Povremeni post, poznatiji kao ‘intermittent fasting‘, posljednjih je godina postao jedan od najpopularnijih načina mršavljenja. Mnogi ga hvale jer ne zahtijeva brojanje kalorija niti stroga pravila o tome što se smije jesti, već se fokusira na vrijeme kada jedemo. No stručnjaci upozoravaju da nije riječ o čarobnom rješenju te da brojni ljudi rade pogreške zbog kojih ne postižu željene rezultate.
Obiteljska liječnica i stručnjakinja za liječenje pretilosti dr. Jillian Foglesong Stabile za Healthline istaknula je kako povremeni post može pomoći u regulaciji tjelesne težine i metaboličkog zdravlja, ali samo ako se provodi na pravilan način i ako odgovara pojedincu.
Nije za svakoga
Iako mnogi svjedoče o uspješnom gubitku kilograma, liječnica upozorava da ovaj način prehrane nije prikladan za sve. Osobe koje boluju od dijabetesa, imaju poremećaje prehrane, trudnice, dojilje ili osobe koje uzimaju određene lijekove trebale bi se prije početka savjetovati s liječnikom.
- Povremeni post može biti koristan za neke ljude, ali nije univerzalno rješenje za svakoga, naglašava dr. Stabile.
Najveća pogreška?
Jedna od najčešćih zabluda jest uvjerenje da tijekom razdoblja kada je dopušteno jesti možemo unijeti neograničene količine hrane. Stručnjaci upozoravaju da tada često dolazi do prejedanja, čime se poništava kalorijski deficit potreban za mršavljenje.
Brojna istraživanja pokazuju da povremeni post djeluje prvenstveno zato što ljudi spontano unose manje kalorija. Ako se tijekom "prozora za jelo“ unese previše hrane, očekivani gubitak kilograma može izostati.
Nije važan samo raspored, nego i kvaliteta hrane
Još jedna česta pogreška je konzumiranje velike količine prerađene hrane, slatkiša i grickalica uz opravdanje da se „ionako posti“. Stručnjaci ističu da rezultati ovise i o kvaliteti prehrane. Prioritet bi trebali biti proteini, povrće, voće, cjelovite žitarice i zdrave masnoće.
Ako se post koristi kao izgovor za nezdrave prehrambene navike, zdravstvene koristi mogu izostati bez obzira na duljinu razdoblja bez hrane.
Tijelo treba vremena za prilagodbu
Mnogi odustanu već nakon nekoliko dana jer osjećaju glad, umor ili razdražljivost. Stručnjaci kažu da je riječ o uobičajenim simptomima prilagodbe. Tijelu često treba nekoliko tjedana da se navikne na novi ritam prehrane.
Zbog toga se preporučuje postupni početak, primjerice produljivanjem noćnog razdoblja bez hrane prije prelaska na popularni model 16:8, u kojem se jede tijekom osam sati dnevno, a posti 16 sati.
Nema čarobnog učinka
Iako neka istraživanja pokazuju da povremeni post može poboljšati osjetljivost na inzulin i pomoći u kontroli tjelesne težine, novije analize sugeriraju da nije nužno učinkovitiji od drugih načina mršavljenja. Dugoročni uspjeh i dalje najviše ovise o održivim prehrambenim navikama, kvalitetnom snu i redovitoj tjelesnoj aktivnosti.
Drugim riječima, povremeni post može biti koristan alat, ali nije čudesna metoda koja sama po sebi jamči vitkiju liniju.
Ključ je u održivosti
Stručnjaci se slažu da najbolji način prehrane nije onaj koji je trenutačno najpopularniji, nego onaj kojeg se osoba može dugoročno pridržavati. Ako povremeni post nekome olakšava kontrolu apetita i unos kalorija, može biti dobra opcija. No ako izaziva pretjeranu glad, stres ili narušava svakodnevni život, postoje i drugi jednako učinkoviti pristupi mršavljenju.
Za uspjeh, poručuju liječnici, važnije je što jedemo i koliko smo dosljedni zdravim navikama nego sama satnica obroka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....