Zdravlje se ne gradi samo na onome što jedemo ili koliko se krećemo, nego i na procesima koji se odvijaju duboko unutar naših stanica. Upravo je to bila jedna od glavnih tema gostovanja američkog znanstvenika i profesora biologije dr. Thomasa Seyfrieda u popularnom podcastu The Diary of a CEO.
Govoreći o kroničnim bolestima, posebnu je pozornost posvetio mitohondrijima – organelima koje se često nazivaju "elektranama stanice" jer proizvode energiju potrebnu za gotovo sve životne procese.
Iako se njegove tvrdnje o ulozi mitohondrija u razvoju raka razlikuju od prevladavajućeg znanstvenog stajališta i predmet su rasprava u znanstvenoj zajednici, stručnjaci se slažu da je očuvanje zdravih mitohondrija važno za normalno funkcioniranje organizma.
"Sve kronične bolesti i tumori rezultat su oštećenja ovog organela"
Dr. Seyfried smatra da su mitohondriji u središtu gotovo svih kroničnih bolesti.
"Sve kronične bolesti i tumori rezultat su oštećenja ovog organela, jer se sveukupno zdravlje svodi na način na koji održavate mitohondrije."
Mitohondriji su sićušne strukture unutar gotovo svake ljudske stanice. Njihova je glavna zadaća pretvaranje hranjivih tvari u energiju u obliku molekule ATP-a, koja omogućuje rad mišića, mozga, srca i svih ostalih organa.
Osim proizvodnje energije, sudjeluju u regulaciji staničnog metabolizma, obrani od oksidativnog stresa i programiranoj smrti oštećenih stanica.
Iako znanstvenici potvrđuju da mitohondrijska disfunkcija može imati važnu ulogu u brojnim bolestima, uključujući neurodegenerativne bolesti, dijabetes i neke vrste raka, većina stručnjaka smatra da je razvoj karcinoma složen proces u kojem sudjeluju i genetski, okolišni te životni čimbenici.
Kronični stres može narušiti zdravlje stanica
Prvi savjet koji ističe odnosi se na smanjenje dugotrajnog stresa.
"Prvenstveno, smanjimo stres. U redu je da se periodično naljutimo, ali kronični stres, beskrajno scrollanje i junk food pridonose sveopćoj upali u tijelu, i to će s vremenom ubiti stanicu ili stvoriti plodno tlo za nastanak raka."
Kratkotrajni stres prirodan je odgovor organizma i može pomoći u suočavanju s izazovima. Problem nastaje kada stres postane kroničan.
Dugotrajno povišene razine hormona poput kortizola povezane su s poremećajem imunološkog sustava, lošijim snom, povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti te metaboličkim poremećajima. Brojna istraživanja također pokazuju da kronična upala može pridonijeti razvoju različitih bolesti.
Iako nije dokazano da sam stres uzrokuje rak, stručnjaci upozoravaju da može potaknuti nezdrave životne navike poput pušenja, prejedanja ili tjelesne neaktivnosti, koje povećavaju rizik od brojnih kroničnih bolesti.
San je vrijeme kada se tijelo obnavlja
Drugi čimbenik koji Seyfried smatra presudnim jest kvalitetan san.
"Spavanje je iznimno bitno, jer spavanjem mi reguliramo i obnavljamo efikasnost mitohondrije."
Dodaje kako dugotrajna neispavanost može imati ozbiljne posljedice za organizam.
"San nam je nužan za normalno funkcioniranje. Ako smo budni cijelu noć i izloženi stresu, dolazi do probavnih i neuropsihijatrijskih smetnji, a onda posljedica mogu biti rak ili dijabetes tipa 2, koji mogu izazvati akutno ili kronično oštećenje mitohondrije."
Tijekom sna organizam prolazi kroz procese obnove tkiva, regulacije hormona i jačanja imunološkog sustava. Nedostatak sna povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2, depresije i bolesti srca.
Prema preporukama stručnjaka, većina odraslih osoba trebala bi spavati između sedam i devet sati svake noći kako bi organizam imao dovoljno vremena za oporavak.
Prehrana i kretanje važni su za metabolizam
Posljednji savjet odnosi se na svakodnevne životne navike.
"Zadnji savjet je da se izbjegavaju visoko prerađeni ugljikohidrati i da se redovito vježba. Ako ležimo cijeli dan, nismo fizički aktivni, konzumiramo samo nekvalitetnu hranu, mi našim mitohondrijama oduzimamo mogućnost regulacije metaboličkog okoliša."
Visoko prerađena hrana često sadrži velike količine dodanih šećera, soli i zasićenih masnoća, a malo vlakana, vitamina i minerala. Dugoročno takva prehrana može povećati rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.
S druge strane, redovita tjelesna aktivnost jedan je od najučinkovitijih načina očuvanja zdravlja mitohondrija. Istraživanja pokazuju da aerobne aktivnosti i trening snage mogu potaknuti stvaranje novih mitohondrija, poboljšati njihovu učinkovitost i pomoći organizmu da bolje iskorištava energiju.
Mitohondriji jesu važni, ali nisu jedini čimbenik
Posljednjih godina znanstvenici sve više istražuju povezanost mitohondrija s različitim bolestima, no važno je naglasiti da su bolesti poput raka rezultat složene kombinacije genetskih mutacija, okolišnih čimbenika, životnih navika i procesa starenja.
Bez obzira na različite teorije o njihovu nastanku, stručnjaci se uglavnom slažu oko jednog: dovoljno sna, uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i smanjenje kroničnog stresa među najvažnijim su koracima koje svatko može poduzeti kako bi dugoročno očuvao svoje zdravlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....