Dijagnoza nekog malignog oboljenja jedan je od najtežih udaraca koji nam život može zadati, ali ne znači i smrtnu presudu, s rakom se, kao i s brojnim drugim životnim nedaćama, treba boriti. U Hrvatskoj su kod muškaraca najčešće dijagnosticirani rak prostate, rak pluća i rak debelog i završnog crijeva, dok kod žena dominiraju rak dojke, rak debelog i završnog crijeva te rak pluća.
Može li prehrana smanjiti rizik od raka? Treba li tijekom kemoterapije izbaciti šećer? Može li se tumor "izgladnjivati"? Jesu li dodaci prehrani korisni? Na ova i brojna druga pitanja odgovaraju kliničke nutricionistice Dora Bučan Nenadić, mag. nutr., i Marija Selak, mag. nutr., autorice praktičnog priručnika "Prehrana osoba oboljelih od malignih bolesti".
Predstavljanje priručnika održat će se ovoga utorka, 15. rujna u 18 sati u Središnjoj knjižnici Gradske knjižnice Marka Marulića, u okviru programa "Race for the Cure" koji organizira Županijska liga protiv raka Split. Knjiga donosi praktične i znanstveno utemeljene smjernice za prehranu osoba oboljelih od malignih bolesti, a zanimljivim grafičkim crtežima opremio ju je Luka Duplančić. Knjigu se može besplatno preuzeti na predavanju.
Nema čarobne namirnice
Autorice svakodnevno rade s onkološkim pacijentima u sklopu nutricionističke ambulante. Ona radi utorkom, a pacijenti se u nju mogu javiti preko svojeg izabranog onkologa. Ondje se pružaju individualna savjetovanja te se prehrana prilagođava pacijentu.
Prema autoricama tijekom liječenja nije najvažnija "savršena" prehrana, nego dovoljna i prilagođena prehrana koja pomaže sačuvati snagu i mišićnu masu. Prehrana može smanjiti rizik, ali ne postoji "čarobna" namirnica. Pravilna prehrana pomiče "kockice" u našu korist, dokazano može smanjiti rizik, ali ga ne ukida.
Kako ističu nutricionistice, prehrana je jedan od važnih čimbenika na koje možemo utjecati kada govorimo o prevenciji malignih bolesti. Procjene međunarodnih stručnih organizacija pokazuju da bi se, uz kombinaciju adekvatne prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i održavanja optimalne tjelesne mase, rizik od raka mogao smanjiti za oko 30 do 40 posto. Pritom ostaje važno naglasiti da je riječ o bolesti na čiji nastanak utječu i genetika, dob, okolišni čimbenici i drugi elementi.
Najviše dokaza postoji za cjelovite obrasce prehrane, a ne za pojedine "supernamirnice". Mediteranska prehrana – bogata povrćem, voćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i maslinovim uljem, uz umjeren unos ribe te ograničen unos crvenog i prerađenog mesa – jedan je od najbolje istraženih prehrambenih obrazaca. Posebno su važna prehrambena vlakna, dok je s druge strane preporučljivo ograničiti prerađeno meso, visokoprerađenu hranu i alkohol.
Sačuvati organizam
Nakon dijagnoze cilj nije "izgladnjeti tumor", nego sačuvati organizam. Jedna od važnih poruka autorica odnosi se na prehranu tijekom kemoterapije i drugih oblika onkološkog liječenja. Tijekom aktivnog liječenja ne radi se o restrikciji ili detoksikaciji, već o očuvanju nutritivnog statusa i, osobito, mišićne mase.
Nenamjeran gubitak tjelesne mase, a posebice mišićne mase, može ozbiljno ugroziti organizam i nepovoljno utjecati na ishode liječenja. Zato je tijekom terapije često važnije osigurati dovoljan unos energije i proteina nego pokušavati postići "savršenu" prehranu. Prehranu pritom treba prilagoditi konkretnom pacijentu i nuspojavama terapije.
Pacijenti koji nakon dijagnoze pokušavaju preuzeti kontrolu nad bolešću kroz različite stroge režime najčešće griješe kroz ekstremno restriktivne dijete, produljeno gladovanje, izbacivanje čitavih skupina namirnica te nekontrolirano uzimanje dodataka prehrani.
Kod onkoloških pacijenata potreban je osobit oprez pri uzimanju dodataka prehrani. U kliničkoj praksi često susrećemo pacijente koji posežu za različitim dodacima prehrani u nadi da će time izravno utjecati na tijek maligne bolesti – naglašavaju nutricionistice Dora Bučan Nenadić i Marija Selak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....