StoryEditorOCM
Prostorijakao iz bajke

Najljepša mala kuća u Dalmaciji: raj od 27 kvadrata među 365 maslina

Piše PSD.
23. siječnja 2016. - 17:04
/ Nekada je tu bila samo šmrika, ali onda je brat jednog dana rekao da će tu napraviti kuću i maslinik. Mi smo mu se smijali, smijali smo mu se i dok je kuću gradio, a danas, eto, dolaze ljudi iz cijelog svijeta. Dive se kući i masliniku, a vi novinari o tome želite pisati – kaže nam Božena Bratović Smolić iz Raštana Donjih, malog mjesta u zaleđu Svetog Petra, na pola puta između Zadra i Biograda.

Danas je umjesto šmrike na gotovo hektar zemljišta posađeno ravno 365 maslina, jedna za svaki dan u godini. Posađene su prije sedam godina, četiri sorte: lećino, frantojo, pendolino i domaća oblica.

Usred tog uljnog carstva stoji kamena kućica od 26,77 kvadrata!

Kameni biser i maslinik na svojoj djedovini, zvanoj Paljka, podigao je Vilson Bratović, 37-godišnji upravni pravnik na privremenom radu u Irskoj. Umjesto njega dočekale su nas njegove dvije sestre, Božena i Ingrid, majka Ana, šestogodišnja kćerkica Tara i dvomjesečna nećakinja Frida.

Sve su uzbuđene i ponosne zbog novinarskog interesa za kuću njihova brata koju su već neslužbeno prozvali najljepšom malom kamenom kućom u Dalmaciji. Kako je netko rekao: izgrađenoj baš po ljudskoj mjeri, 26 kvadrata, ne treba ti više...

Pilot-projekt

Radi ove kućice smo "u bespućima" između Raštana Gornjih i Raštana Donjih lutali dobrih 20 minuta. Ali nikakvo zlo zbog toga, kada smo se napokon našli na pravom putu, "Štraubov" zid, podignut od grubog kamena i dijelom obojen u žarkocrveno, nismo mogli promašiti. Štraubov zid je ulaz u "Olive Garden", kako imanje danas nosi ime, a zid je svoje njemačko ime dobio po nadimku pokojnog Vilsonova oca.



Još prije dolaska u Raštane Vilson nam je objasnio da je svoju kućicu slobodicu zamislio kao pilot-projekt samoodrživoga gospodarstva za mogućnost razvoja hrvatskog turizma. Kućicu je izgradio sam, svojim rukama, od temelja do krova.

Samo su drvodjeljske radove radili majstori koristeći drvo domaćeg hrasta i trešnje. Svi kameni radovi, zidove debele 50 centimetara, projekt, opremanje, instalacije, krov, solarne panele za struju i vodu, plinski bojler, podrum s vinotekom (koja se još radi), sve je to Vilson sam osmislio i izradio, na što su mu sestre i majka izuzetno ponosne.

- Znate kakav je on, s krevetom nema pedeset kila, ali sve što vidite svojim je rukama napravio. Svaki kamen je izvadio, prenio, obradio. Kad je bila kiša, kamen bi odavde nosio do naše kuće udaljene nekoliko stotina metara, tamo bi ga pored starog kamina klesao i onda bi ga opet ovdje vraćao. Gradio je kuću više od pet-šest godina – govori ponosna majka Ana.

Obilazimo kuću i na svakom koraku pronalazimo tragove Vilsonove vještine.

Tradicionalno i suvremeno


Zamislio je tradicionalni tip dalmatinske kuće povezati sa suvremenim elementima i trendovima u graditeljstvu kako bi iz nje izvukao maksimum. U tome je u potpunosti uspio. Položaj kuće odredio je prema izlasku i zalasku sunca kako bi dobio najveću iskoristivost dnevnog svjetla od jutra do večeri.

U skladu s položajem je i raspored otvora na kući, ali i otvori za prirodnu ventilaciju i cirkulaciju zraka. Zahvaljujući njima, temperatura u kući tijekom ljeta ne prelazi 20 stupnjeva Celzija, a zimi je i bez grijanja uvijek dovoljno ugodna.



Unutrašnjost kuće je pod jednim krovom, ali je pod podijeljen na dvije razine. Na višoj, s koje se ulazi u kuću, smještena je kupaonica s ručno izađenim kamenim umivaonikom i kuhinja s velikim kamenim sudoperom.

Razinu niže od kuhinje dnevna je soba s kožnim trosjedom i kaminom, zapravo visokim ložištem obrubljenim travertinom, u kojem se po potrebi može pripremiti i peka. Iznad dnevne sobe, ispod drvom obložena krovišta, mala je galerija s ležajem za dvoje. Na uzglavlju je kameni "okulus" s križem, koji je ujedno dio prirodnoga ventilacijskog sustava.

Svi podovi obloženi su drvom, osim poda u dnevnoj sobi koji ima svijetli drveni laminat, sve ograde su od kovanog željeza. U malom hodniku na ulazu velika je peć na drva.

Vanjski dimnjak za veliko ložište izrađen je u obliku četvrtaste kule s kamenim stepenicama, tako da uz malo spretnosti može poslužiti kao vidikovac. Ispred ulaza u kuću natkrit je trijem s drvenim stolom i klupama, okružen divljom lozicom koja ljeti stvara hlad.

Nad trijemom su solarne ćelije, a nedaleko od trijema gusterna u koju se slijeva kišnica s krova. Gusterna se koristi za navodnjavanje maslinika i malog povrtnjaka u kojem rastu artičoke i luk. Uokolo kuće, uz stazu popločanu lomljenim i prirodnim kamenom, posađeno je desetak vrsta mediteranskog bilja i nekoliko vrsta kaktusa. Nasuprot ulazu u kuću veliki je roštilj izgrađen u lokalnom kamenu na kojemu se bez problema može ispeći i janje.



Štedljiva kućica

Vilson nas je prije dolaska posebno upozorio na energetsku učinkovitost kuće. Naime, cijeli sustav kuće troši jedan kilovat, koliko iznosi snaga fotonaponskih ćelija, a 15 rasvjetnih tijela, zahvaljujući LED tehnologiji, troši ukupno 100 vati. Ako i pet dana nema sunca, sustav je potpuno operativan.

Osim toga, za toplu vodu koristi se posebni sunčani kolektor od 150 litara. U pogonu je šest mjeseci (proljeće-ljeto), a za ostali dio godine Vilson je instalirao plinski bojler. I nije to sve.

Iskustva stečena na gradnji prve energetski samoodržive kućice na ekološkom imanju Vilson upravo pretače u stručni elaborat kojim će odgovoriti na upite brojnih zainteresiranih ljudi iz cijelog svijeta. Naime, cijeli postupak gradnje kuće Vilson je snimao i postavio na YouTube.

Primjenu elaborata Vilson prije svega vidi na području mediteranskog bazena. Potencijal je ogroman i uz nekoliko promjenjivih varijabli lako se dolazi do istog cilja, ističe Vilson, dodajući da su ovakve kamene kućice isplative kroz četiri sezone, odnosno 100 dana godišnje popunjenosti, jer nijedan projekt koji nije financijski isplativ neće se dalje razvijati.

- U ovo sam potrošio 10 godina ljubavi i ne žalim ni sekundu jer sam uživao u svakome trenutku – poručuje Vilson Bratović.

 Ivica Nevešćanin, foto: Luka Gerlanc / EPH
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2022 16:25