Jedan je od razloga zbog kojih toliko volimo ljeto – duži i sunčaniji dani, godišnji odmori, putovanja i omiljeni sezonski komadi. Čim se približi odmor, pokušavamo ostaviti stres i svakodnevne obveze iza sebe. No, dok mi mislimo da smo napokon „isključili“, naše tijelo možda još uvijek nije spremno na naglu promjenu ritma.
Tijelo pamti sve ono kroz što prolazimo tijekom intenzivnih radnih mjeseci, pa se ponekad upravo na godišnjem odmoru javljaju tegobe koje smo prije uspješno ignorirali. Umjesto uživanja na plaži tako završimo u krevetu s glavoboljom, umorom ili prehladom. Iako zvuči kao peh, riječ je o fenomenu koji je poznat kao "bolest odmora".
Što je zapravo "bolest odmora"?
Pojam je 2001. godine uveo je nizozemski psiholog Ad Vingerhoets, želeći opisati neobičan obrazac kod kojeg se pojedini ljudi počinju osjećati loše upravo kada prestanu raditi i napokon uzmu slobodno vrijeme.
Vingerhoets i njegov tim proveli su istraživanje na gotovo 2000 Nizozemaca, a oko tri posto ispitanika navelo je da se tijekom vikenda i godišnjih odmora osjeća lošije nego tijekom uobičajenih radnih dana. Među najčešće prijavljenim tegobama bili su glavobolja, umor, bolovi u mišićima i mučnina, ali i simptomi prehlade i gripe.
Istraživači su pritom uočili da je prijelaz iz intenzivnog rada u odmor posebno izazovan za osobe koje rade stresne i zahtjevne poslove. Nakon dugotrajnog pritiska tijelu jednostavno može trebati određeno vrijeme da se prilagodi novom ritmu.
Važno je ipak naglasiti da "bolest odmora" nije službena medicinska dijagnoza, već opis pojave koju su istraživači uočili kod dijela ispitanika.
Tko je najviše izložen?
Iako se "bolest odmora" može dogoditi bilo kome, češće se povezuje s ljudima koji su tijekom godine izloženi visokoj razini stresa i radnog opterećenja. Radoholičari koji teško usporavaju tempo, ali i perfekcionisti koji stalno imaju potrebu biti produktivni, mogu biti posebno skloni ovom fenomenu.
Problem nije samo u broju radnih sati. Ako nakon završetka radnog dana nastavljate razmišljati o poslu, provjeravati mailove, planirati obveze ili jednostavno ne uspijevate "isključiti mozak", tijelo zapravo možda nikada ne dobije priliku za pravi oporavak.
Zato nije neobično da se tegobe pojave upravo kada konačno stignete na godišnji. Nakon mjeseci neprekidnog tempa, nagli prijelaz iz stresa u potpuno opuštanje može biti trenutak u kojem organizam pokaže koliko je zapravo bio iscrpljen, piše Conway Medical Center
Što se događa u tijelu kada napokon usporimo?
Čim završe posljednje poslovne obveze i napokon odložimo mobitel, tijelo ne dobiva nužno poruku da je vrijeme za potpuno opuštanje. Nakon dugog razdoblja stresa organizmu je potrebno vrijeme da se prilagodi, a upravo se tada mogu pojaviti umor, glavobolja, probavne tegobe ili osjećaj slabosti.
Jedan od razloga krije se u promjeni razine hormona stresa. Dok smo pod pritiskom, kortizol i adrenalin pomažu nam da ostanemo budni, koncentrirani i spremni nositi se s obvezama. Kada stres naglo popusti, njihova se razina smanjuje, pa na površinu može isplivati umor koji smo tijekom radnog razdoblja uspješno ignorirali, piše College of Naturopathic Medicine
Promjene se događaju i u imunološkom sustavu. Dugotrajan stres može utjecati na njegovu funkciju, a kada se organizam napokon opusti, mogu postati izraženiji simptomi infekcija koje su se razvijale u pozadini. Zato se nije teško prepoznati u scenariju u kojem prvi dan godišnjeg odmora provodimo s glavoboljom, začepljenim nosom ili osjećajem potpune iscrpljenosti.
Usporavanje utječe i na živčani sustav te probavu. Kada se smanji stres, aktivniji postaje parasimpatički živčani sustav, koji je povezan s odmorom i probavljanjem hrane. Nakon dugog razdoblja napetosti ta promjena kod nekih ljudi može biti praćena nadutošću, usporenom probavom ili drugim probavnim tegobama.
Drugim riječima, trenutak kada napokon stanemo može biti trenutak kada tijelo prestane "gurati preko granica" i počne nadoknađivati propušteni odmor. Zato se ponekad čini da nas je godišnji razbolio, iako je organizam možda samo konačno dobio priliku pokazati koliko je bio iscrpljen.
Kako spriječiti simptome?
Ako vam se događa da se razbolite čim počne godišnji, rješenje nije u tome da izbjegavate odmor, već da tijelu omogućite da se odmara i prije njega. Nagli prijelaz iz mjeseci intenzivnog rada u potpuno opuštanje može biti zahtjevan za organizam, osobito ako ste navikli stalno biti pod pritiskom.
Uvedite male pauze tijekom dana. Ne morate čekati godišnji kako biste napravili nešto za sebe. Kratka šetnja, kava bez mobitela, čitanje nekoliko stranica knjige ili vrijeme provedeno u hobiju mogu pomoći u smanjenju svakodnevnog stresa. Takve male pauze tijelu daju priliku za oporavak prije nego što potpuno usporite.
Pronađite način za opuštanje. Ako vam se misli neprestano vraćaju na posao, nekoliko minuta mirnog i dubokog disanja može pomoći da se nakratko zaustavite. Cilj nije potpuno isprazniti misli, već napraviti prostor u kojem ne morate stalno nešto rješavati, planirati ili kontrolirati.
San neka bude prioritet. Kvalitetan san jedan je od najvažnijih načina na koji se tijelo oporavlja od svakodnevnog stresa. Nedostatak sna može dodatno pojačati osjećaj iscrpljenosti i otežati normalno funkcioniranje organizma. Zato nije dobra ideja pokušavati "nadoknaditi sve" tek tijekom godišnjeg odmora.
Nemojte čekati godišnji za pravi odmor. Ako mjesecima funkcionirate na minimumu energije, nekoliko tjedana odmora teško će preko noći poništiti posljedice kroničnog umora. Redoviti slobodni trenuci, jasna granica između poslovnog i privatnog vremena te povremeno potpuno isključivanje od poslovnih obveza mogu pomoći da se stres ne nakuplja do krajnjih granica.
Na kraju, cilj nije potpuno zaustaviti život čim počne godišnji, nego tijelu tijekom cijele godine davati dovoljno prostora za oporavak. Tako ćete na odmor stići manje iscrpljeni, a veća je i vjerojatnost da ćete prve dane godišnjeg provesti na plaži, a ne u krevetu s glavoboljom i prehladom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....