Ljetne vrućine uništavaju i hranu u smočnici, svi rade iste pogreške; ove namirnice odmah premjestite u hladnjak

Ekstremne ljetne vrućine ne utječu samo na ljude, nego mogu ozbiljno narušiti kvalitetu hrane koju mnogi drže u smočnici. Visoke temperature ubrzavaju oksidaciju i kvarenje, zbog čega pojedine namirnice gube okus, svježinu i hranjivu vrijednost. Martha Stewart upozorava da se tijekom dugotrajnih toplinskih valova uvjeti u kuhinji često pretvaraju u sve osim idealnih: prostorije bez klimatizacije lako dosegnu temperature na kojima ulja i prirodne masnoće počinju propadati.

Prerano kvarenje hrane

Stručnjaci zato savjetuju da se dio namirnica privremeno premjesti u hladnjak ili zamrzivač dok se vrijeme ne stabilizira. Ne radi se o trajnoj promjeni načina skladištenja, nego o jednostavnoj mjeri koja sprječava prerano kvarenje hrane.

Vrijeme je za promjene kada temperatura u kuhinji ili smočnici nekoliko dana zaredom prelazi 27 Celzijevih stupnjeva, osobito ako se prostor noću ne uspije rashladiti. Najviše su pogođene kuhinje bez klima-uređaja te smočnice smještene uz pećnicu, hladnjak ili zidove izložene suncu.

Jednostavno pravilo glasi: ako namirnica sadrži prirodna ulja ili masti, tijekom toplinskog vala bolje ju je spremiti u hladnjak.

Ulje

Prva na udaru visokih temperatura su jestiva ulja bogata nezasićenim mastima, poput maslinova, orahova i lanena ulja. Toplina ubrzava oksidaciju, zbog koje ulje postaje užeglo i poprima gorak, ustajao okus. Čuvanjem u hladnjaku taj se proces znatno usporava. Maslinovo ulje pritom može postati mutno ili se djelomično stvrdnuti, no nakon kratkog stajanja na sobnoj temperaturi vraća se u uobičajeno stanje.

Brašno

Na toplinu su osjetljive i cjelovite žitarice te posebne vrste brašna. Za razliku od bijelog brašna, integralno pšenično, kukuruzno i bademovo brašno, kao i smeđa riža ili pir, sadrže prirodne masnoće koje se na visokim temperaturama brže kvare. Najbolje ih je držati u dobro zatvorenim posudama u hladnjaku ili zamrzivaču, gdje će dulje zadržati kvalitetu.

Čokolada

Čokolada također teško podnosi ljetne vrućine. Visoke temperature uzrokuju topljenje kakao maslaca koji izlazi na površinu i stvara sivkasto-bijeli sloj poznat kao masni cvat. Iako je takva čokolada sigurna za jelo, njezin izgled i tekstura znatno se pogoršavaju.

Ako je želite sačuvati tijekom toplinskog vala, može se spremiti u hladnjak ili zamrzivač, ali prije otvaranja treba je pustiti da se zagrije na sobnoj temperaturi kako bi se izbjegla kondenzacija.

Maslac od kikirikija, lan...

Posebnu pažnju treba posvetiti prirodnim maslacima od orašastih plodova. Za razliku od industrijskih verzija koje sadrže stabilizatore, prirodni maslaci od kikirikija, badema ili indijskih oraščića, kao i tahini, u toplim uvjetima brže se razdvajaju i oksidiraju.

Hladnjak usporava taj proces, a prije upotrebe dovoljno ih je kratko ostaviti na sobnoj temperaturi kako bi ponovno omekšali. Slično vrijedi i za sjemenke poput lana, sezama i chije.

Njihova prirodna ulja izrazito su osjetljiva na toplinu, a budući da se često čuvaju mjesecima, promjene u okusu mogu proći neprimijećeno. Upravo zato tijekom ljetnih vrućina preporučuje se njihovo čuvanje u hermetički zatvorenim posudama u hladnjaku ili zamrzivaču, čime se zadržava svježina i nutritivna vrijednost.