Nakon napornog dana najmanje nam se da razmišljati o večeri. Otvorimo vrećicu, naručimo dostavu ili uzmemo ono što je gotovo za nekoliko minuta. Kad se takvi dani zaredaju, praktična rješenja lako postanu uobičajen jelovnik. Prehranu najčešće povezujemo s kilogramima, kolesterolom i šećerom. No znanstvenike sve više zanima i druga strana iste priče: može li ono što jedemo utjecati na simptome depresije?
Novo istraživanje Sveučilišta Kalifornije u San Franciscu, objavljeno 23. rujna ove godine u časopisu JAMA Psychiatry, donosi zanimljiv početni nalaz. Tijekom razdoblja prehrane s manje ultraprerađene hrane sudionici su imali blaže simptome depresije i anksioznosti nego tijekom razdoblja svoje uobičajene prehrane. Ispitivanje je, međutim, bilo malo i preliminarno.
Dvadeset ljudi, dva prehrambena razdoblja
U istraživanje je uključeno 20 odraslih osoba s depresijom i visokim unosom ultraprerađene hrane. Prosječna dob bila je približno 44 godine, a većinu su činile žene. Sudionici su uz depresiju imali i metaboličke poteškoće.
Jedna skupina četiri je tjedna nastavila jesti uobičajeno, dok je druga uz upute istraživača prešla na prehranu s manje ultraprerađene hrane. Nakon toga skupine su zamijenile režime. Namirnice su kupovali i obroke organizirali sami.
Prema sveučilišnom prikazu rezultata, unos ultraprerađene hrane znatno se smanjio, a poboljšanja su zabilježena na nekoliko ljestvica depresivnih simptoma.
Nisu mijenjali samo raspoloženje na papiru
Sudionici su morali pristati da tijekom ispitivanja ne mijenjaju lijekove, psihoterapiju, tjelovježbu i navike spavanja. Time su istraživači nastojali smanjiti mogućnost da poboljšanje bude posljedica drugih promjena.
Od 20 uključenih osoba istraživanje je završilo njih 19. Rezultati su ohrabrujući, ali autori naglašavaju da su promjene simptoma bile istraživački, dodatni ishod. Glavni cilj bio je provjeriti može li se ovakav prehrambeni pristup provesti i prihvaćaju li ga sudionici.
Ispitivanje nije bilo zaslijepljeno, što znači da su sudionici znali kada jedu prema novim uputama. Podaci o prehrani temeljili su se na njihovu izvještavanju. Sve to ograničava sigurnost zaključaka i pokazuje zašto su potrebna veća istraživanja.
Što se krije iza izraza ultraprerađena hrana?
U objašnjenju UCSF-a među primjerima su pakirani grickajući proizvodi, brza hrana, zaslađeni napitci i drugi industrijski proizvedeni artikli koji mogu sadržavati različite dodatke za okus, boju, teksturu i trajnost.
Takva je hrana često praktična, dostupna i privlačna. Zato odluka da je bude manje nije samo pitanje poznavanja prehrambenih preporuka. Treba organizirati kupnju i obroke, odvojiti vrijeme i pronaći promjene koje se mogu uklopiti u stvarni život.
I sami istraživači napominju da smanjivanje takve hrane može biti zahtjevno. Njihov nalaz zato nije povod za prigovor osobi koja se bori s depresijom, nego pitanje može li joj prehrambena podrška biti koristan dodatak skrbi.
Jesu li za sve odgovorna crijeva?
Veza crijeva i mozga često se spominje u objašnjenjima prehrane i raspoloženja. Istraživači razmatraju mogućnost da promjene u crijevima i upalnim procesima pridonose toj vezi.
Ali ova studija nije ustanovila koji je točno dio promjene prehrane bio važan. Ne može se iz nje zaključiti da su za rezultat odgovorni određeni aditivi, smanjenje šećera ili jedan konkretan biološki put.
Promjenom jelovnika istodobno se može promijeniti više stvari. Zbog toga bi bilo preuranjeno od ovog nalaza napraviti popis pojedinačnih sastojaka koji navodno uzrokuju depresiju.
Ranija istraživanja daju širi kontekst
Proučavanje prehrane kao dodatka liječenju depresije ima i ranije uporište. U australskom ispitivanju SMILES, objavljenom 2017. u časopisu BMC Medicine, sudjelovalo je 67 osoba s depresijom.
Jedna skupina dobivala je prehrambenu podršku, a druga usporedivu socijalnu podršku. Nakon 12 tjedana skupina s prehrambenom intervencijom imala je veće poboljšanje depresivnih simptoma. Većina sudionika na početku je već koristila lijekove, psihoterapiju ili oboje.
Promjene su uključivale veći unos namirnica poput cjelovitih žitarica, voća, mahunarki, ribe i maslinova ulja. To ranije istraživanje podupire mogućnost koristi prehrambene podrške, ali ne dokazuje da je ultraprerađena hrana jedini ili glavni uzrok depresije.
Podrška uz liječenje, bez krivnje
Najvažnije je što iz tih rezultata ne bi trebalo nastati: poruka da će depresija proći ako osoba samo promijeni sadržaj hladnjaka. Novo istraživanje otvara prostor za dodatnu pomoć, a ne za ukidanje lijekova ili psihoterapije. Također ne govori da je netko svojim prehrambenim navikama izazvao vlastitu bolest.
Za sada je opravdano reći da su u malom ispitivanju simptomi bili blaži tijekom prehrane s manje ultraprerađene hrane. Koliko je učinak trajan, kod koga je najveći i što ga točno pokreće tek treba provjeriti. Zanimljiv nalaz za znanost, a za svakodnevnu skrb podsjetnik da se o prehrani može razgovarati kao o dijelu podrške osobi, bez novih zabrana i osjećaja krivnje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....