Madež na licu u nekim se kulturama smatra osobitim znakom ljepote. Nekad su madeži bili moderni pa su ih žene kojima ih priroda nije podarila jednostavno crtale. Danas ih tetoviraju.
Postoji mit da su osobe čija je koža posuta madežima sretne, a one s pjegicama zločeste i ružne. I što se tiče skidanja madeža postoje različite zablude i mitovi.
Mnogi ih nipošto ne bi uklanjali jer vjeruju da će se "tek tada dati na zlo", a neki bi ih sve prebrisali, vjerujući da česta iritacija i ozljeđivanje madeža dovodi do toga da se iz njih razvije melanom.
Što god o madežima mislili, te male nakupine pigmenta na koži prihvatljive su dok miruju i ne stvaraju nam probleme.
Stručnjaci odbacuju sve ove mitove, ali upozoravaju na činjenicu da mnogi ljudi često smatraju da, ako ne vide promjene na koži ili ne zamjećuju promjene poput boli i krvarenja, nije potrebno ići na preglede madeža.
Treba znati da svega 20 do 30 posto melanoma nastane iz madeža. Svi ostali melanomi započinju rast kao melanomi od početka, no budući da su to pigmentirane mrlje, čovjek obično pomisli da se radi o nekom madežu.
Stoga pri pojavi bilo kakve pigmentirane mrlje ili pri pojavi madeža koji je različit od ostalih na koži valja potražiti pomoć stručnjaka koji će odlučiti je li ih potrebno kirurški odstraniti.
Rak kože ili maligni melanom opasnost je od koje nitko nije potpuno siguran. Iako nisu svi oblici karcinoma kože smrtonosni, melanom, koji je najopasniji i treći po zastupljenosti, vrlo je smrtonosan, pogotovo ako se otkrije u uznapredovaloj fazi.
Ako je u vašoj obitelji već netko obolio od ove vrste karcinoma, trebali biste biti osobito oprezni prilikom pregleda tijela i redovito kontrolirati sve madeže.
Nekontrolirano izlaganje UV zrakama je najznačajniji čimbenik u nastanku melanoma, stoga ne čudi velika učestalost ovog tumora u zemljama s velikim brojem sunčanih dana i visokim UV indeksom, poput Australije. No, porast ove zloćudne bolesti bilježi se i u Europi, i u Hrvatskoj.
Važnost samopregleda
Da ne bismo bili iznenađeni dijagnozom melanoma, jer se on može dogoditi svima, pametno je da svi mi, bez obzira na tip kože i količinu vremena provedenog na suncu, dobro upoznamo svoju kožu i pratimo sve promjene koje se događaju.
- Srećom, melanom je danas moguće liječiti ako ga se otkrije u ranoj fazi, a najčešće se otkrije nakon što se na koži pojavi novi madež, mrlja ili neki drugi oblik pigmentacije.
Kako biste na vrijeme otkrili potencijalno opasne madeže, važno je pratiti sve promjene na koži i pri tome se držati nekoliko jednostavnih, ali vrlo važnih pravila, kaže prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, pročelnica Klinike za dermatologiju splitskog KBC-a.
Riječ je o smjernicama poznatima kao ABCDE pravilo (akronim od engleskih naziva A – asimetrija, B – border – rubovi, C – color – boja, D – dijametar – promjer, E /elevacija - uzdignuće), što je osobito korisno za samopreglede koje bi trebalo obavljati jednom mjesečno.
Međutim, iako korisni, ovakvi pregledi nisu dovoljni; važno je dolaziti na dermatološke preglede madeža koji se obavljaju dermatoskopom koji omogućuje povećanje od 10 do 70 puta, te vizualizaciju struktura madeža koje nisu vidljive golim okom.
Ovom metodom omogućeno je rano dijagnosticiranje sumnjivih madeža, kao i promjene koje upućuju na melanom ili epidermalne karcinome kože.
Nova terapija
Redoviti pregledi i rano otkrivanje melanoma su od izuzetne važnosti s obzirom na činjenicu da se, otkriven u ranom stadiju, melanom može uspješno liječiti s vrlo dobrom prognozom, a zahvaljujući istraživanjima i razvitku tehnologije posljednjih 10-ak godina konačno se promijenila i terapija uznapredovalog i neoperabilnog melanoma, otkriva dr. Puizina Ivić.
Naime, kaže ona, dosadašnja terapija temeljena na citostaticima i njihovoj kombinaciji konačno je zamijenjena ciljanom terapijom i terapijom koja inhibira kontrolne točke imunološkog sustava.
Takvi lijekovi imaju bolji ishod od prethodnih kombinacija citostatika, što se očituje dužim preživljavanjem. Kombinacijom ovih novih lijekova postiže se bolja podnošljivost i mogućnost izlječenja.
Pojasnila je i kako ciljana terapija funkcionira.
- Ciljanom terapijom nastoje se blokirati unutar stanice određene molekule koje dovode do rasta i bujanja tumorskih stanica. Poznate su ključne, odnosno ciljne molekule protiv kojih djeluju lijekovi i na taj način se prekida unutarstanični signal u prenošenju poruka u jezgru te se zaustavlja rast stanice.
Lijek se uzima na usta, no relativno brzo se razvija otpornost na lijek, budući da zloćudna stanica nađe način kako zaobići ovu poteškoću. Stoga kombinacija lijekova iz ove skupine daje bolji konačni učinak nego primjena pojedinačno.
Što se tiče druge skupine lijekova blokatora kontrolnih točaka imunološkog sustava, ona je usmjerena na imunološki sustav bolesnika i pomaže mu da suzbije tumor. Ovaj je mehanizam drukčiji od ciljane terapije.
Upalne stanice ulaze u tumorsko tkivo, pa tumor naizgled buja, no u konačnici dolazi do postupnog nestajanja. Naime, melanom blokira imunološki sustav bolesnika te je otkriveno kako to on radi.
Lijekovi koji to rade potiču imunološki sustav u borbi protiv tumora. Iskustvo je pokazalo da je kombinacija lijekova učinkovitija od uzimanja samo jednoga lijeka.
Naravno da ovi lijekovi sami ili u kombinaciji imaju i svoje toksične nuspojave, no one su u usporedbi sa preživljenjem duljim od pet godina (52 posto) zaista zanemarive, optimistično zaključuje prof. Puizina Ivić.