Posljednjih mjeseci sve češće se mogu čuti upozorenja zaposlenika u domovima za starije osobe o kroničnom nedostatku radne snage. Tako su se i njegovateljice u jednom splitskom domu za starije osobe požalile kako je manjak djelatnika postao toliko izražen da se postavlja pitanje hoće li u budućnosti biti potrebno zamoliti članove obitelji da pomognu pri kupanju i održavanju osobne higijene štićenika.
Iako se takav scenarij mnogima čini zabrinjavajućim, on je otvorio i jedno važno pitanje o kojem se rijetko govori - koliko se često starije osobe zapravo trebaju kupati te kakvu ulogu higijena ima u očuvanju zdravlja i kvalitete života u trećoj životnoj dobi.
Mnogi vjeruju da je svakodnevno tuširanje jedini ispravan način održavanja higijene. Međutim, stručnjaci upozoravaju da pravila koja vrijede za mlađe osobe ne moraju nužno odgovarati starijim ljudima. S godinama se tijelo mijenja, koža postaje osjetljivija, a svakodnevne aktivnosti koje su nekada bile jednostavne mogu predstavljati ozbiljan fizički napor.
Za mnoge starije osobe odlazak u kupaonicu više nije rutinski zadatak. Smanjena pokretljivost, bolovi u zglobovima, problemi s ravnotežom i kronične bolesti mogu učiniti kupanje zahtjevnim i iscrpljujućim iskustvom. Uz to, kupaonice se smatraju jednim od najrizičnijih prostora u domu zbog mogućnosti klizanja i padova, koji kod starijih osoba mogu imati ozbiljne posljedice.
Zbog toga stručnjaci naglašavaju kako ne postoji univerzalno pravilo koje određuje koliko se puta tjedno osoba mora kupati. Umjesto toga, potrebno je prilagoditi rutinu individualnim potrebama, zdravstvenom stanju i životnim okolnostima.
Prema preporukama stručnjaka za gerijatriju i skrb o starijim osobama, za većinu osoba starije životne dobi dovoljno je kupanje dva do tri puta tjedno. Između toga preporučuje se svakodnevno održavanje higijene najvažnijih dijelova tijela poput lica, pazuha, prepona i stopala.
Takav pristup nije slučajan. Starenjem koža postaje tanja, osjetljivija i sklonija isušivanju. Pretjerano često tuširanje, osobito vrućom vodom, može ukloniti prirodna zaštitna ulja te izazvati svrbež, crvenilo i iritacije. Upravo zato stručnjaci savjetuju kratka tuširanja u trajanju od pet do deset minuta uz korištenje blagih sredstava za pranje bez jakih mirisa i agresivnih sastojaka.
Redovita higijena ipak ostaje iznimno važna. Kupanje pomaže ukloniti znoj, bakterije i nečistoće koje se nakupljaju na koži te smanjuje rizik od infekcija i kožnih problema. Osim toga, tijekom kupanja mogu se na vrijeme uočiti promjene poput rana, osipa, oteklina ili dekubitusa, što je posebno važno kod osoba koje boluju od kroničnih bolesti ili veći dio dana provode u krevetu.
Zdravstveni stručnjaci ističu kako osobna higijena nije važna samo za fizičko zdravlje. Osjećaj čistoće pozitivno utječe na samopouzdanje, raspoloženje i društveni život starijih osoba. Mnogi korisnici domova za starije osobe ističu kako se nakon kupanja osjećaju ugodnije, opuštenije i spremnije za svakodnevne aktivnosti.
Koliko će često nekome biti potrebno kupanje ovisi o više čimbenika. Razina tjelesne aktivnosti, klimatski uvjeti, zdravstveno stanje i pokretljivost samo su neki od njih. Primjerice, osobe koje se više znoje ili provode vrijeme na otvorenom možda će trebati češće tuširanje. S druge strane, osobe sa suhom i osjetljivom kožom često bolje podnose rjeđe kupanje uz redovitu hidrataciju kože.
Poseban izazov predstavljaju osobe koje boluju od demencije ili drugih kognitivnih poremećaja. Kod njih je ponekad potrebno dodatno podsjećanje, pomoć ili organizirana rutina kako bi se održale osnovne higijenske navike.
Stručnjaci također upozoravaju da je prilikom pomaganja starijim osobama važno očuvati njihovo dostojanstvo. Kupanje je vrlo osobna aktivnost i mnogima može biti neugodno tražiti ili prihvatiti pomoć. Smirena komunikacija, poštovanje privatnosti i stvaranje osjećaja sigurnosti ključni su za ugodno iskustvo, piše Nifty50plus.
Kako broj starijih osoba raste, a domovi za starije sve teže pronalaze dovoljno zaposlenika, pitanje svakodnevne skrbi postaje sve važnije. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da higijena u starijoj dobi nije stvar strogih pravila, nego pronalaska ravnoteže između zdravlja, sigurnosti i kvalitete života.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....