Kada je riječ o predviđanju srčanih udara, većina nas je upoznata s uobičajenim čimbenicima rizika poput razine kolesterola, visokog krvnog tlaka i obiteljske povijesti. Međutim, nedavna istraživanja otkrila su novi marker koji bi mogao biti još važniji u procjeni rizika od srčanog udara, piše Živim.
Radi se o upalama, posebno mjerenima visokoosjetljivim C-reaktivnim proteinom (hsCRP). To bi mogao biti jači prediktor kardiovaskularnih događaja od samog kolesterola - iako je "loš" kolesterol, ili lipoprotein niske gustoće (LDL), dugo bio u fokusu zbog svoje uloge u začepljenju arterija masnim naslagama, ova otkrića sugeriraju da je kolesterol samo dio puno šire priče. Povišene razine hsCRP mogu bolje odražavati temeljne kardiovaskularne rizike koje testovi kolesterola mogu previdjeti, čineći upalu bitnim čimbenikom zdravlja srca.
Kolesterol je i dalje važan
Unatoč fokusu na upale, kolesterol ostaje bitan. Studija je pokazala da visoke razine LDL kolesterola povećavaju rizik od srčanih bolesti za 36 posto. Međutim, istraživači su otkrili da upala, kako ukazuje hsCRP, može predstavljati još veći rizik, što sugerira da oba čimbenika treba razmotriti zajedno. Drugi ključni igrač je lipoprotein(a), mast određena uglavnom genetikom. Visoke razine ove masti povezane su s povećanjem kardiovaskularnog rizika od 33 posto, što dodatno komplicira sliku prevencije srčanih bolesti.
Trostruka prijetnja za žene
Najupečatljiviji rezultati pronađeni su kod žena s povišenim razinama sva tri markera - kolesterola, lipoproteina (a) i hsCRP-a. Te su žene imale 2,6 puta veću vjerojatnost da će doživjeti veliki kardiovaskularni događaj, poput zatajenja srca. Još alarmantnije, suočile su se s gotovo četiri puta većim rizikom od moždanog udara tijekom sljedećih 30 godina u usporedbi sa ženama bez povišene razine ta tri markera. Julie Buring, epidemiologinja uključena u studiju, nazvala je ove nalaze "pozivom na buđenje" za žene i zdravstvene djelatnike, pozivajući na raniju intervenciju u prevenciji srčanih bolesti.
Dr. Paul Ridker, vodeći u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, naglasio je kako liječnici ne mogu liječiti ono što ne mjere. Pozvao je na univerzalno testiranje upale, kolesterola i lipoproteina(a) kako bi se pružila personalizirana skrb prilagođena jedinstvenim rizicima svakog pacijenta. Ridker je istaknuo da, iako promjene načina života ostaju bitne, ciljane terapije koje se bave upalom i genetskim mastima poput lipoproteina (a) budućnost su prevencije srčanih bolesti.
Način života i dalje ključan, ali i lijekovi igraju ulogu
Iako ovo istraživanje uvodi nove čimbenike u kardiovaskularnom zdravlju, promjene načina života gotovo uvijek su ključne. Održavanje zdrave prehrane, redovita tjelovježba i prestanak pušenja i dalje su ključni u smanjenju rizika od srčanih bolesti, a lijekovi poput statina, koji pomažu u snižavanju kolesterola i smanjenju razine hsCRP-a, već igraju značajnu ulogu u sprječavanju kardiovaskularnih događaja.
Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti na globalnoj razini. Potreba za sveobuhvatnijim preventivnim strategijama je hitna, a nalazi ove studije sugeriraju da bi ranije i agresivnije intervencije, kombinirajući promjene načina života s medicinskim tretmanima, mogle smanjiti teret srčanih bolesti, piše Živim.