Kronični umor može biti posljedica dugotrajne izloženosti fizičkom i mentalnom naporu, stresu te različitim poremećajima u organizmu. Čovjek se s vremenom može naviknuti funkcionirati pod stalnim opterećenjem i manjkom energije, no dugotrajna iscrpljenost nije nešto što bi trebalo ignorirati. Za razliku od prolaznog umora, koji se povuče nakon odmora, kronični umor može ozbiljno utjecati na fizičko i psihičko zdravlje.
Ako iscrpljenost traje dulje od šest mjeseci i ne povlači se ni nakon kvalitetnog sna i odmora, riječ je o problemu kojem treba posvetiti veću pozornost. Takvo stanje ne nastaje preko noći.
Kada tijelu ne pružamo dovoljno vremena za oporavak, umor se postupno nakuplja, a organizam pokušava nadoknaditi nedostatak odmora dodatnim opterećenjem različitih sustava, uključujući i endokrini sustav, piše Mayo Clinic.
Kada je vrijeme za liječnika?
Ako dovoljno spavate i odmarate se, ali se i dalje osjećate iscrpljeno, bilo bi dobro razgovarati s liječnikom. To je posebno važno ako se umor javlja već ujutro, odmah nakon buđenja, ili nastupa čak i nakon manjeg fizičkog ili emocionalnog napora.
Jedan od prvih koraka može biti provjera funkcije štitnjače i razine hormona štitnjače, budući da njezin rad utječe na brojne tjelesne funkcije, uključujući energiju i mentalne sposobnosti. Ipak, stalna iscrpljenost ne mora nužno biti povezana s problemima endokrinog sustava.
Jedan od čestih uzroka može biti i anemija, odnosno nedostatak crvenih krvnih stanica ili hemoglobina, a osobito se često javlja kod žena. Zato je kod dugotrajnog i neobjašnjivog umora važno utvrditi njegov pravi uzrok, umjesto ga pripisivati samo stresu, užurbanom načinu života ili manjku sna, pišu stručnjaci.
Hormoni štitnjače
Hormoni štitnjače važni su za brojne funkcije u organizmu, uključujući metabolizam, regulaciju krvnog tlaka i rad srca. Zato provjera funkcije štitnjače može biti jedan od koraka u potrazi za uzrokom dugotrajne iscrpljenosti i manjka energije.
Problem može predstavljati i kronični stres. Iako ga nije uvijek moguće izbjeći, stalno forsiranje bez dovoljno vremena za odmor i oporavak može pridonijeti dugotrajnom osjećaju iscrpljenosti. Na stres i nedostatak sna može reagirati i reproduktivni sustav. Poremećen san i cirkadijalni ritam mogu utjecati na hormonalnu ravnotežu, a kod žena se mogu pojaviti promjene menstrualnog ciklusa, smanjen libido i učestalije glavobolje, piše Healthline
Znak za uzbunu
Stalna iscrpljenost može utjecati i na svakodnevno funkcioniranje. Neki ljudi osjećaju takozvanu "moždanu maglu", odnosno poteškoće s koncentracijom, pamćenjem i obradom informacija. To može otežati donošenje odluka i smanjiti produktivnost na poslu ili fakultetu, što dodatno povećava osjećaj stresa i iscrpljenosti.
Kod nekih se osoba mogu pojaviti i vrtoglavice, osjećaj lupanja ili preskakanja srca te promjene krvnog tlaka, osobito pri naglom ustajanju. Dugotrajna iscrpljenost može biti povezana i s promjenama raspoloženja, razdražljivošću, tjeskobom, apatijom ili povlačenjem, piše American Brain Foundation
Mogu se javiti i različite tjelesne tegobe, poput glavobolja, bolova u mišićima i zglobovima te probavnih problema.
Kako se nositi sa stresom?
Umjerena tjelesna aktivnost, šetnje, boravak na otvorenom, kvalitetan i redovit san te tehnike opuštanja mogu pomoći u smanjenju svakodnevnog stresa i boljem oporavku organizma.
Ipak, ako se iscrpljenost ne povlači unatoč dovoljno sna, odmoru i promjenama životnih navika, nemojte je ignorirati. Dugotrajan umor nije dijagnoza sam po sebi, već simptom koji može imati različite uzroke, i obavezno bi trebalo, kod uporne iscrpljenosti, zakazati posjet liječniku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....