Ljudi čiji je genom kodiran za varijaciju A grupe imali su 16 posto veće šanse za moždani udar prije 60. godine - piše Jutarnji list.
Osobe s jednom od krvnih grupa A imaju veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar prije 60. godine u usporedbi s onima drugih krvnih grupa, pokazala su istraživanja objavljena u časopisu Neurology, prenosi portal Science Alert.
Krvne grupe opisuju bogatu raznolikost kemikalija prikazanih na površini naših crvenih krvnih stanica. Najpoznatije su A i B, koje mogu biti prisutne zajedno kao AB, pojedinačno kao A ili B, ili uopće nisu prisutne - to je krvna grupa 0. No čak i unutar ovih glavnih krvnih grupa, postoje suptilne varijacije koje proizlaze iz mutacija odgovornih gena.
U istraživanju iz 2022. godine istraživači genomike otkrili su jasnu vezu između gena za podskupinu A1 i ranog početka moždanog udara. Prikupljeni su podaci iz 48 genetskih studija, koje su uključivale oko 17.000 ljudi s moždanim udarom i gotovo 600.000 osoba iz kontrolne skupine bez moždanog udara. Svi koji su sudjelovali u istraživanju imali su od 18 do 59 godina.
A pretraživanje cijelog genoma otkrilo je dvije lokacije koje su snažno povezane s ranijim rizikom od moždanog udara - a jedna se poklopila s mjestom gdje se nalaze geni za krvnu grupu.
Druga analiza specifičnih tipova gena krvne grupe otkrila je pak da su ljudi čiji je genom kodiran za varijaciju A grupe imali 16 posto veće šanse za moždani udar prije 60. godine. Za one s genom za skupinu 01 rizik je bio manji za čak 12 posto.
Ipak, znanstvenici su primijetili i kako je dodatan rizik od moždanog udara kod ljudi s krvnom grupom A malen pa zapravo nema potrebe za dodatnim oprezom ili probirom u spomenutoj skupini.
- I dalje ne znamo zašto bi krvna grupa A predstavljala veći rizik, ali to vjerojatno ima veze s čimbenicima zgrušavanja krvi poput trombocita i stanica koje oblažu krvne žile, kao i drugih cirkulirajućih proteina - naime, svi oni igraju ulogu u razvoju krvnih ugrušaka - objasnio je vaskularni neurolog Steven Kittner sa Sveučilišta Maryland.
Portal Science Alert piše kako u SAD-u svake godine nešto manje od 800.000 ljudi doživi moždani udar. Većina njih - oko tri od svaka četiri - događa se kod ljudi starijih od 65 godina, s tim da se rizici udvostručuju svakog desetljeća nakon 55. godine.
- Jasno je da nam treba više naknadnih studija kako bismo razjasnili mehanizme povećanog rizika od moždanog udara - rekao je Kittner.
Još jedno važno istraživanje bavilo se usporedbom ljudi koji su imali moždani udar prije 60. godine s onima koji su ga imali nakon 60-e. U ovom slučaju koristio se skup podataka od oko 9300 ljudi starijih od 60 godina koji su imali moždani udar i oko 25.000 osoba iz kontrolne skupine starijih od 60 koje nisu imale moždani udar. Otkriveno je kako je povećani rizik od moždanog udara u krvnoj grupi A beznačajan u skupini s kasnim početkom moždanog udara, što sugerira da moždani udari koji se dogode u ranoj dobi mogu imati drugačiji mehanizam u usporedbi s onima koji se dogode kasnije.
- Moždani udar kod mlađe populacije manje vjerojatno bit će uzrokovan nakupljanjem masnih naslaga u arterijama (aterosklerozom). Veća je vjerojatnost da će ga uzrokovati čimbenici koji imaju veze sa stvaranjem ugrušaka - kažu autori studije, koja je također otkrila da ljudi s krvnom grupom B imaju oko 11 posto veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar u usporedbi s kontrolnom skupinom bez moždanog udara, bez obzira na njihovu dob.
Prethodna istraživanja pokazala su kako je dio genoma koji kodira krvnu grupu povezan s kalcifikacijom koronarne arterije, koja ograničava protok krvi, ali i srčanim udarom. Genetski slijed za krvne grupe A i B također je povezan s nešto većim rizikom od krvnih ugrušaka u venama (venskom trombozom) - piše Jutarnji list.