Pušenje duhana toliko je štetno za tijelo da mijenja imunološki sustav osobe, čineći je ranjivom na više bolesti i infekcija čak i godinama nakon prestanka, pokazalo je novo istraživanje.
Iako stope pušenja opadaju od 1960-ih godina, ono je još uvijek vodeći uzrok smrti koja se može spriječiti u Sjedinjenim Američkim Državama, uzrokujući više od 480.000 smrti svake godine.
Desetljećima su pružatelji zdravstvenih usluga govorili pušačima da ta navika može dovesti do ozbiljnih problema poput raka pluća, srčanog ili moždanog udara, ali studija objavljena u srijedu u časopisu Nature nudi još jedan razlog za prestanak pušenja.
Istraživanje pokazuje kako pušenje smanjuje sposobnost tijela da se odmah i tijekom vremena bori protiv infekcije, a također može izložiti nekoga riziku od kroničnih bolesti koje uključuju upalu, kao što su reumatoidni artritis i lupus, piše CNN.
"Prestanite pušiti što je prije moguće", upozorila je koautorica studije dr. Violaine Saint-André, specijalistica računalne biologije na Institutu Pasteur u Parizu. "Ključna poruka naše studije, posebno mladima, jest da se čini da postoji značajan interes za dugoročni imunitet da se nikada ne počne pušiti."
Istraživači su tijekom vremena promatrali uzorke krvi iz skupine od 1000 zdravih ljudi u dobi od 20 do 69 godina. Skupina je bila jednako podijeljena na muškarce i žene.
prestati pušiti, i to odmah
Istraživači su željeli vidjeti kako 136 varijabli, uključujući stil života, socioekonomska pitanja i prehrambene navike – uz dob, spol i genetiku – utječu na imunološki odgovor. Izložili su uzorke krvi uobičajenim klicama poput bakterije E. coli i virusa gripe i izmjerili imunološki odgovor.
Na imunološki odgovor najviše su utjecali pušenje, indeks tjelesne mase i latentna infekcija uzrokovana virusom herpesa, a najveću promjenu izazvalo je pušenje. Imalo je gotovo isti učinak na imunološki odgovor kao važni čimbenici poput dobi ili spola, rekla je Saint-André.
Kad su pušači u studiji prestali pušiti, njihov se imunološki odgovor poboljšao na jednoj razini, ali se nije potpuno oporavio godinama, prema koautoru studije dr. Darraghu Duffyju, koji vodi jedinicu za translacijsku imunologiju na Institutu Pasteur.
"Dobra vijest je da se počinje resetirati. Nikada nije dobro vrijeme za početi pušiti, ali ako ste pušač, najbolje vrijeme za prestati je sada, rekao je on.
Studija je također otkrila da što netko više puši, to se više mijenja njegov imunološki odgovor.
"Smanjenje bilo koje količine još uvijek je dobra stvar u smislu ovog utjecaja", rekao je Duffy.
Studija je pokazala da pušenje ima dugoročne epigenetske učinke na dva glavna oblika zaštite imunološkog sustava: urođeni odgovor i adaptivni odgovor. Učinak na urođenu reakciju brzo nestaje kada netko prestane pušiti, ali učinak na adaptivnu reakciju ostaje čak i nakon prestanka pušenja.
istraživanje potvrđeno i na miševima
Urođeni imunološki odgovor opći je način na koji se koža, sluznica, stanice imunološkog sustava i proteini bore protiv bakterija. Brz je, ali je tup instrument. Kada tijelo utvrdi da urođena reakcija nije dovoljno zaštitna, aktivira se adaptivni imunološki sustav. Sastavljen je od antitijela u krvi i drugim tjelesnim tekućinama, B i T limfocita koji mogu "zapamtiti" prijetnju i bolje ciljati prijetnje koje su viđene prije.
"Glavno otkriće naše studije je da pušenje ima kratkoročne, ali i dugoročne učinke na adaptivni imunitet povezan s B stanicama i regulatornim T stanicama te s epigenetskim promjenama", rekla je Saint-André.
Novo istraživanje ima neka ograničenja. Eksperiment je napravljen na uzorcima krvi u laboratoriju, ali imunološki sustav može reagirati drugačije u stvarnom životu. Međutim, studije izazova kod ljudi još uvijek su relativno ograničene veličine u usporedbi s onim što su uspjele pokazati s velikom zbirkom uzoraka krvi, kaže Duffy.
Dr. Yasmin Thanavala, profesorica onkologije na Odjelu za imunologiju na Institutu za rak Roswell Park, čije je istraživanje imunološkog odgovora na pušenje navedeno u novoj studiji, rekla je da je rad "divna potvrda" onoga što je njezino istraživanje otkrilo tijekom godine.
Thanavalino istraživanje izložilo je miševe dimu umjesto ljudske krvi. Ti su miševi riješili bakterijsku infekciju manje učinkovito i s manje snažnim imunološkim odgovorom od miševa koji nisu bili izloženi. Promjene na plućima se povlače, rekla je, ali "nikada ne nestaju".
Razvoj KOPB-a i nakon prestanka pušenja
Ona ukazuje na jedno ograničenje u novoj studiji za koje se nada da će se istraživači pozabaviti u budućnosti: homogenost sudionika, koji su svi bili Francuzi i nisu imali veliku tjelesnu težinu.
"Znamo da mnoge stvari osim pušenja utječu na naš imunološki odgovor. Naša genetska pozadina utječe na naš imunološki odgovor. Također postoji sve više dokaza da naša tjelesna težina, pretilost, utječu na imunološki odgovor," rekao je Thanavala.
Dr. Albert Rizzo, glavni medicinski službenik Američke liječničke udruge, rekao je da liječnici odavno znaju da pušenje dovodi do upale u plućima, ali da to ne objašnjava sve probleme s imunološkim sustavom.
Čini se da to također objašnjava zašto čak i pušači koji su možda prestali pušiti još uvijek mogu razviti stanja poput kronične opstruktivne plućne bolesti ili KOPB-a.
"Ova studija je korisna jer nam govori ono što smo oduvijek mislili, ali sada počinjemo objašnjavati zašto", rekao je Rizzo, koji nije bio uključen u novo istraživanje, piše CNN.
