StoryEditor
ZdravljeSAVJET PSIHOLOGA

Stalna žurba može ozbiljno ugroziti zdravlje i odnose: izuzetno je važno i da naučite reći ‘ne‘, kada je to moguće

Piše Javorka Luetić
2. travnja 2021. - 22:10
Ina Fassbender/AFP

Beskrajni popisi obveza i osjećaj da moramo neprestano žuriti postali su konstanta modernog svijeta. Sve više stručnjaka otkriva da se stalna žurba može povezati s brojnim zdravstvenim problemima. Psiholozi dodaju da takav život može ozbiljno poremetiti naše međuljudske odnose.

Pitanja koja si trebate postaviti danas

Osjećaj da trebamo maksimalno iskoristiti svaku sekundu koja nam stoji na raspolaganju može postati težak teret. Tako, na primjer, možete preuzeti zadatke za koje zapravo nemate vremena, a kao rezultat toga, ne možete se baš ničemu posvetiti. Pokušavajući dovršiti jedan zadatak, razmišljate što još trebate učiniti, što je često povezano s osjećajem teške panike. Postoji nekoliko pitanja koja si možete postaviti kako biste utvrdili preuzimate li više obveza nego što bi bilo zdravo.

Koliko često morate ponovno započeti određeni zadatak jer ste napravili previše pogrešaka zbog nedostatka koncentracije? Je li vam često teško usredotočiti se tijekom razgovora dok razmišljate o zadacima koji vas još čekaju? Brinete li se često zbog propuštanja važnih rokova? Jeste li pretjerano uzrujani ako morate čekati u koloni na cesti ili red u trgovini, jer imate osjećaj da gubite previše vremena? Ako ste na većinu ovih pitanja odgovorili potvrdno, vrijeme je za promjenu...

Utjecaj stalne žurbe na veze i zdravlje

Previše obaveza zbog kojih morate neprestano žuriti također su često povezane s zanemarivanjem voljenih osoba. Komunikacija postaje vrlo površna jer je teško sastati se i posvetiiti razgovoru o ozbiljnim temama. Također možete postati razdražljiviji i kad ste prezadovoljni, a istodobno događa se da često počinjete zaboravljati na dogovore za sastanke itd. Problemi povezani sa zdravljem također se vrlo često javljaju kod ljudi kojima se neprestano žuri. Primjerice, česti su problemi sa spavanjem i promjene povezane s apetitom, što može značiti i nedostatak apetita i prejedanje.

Stalna žurba često je kriva i za glavobolje, probavne probleme ili želučane probleme te smanjeni imunitet. Oslabljena otpornost može dogoditi upravo u trenutku kada imate najviše posla. Kao rezultat toga, stres je još veći kako se produbljuje osjećaj nedostatka vremena. Međutim, posebno je problematično što je stalna užurbanost povezana i s povećanim rizikom od ozbiljnijih kardiovaskularnih bolesti.

Kako se ponašati?

Prvi korak je prestati kriviti sebe što niste u stanju učiniti sve što biste "trebali" (ljudi kojima stalno nedostaje vremena često imaju problema s teškim osjećajem krivnje). Sustav u kojem živimo često nam nameće previše tereta. Uspješan slalom između svih obveza zahtijevao bi tako gotovo natprirodne sposobnosti, pa je osjećaj krivnje potpuno nepotreban.

Psiholozi savjetuju da pregledate svoj raspored ili kalendar i odaberete manje sastanke koje možete pomaknuti ili možda sasvim ukloniti s popisa. Ovo će definitivno donijeti barem malo olakšanje. Istodobno, preporučuju da svaki dan odvojite barem 15 minuta za šetnju u prirodi. Iako vam se čini da nemate vremena za to, zasigurno ćete otkriti da se puno bolje i snažnije osjećate nakon šetnje, da su vam misli jasnije, pa ćete biti i učinkovitiji na poslu.

Dakle, šetnja nije gubljenje vremena, nego time dobivate na vremenu. Trening pažnje također može biti od velike pomoći. To će vam pomoći da upravljate osjećajima panike, jer će vam olakšati da se usredotočite na zadatak koji je pred vama, umjesto da svoje misli opterećujete brigama oko zadataka koji vas još očekuju.

Također je izuzetno važno da naučite reći ne, kada je to moguće. Iako bismo željeli ugoditi svima, to jednostavno nije izvedivo. Zato je bolje odmah reći da nećete moći nešto učiniti nego obećati nešto što vjerojatno nećete moći učiniti - ili barem ne onako kako biste željeli.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. svibanj 2021 19:20