Radionice pod nazivom "Mala škola mentalnog zdravlja" tijekom pet tjedana održavaju se ponedjeljkom u Razredu u splitskom Domu mladih, a Klub Zona organizira ih kako bi se mladi ljudi naučili lakše nositi sa teškoćama na koje nailaze.
Velika većina psihičkih poremećaja razvije se do 25. godine života, u razdoblju koji je često prekretnica u našim životima. Razmišlja se o egzistenciji, odabiru zanimanja, mjestu stanovanja, partnerskim odnosima i sličnim kompleksnim životnim pitanjima te se pokušava napraviti balans između snova i maštanja, te sazrijevanja i odrastanja...Kako se nositi sa svim tim problemima?
U svjetskim statistikama depresija je prvi razlog zbog kojeg mladi ljudi odlaze na bolovanje, pa je prvo u nizu radionica Kluba Zona bila "Kako prepoznati i prebroditi depresivnost" imotske psihologinje Ivane Svetina Leš iz splitskog Doma zdravlja.
Pa – kako ćemo prepoznati depresivnost, kod sebe i kod drugih?
- Pojedinci koji razviju depresiju su tužni i besperspektivni, muči ih osjećaj krivnje, vjeruju da su razočarali druge ljude i da su na teret članovima obitelji. Mogu biti razdražljivi, tjeskobni i napeti, izbjegavaju druženja i povlače se u sebe. Osjećaji su im umrtvljeni, otupljeni i ne uživaju više u aktivnostima u kojima su nekad uživali.
Gube interese, nemaju energije, sve im je teško i naporno, odustaju od uobičajenih aktivnosti i hobija. Teško se koncentriraju i slabo pamte. Zaokupljeni su svojim lošim osjećanjem, preuveličavaju probleme i umanjuju mogućnosti rješavanja problema. Poremećene su i tjelesne funkcije – spavanje je loše i neodmarajuće, apetit i libido su oslabljeni, iako je kod nekih osoba apetit i pojačan. Tipično je pogoršanje depresije u jutarnjim satima – objašnjava psihologinja na čiju se radionicu odazvalo 13 mladih ljudi u dobi od 18 do 30 godina.
Iako su se izjave kao što su "depra" i "u depri sam" uvriježile u svakodnevnim razgovorima, ipak nije svako "sniženo" raspoloženje odmah bolest, depresija:
- Da bi se postavila dijagnoza depresije, odnosno depresivne epizode, simptomi trebaju trajati najmanje dva tjedna: dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol. Koja utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, često s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život.
Mladi znaju "deprom" zvati kratkotrajne promjene raspoloženja ili tugu izazvanu nekom sitacijom, gubitkom ili lošom ocjenom u školi, na primjer. Ali normalna tuga prelazi u bolest kada značajno ometa i opterećuje osobu u njezinom svakodnevnom funkcioniranju.
A patološko stanje nastaje kada osoba u potpunosti zakazuje u za nju uobičajenom funkcioniranju u životu bez povoda ili objektivnog razloga.
Kako se nositi sa depresivnosti? - pitamo psihologinju?
1. Kod blažih depresivnih stanja tjelesna aktivnost izuzetno je korisna u "podizanju" raspoloženja. Ako možete, vježbajte ili se krećite barem 30 minuta, 3 do 4 puta u tjednu. Vježbanje povećava razinu endorfina koji pozitivno utječu na raspoloženje. Preporučuju se cikličke, ponavljajuće aktivnosti kao što su trčanje, plivanje, brzo hodanje, vožnja bicikla i šetnja. Uvijek prednost treba dati aktivnostima na otvorenom radi pozitivnog učinka dnevne svjetlosti, svježeg zraka, ali i izlaska iz zatvorenog prostora koji je često destimulirajući i demotivirajući.
2. Dalje, ne postavljajte pred sebe zahtjevne zadatke, niti preuzimajte dodatne odgovornosti. Veće zadatke podijelite na manje dijelove, odredite prioritete i činite ono što možete, kad možete.
3. Također, izoliranje i potiskivanje osjećaja samo će produbiti depresiju. Ne morate naširoko raspravljati o svom raspoloženju, ali možete kratko objasniti neke svoje postupke.
4. Podrška članova obitelji može znatno ubrzati oporavak.
5. Nastojte pojednostaviti život i usredotočiti se na ono što je uistinu važno. Ne morate biti savršeni.
6. Kod težih stanja, uz sve to obavezno potražiti stručnu pomoć.
Osvijestite da vi niste krivi što patite od depresije. Depresija je bolest baš kao svaka druga, od koje obolijevaju mnogi oko vas. Mudro je odgoditi velike odluke na neko vrijeme. Ne očekujte da će ovakvo raspoloženje, posebno ako je riječ o "pravoj" depresiji, proći samo od sebe. Potražite pomoć i pomozite si koliko god možete, ali ne prekoravajte se ako to nekad niste u stanju. Zamolite bližnje za pomoć! - kaže Ivana Svetina Leš.
Kada i kako i gdje potražiti pomoć? - pitanje je koje su najčešće postavljali učesnici radionice, bilo za sebe, bilo za prijatelja ili člana obitelji.
- Ako simptomi traju duže od dva tjedna, onemogućuju osobu u svakodnevnom funkcioniranju, osoba ima osjećaj trpnje - neke osobe funkcioniraju uz užasne napore, njihovo raspoloženje znatno odstupa od normalnog - obvezno se treba obratiti svom liječniku obiteljske medicine ili u neko savjetovalište za zaštitu mentalnog zdravlja – kaže psihologinja.
