. Stručnjaci za uređenje malih prostora redovito savjetuju korištenje pune visine sobe, jer se tako oslobađaju pod i prolazi. Ipak, ono što se svakodnevno koristi treba ostati nadohvat ruke, dok na najviše police mogu ići stvari potrebne samo povremeno.
Radni stol nije skladište
Studentski stol u jednom danu može postati učionica, blagovaonica, toaletni stolić, punionica za elektroničke uređaje i odlagalište računa, šalica i odjeće. Kada se njegova površina zatrpa, nestaje i mjesto na kojem bi student trebao učiti. Na stolu je zato najbolje držati samo ono što se doista upotrebljava svakodnevno: prijenosno računalo, svjetiljku i osnovni pribor. Bilježnice i dokumenti mogu se složiti u uspravne organizatore, a punjači, slušalice i druge sitnice u manju kutiju ili ladicu.
Iznad stola može se postaviti plutena ili magnetna ploča s rasporedom predavanja, podsjetnicima, fotografijama i važnim datumima. Tako će osobni detalji biti vidljivi, a neće zauzimati radnu površinu. Ako je moguće, stol treba smjestiti blizu prozora kako bi se tijekom dana iskoristilo prirodno svjetlo. Za večernje učenje potrebna je dobra stolna svjetiljka jer samo stropno svjetlo često nije dovoljno, a u sobi koju dijele dvije osobe može smetati cimeru koji pokušava spavati.
Manje stvari znači više prostora
Prilikom prvog odlaska od kuće lako se zanijeti. U kovčege tada ulaze gotovo sva odjeća, deset pari obuće, knjige koje možda nikada neće biti otvorene, nekoliko kompleta posteljine, ukrasi, uspomene i kuhinjski pribor za koji u studentskoj sobi najčešće nema mjesta. Mala soba ne može primiti jednaku količinu stvari kao obiteljski stan. Najbolje je ponijeti odjeću i obuću potrebnu za trenutačnu sezonu, a ostatak kasnije zamijeniti. Ako se neki predmet nije upotrijebio mjesecima, velika je vjerojatnost da nije morao ni krenuti na put.
To ne znači da soba mora biti hladna i bezlična. Nekoliko fotografija, omiljena šalica, biljka koja ne zahtijeva mnogo njege, mekana deka i lijepa posteljina mogu potpuno promijeniti prostor. Problem nastaje kada se svaka površina ispuni okvirima, jastučićima, svijećama, suvenirima i sitnicama koje skupljaju prašinu. U malom prostoru uglavnom bolje djeluju svijetle i mirnije boje te nekoliko međusobno usklađenih detalja. Ogledalo postavljeno tako da reflektira dnevno svjetlo može sobu učiniti svjetlijom i vizualno većom.
Predmeti koji imaju više funkcija
U studentskoj sobi najvrjedniji su predmeti koji mogu imati više namjena. Tabure sa spremnikom istodobno može biti dodatno sjedalo, noćni ormarić i mjesto za odlaganje. Kolica na kotačićima mogu služiti za kozmetiku, knjige, hranu ili pribor za pripremu napitaka, a prema potrebi se mogu premjestiti s jednog kraja sobe na drugi.
Sklopiva stolica lako se spremi kada nije potrebna, dok noćni ormarić s ladicama nudi više koristi od običnog stolića. Pri kupnji bilo kojeg novog komada vrijedi se zapitati: može li ovaj predmet riješiti više od jednog problema?
Dizajneri interijera za studentske sobe upravo zato preporučuju namještaj sa skrivenim prostorom za pohranu, spremnike ispod kreveta, zidne organizatore i lagane komade koji se mogu lako premještati. Savjetuju i da se prostor ne zatrpava glomaznim namještajem koji otežava prolaz, koliko god dobro izgledao u velikom prodajnom salonu.
Podijela prostora prije useljenja
Kada dvije osobe žive u jednoj sobi, ni najbolje uređenje neće pomoći ako ne postoje jasna pravila. Najbolje ih je dogovoriti odmah, dok se još raspakiravaju kovčezi. Svaki cimer treba dobiti svoj dio ormara, police i radnog prostora. Dobro je da svatko ima barem jednu potpuno privatnu ladicu ili kutiju u koju druga osoba neće zavirivati. Treba odrediti i mjesto za zajedničke predmete poput sredstava za čišćenje, posuđa, kuhala ili sušila za kosu.
Ako obje osobe koriste isti predmet, nema ga smisla kupovati dvaput. No prije zajedničke kupnje treba dogovoriti tko će ga platiti, kome pripada nakon iseljenja i tko će se brinuti o njegovu održavanju.
Još je važnije razgovarati o svakodnevnim navikama: vremenu odlaska na spavanje, učenju, telefonskim razgovorima, slušanju glazbe, čišćenju, provjetravanju i dovođenju gostiju. Jedna osoba možda najbolje uči rano ujutro, dok druga ostaje budna do dva sata poslije ponoći. Netko treba potpunu tišinu, a netko ne može učiti bez glazbe. Kompromis je mnogo lakše pronaći prije prve svađe. Svaka polovica sobe može dobiti malo osobnosti različitim bojama posteljine, fotografijama ili zasebnim zidnim organizatorima. Zajedničke površine ipak je bolje zadržati neutralnima kako se nitko ne bi osjećao kao gost u tuđoj sobi.
Što nikako ne raditi u maloj sobi
Bez obzira na nedostatak prostora, kutijama, torbama i namještajem ne smiju se blokirati vrata i prolazi. Ni radijatore ne treba prekrivati odjećom ili velikim komadima namještaja, a prostoriju je potrebno redovito provjetravati.
Mokra odjeća i ručnici koji se danima suše u zatvorenoj sobi stvaraju vlagu i neugodne mirise. Ako ne postoji drugo mjesto za sušenje, sobu treba češće provjetriti i rublje maknuti čim se osuši. Nije dobro ni svaku stvar držati na otvorenoj polici. Kada su sve knjige, kozmetika, ambalaža, punjači i zalihe hrane stalno izloženi, soba izgleda manja i neurednija. Jednake zatvorene kutije ili košare vizualno će smiriti prostor i olakšati čišćenje.
Oprez je potreban i s produžnim kabelima. Ne bi ih trebalo skrivati ispod tepiha ili posteljine, preopteretiti snažnim uređajima niti ostavljati blizu vode. U studentskim domovima treba provjeriti i koji su električni uređaji uopće dopušteni.
Red održavati svakodnevno
U velikom stanu nekoliko odloženih stvari možda se neće ni primijetiti. U sobi od desetak kvadrata otvoren kovčeg, dvije jakne i ruksak na podu mogu zauzeti gotovo sav slobodan prolaz. Najjednostavnije rješenje je kratko večernje pospremanje. Pet minuta dovoljno je da se odjeća vrati u ormar, šalice odnesu, knjige slože, a radni stol pripremi za sljedeći dan. Kada svaki predmet ima unaprijed određeno mjesto, održavanje reda više nije velik posao.
Studentska soba možda neće nuditi mnogo kvadrata, luksuzan namještaj ni potpunu privatnost. Ipak, za mnoge će ona postati prvi prostor koji uređuju sami, prvo mjesto na kojem uče živjeti s drugom osobom i kulisa nekih od najvažnijih godina njihova života. Upravo zato ne mora biti savršena ni izgledati poput fotografije iz kataloga. Dovoljno je da bude praktična, uredna i barem malo njihova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....