StoryEditor
Trendolakšava izolaciju

Vrijeme je za novog kućnog ljubimca: držat ćete ga u staklenci, nije ni ribica ni kaktus, a mogao bi učiniti čuda za vašu probavu i imunitet

14. travnja 2020. - 14:00
Shutterstock

Tjedni provedeni u izolaciji malo su se kome povoljno odrazili na probavu, imunitet i raspoloženje, no čak i ako spadate među takve, neće vam biti na odmet pozabaviti se novim kućnim ljubimcem. Ne treba ga voditi u šetnju, niti mu mijenjati pijesak, neće vas buditi kriještanjem niti vas gristi, grebati, bosti... sve u svemu, ne bi vam smio nametati pretjerane obaveze niti vam dizati živce. Neće vam zauzeti puno prostora, držat ćete ga u staklenci.

I ne, nije ribica. Niti kaktus (već smo napisali da ne bode). Sad kad smo naveli što vam sve neće, evo što hoće. Omogućit će vam da svakodnevno uživate u svhežem, domaćem kefiru te će vam tako, posredno, barem prema glasinama koje kruže, popraviti probavu, a navodno i imunitet te raspoloženje. Zvuči odlično, zar ne? Ali zašto bismo vjerovali glasinama? Evo što o tome kaže nutricionistkinja Dragana Olujić.

- Sasvim je sigurno da kefir povoljno utječe na probavu. Dokaza da utječe na imunitet još nema, ali kako se njegovim konzumiranjem aktiviraju korisni mikroorganizmi, čime se poboljšava probava, to bi trebalo indirektno utjecati i na imunitet, jer je vezan uz probavu - objasnila nam je Olujić.

Idemo se time pozabaviti malo podrobnije. Laktobakterije koje nam žive u crijevima, braneći organizam od apsorpcije štetnih tvari kroz njihovu stijenku u krvotok, nisu baš pretjerano otporne na stres i nekvalitetnu prehranu poput ove 'karantenske', a lijekove i druge kemikalije ne treba ni spominjati. Kad se broj ovih 'dobrih' bakterija smanji, stvara se prostor za 'loše' koje se jedva čekaju razmnožiti. Tako u probavnom sustavu nastaje disbioza, odnosno neravnoteža, uslijed koje se mogu javiti probavne, zdravstvene pa čak i psihičke tegobe.

Premda zdravom čovjeku nije potrebno uzimati dodatne dobre bakterije, osobi s poremećajem crijevne flore, koju odaju simptomi poput nadutosti, zatvora, proljeva i drugih nimalo simpatičnih pojava, preporučljivo je uzimanje probiotika, bilo u obliku pripravaka ili putem fermentirane hrane (ali ne bilo koje, no to je već druga tema).  Osim niza korisnih bakterija, kefir sadrži kalcij, proteine te vitamine B skupine, zbog čega je koristan osobama pod stresom, a sadrži i triptofan, esencijalnu aminokiselinu koja djeluje opuštajuće.

Eto što kažu stručnjaci, a ostatak ću vam iznijeti iz prve ruke, jer sam i sama oko tri godine brinula o jednom takvom korisnom i nezahtjevnom stvoru i da me intolerancija na mlijeko i odlučno 'bljak' ostatka familije nisu omeli, imala bih ga i danas. Ili je bolje reći ih, jer riječ je o krefirnim zrncima, no ja sam ih nekako doživljavala kao entitet. Gnjecaci, sluzavi, bijeli borg koji asimilira mlijeko i pretvara ga u ukusan kefir.

Ako do sada niste imali priliku vidjeti kefirna zrnca, a slabo podnosite gadljive prizore, prvi susret s njima mogao bi vam dignuti želudac. Mene su podsjetili na nešto između mozga u formalinu i ukiseljene cvjetače. No ne dopustite da vas moje impresije obeshrabre. Kefirna zrnca najkorisniji su ljubimac kojeg možete nabaviti.

A možete, i to na nekoliko načina. Preko Facebook grupa kao što su Kefir-zrnca-Split-i-okolica, Kefir-tibetanska gljiva ili Kefir zrnca na dar, Hrvatska. Preko malih oglasnika. Putem web shopova trgovina zdrave hrane ili preko Amazona, ali pazite da je vrijeme transporta kraće od sedam dana, jer to im je otprilike rok koji mogu izdržati bez da se itko brine o njima.

Kad ih se jednom domognete, stvar je poprilično jednostavna. Trebate ih procijediti i isplahnuti od vode u kojoj su stajala, a to će vam najjednostavnije poći za rukom pod mlazom vode u plastičnom cjedilu (navodno im škodi metal). Zatim ih stavite u čistu staklenku i dolijte mlijeko, ali ne do vrha jer će vam 'prekipjeti'. Na vrh samo lagano prislonite poklopac (opet plastični) ili komad gaze.

Što duže vremena date gljivicama da se bave svojim poslom i što ih je više, kefir će biti prije gotov i gušći. Punoj šaci gljivica u staklenci u koju stane 720 grama zimnice ('velikoj') trebat će oko 24 sata na prosječnoj sobnoj temperaturi, a ljeti i kraće. Broj gljivica s vremenom raste pa ćete ih za nekoliko tjedana i sami moći dijeliti drugima.

Kad ste zadovoljni teksturom i okusom kefira, procijedite sadržaj staklenke kroz ono isto cjedilo postavljeno preko šire posude. Nemojte gnječiti svog ljubimca, ali neće mu biti ništa od laganog gurkanja žlicom (plastičnom, dakako) ili treskanja cjedila (meni se ta tehnika pokazala najučinkovitijom).

Kefir tada prelijte u čistu staklenku ili bocu, a zrnca isperite pod vodom i stavite u 'njihovu' staklenku, napunite ju vodom i spremite ljubimca na spavanje u hladnjak. Niste li potpuno zadovoljni gustoćom i kiselošću kefira, ostavite ga još 12-24 sata na sobnoj temperaturi pa će doći do takozvane sekundarne fermentacije.   

Kako je već gore navedeno, zrnca mogu i do sedam dana živjeti samo 'na vodi'. Jednom prilikom dogodilo mi se da sam ih ostavila i duže, ali nemojte se voditi za mojim zaboravnim primjerom, kako ne bi uginula od gladi. Dobro ih pazite, a ona će zauzvrat, preko kefira, paziti vas. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. siječanj 2021 13:18