Kapara je jedna od najprepoznatljivijih mediteranskih biljaka, cijenjena zbog svojih aromatičnih pupova, dekorativnih cvjetova i brojnih zdravstvenih dobrobiti. Iako mnogi misle da je njezin uzgoj zahtjevan, stari dalmatinski način sadnje pokazuje da priroda često ima jednostavna rješenja. Upravo je jedan zanimljiv savjet s društvenih mreža ponovno probudio zanimanje za uzgoj kapare u vrtovima i kamenim suhozidima.
Biljka koja osvaja izgledom i otpornošću
Kaparu je svojim specifičnim, padajućim oblikom grma teško je zamijeniti s nekom drugom biljkom. Razgranata stabljika raste polegnuto ili viseći, a na glavnim granama razvija brojne sitne grančice koje se izmjenjuju duž izboja.
Posebnu ljepotu biljci daju veliki cvjetovi ružičasto-bijele ili potpuno bijele boje. Svaki cvijet ima četiri nježne latice i mnoštvo dugih, uspravnih ljubičastih prašnika zbog kojih kapara tijekom cvatnje izgleda iznimno dekorativno. Listovi su okruglasti, lagano izduženi, debeli, sjajni i tamnozelene boje, dok su plodovi mesnate bobe jajastog oblika ispunjene brojnim crvenkastim sjemenkama. Kapara cvate od travnja do rujna, a njezine grane mogu narasti i do jednog metra dužine.
Stari dalmatinski trik koji mnogi ponovno otkrivaju
Posebnu pozornost privuklo je iskustvo jedne gospođe koja je na društvenim mrežama podijelila način na koji su nju učili sijati kaparu.
Kako je napisala, zrelo sjeme kapare bere se u vrijeme kada dozrijevaju smokve. Sjeme se zatim stavi u komadić potpuno zrele smokve, a potom utisne u pukotine kamenog zida, najbolje ondje gdje između kamenja još ima malo starog cementa ili vapnene žbuke.
Prisjetila se kako je i sama u početku mislila da je riječ samo o staroj priči bez stvarnog učinka. Međutim, već sljedećeg ljeta, tijekom srpnja, iz pukotina su se pojavile prve mlade biljke. Danas, kaže, ima čak sedam do osam uspješnih grmova kapare te svima želi da im ova metoda jednako dobro uspije.
Neizostavan sastojak mediteranske kuhinje
Kapari su nezaobilazan dio mediteranske kuhinje. Njihovi cvjetni pupovi koriste se u salatama, umacima, jelima od ribe, mesa i tjestenine, a prepoznatljivi su po intenzivnom, blago slanom i aromatičnom okusu.
Osim gastronomske vrijednosti, kapari su poznati i po bogatstvu antioksidansa, vitamina i biljnih spojeva koji pridonose uravnoteženoj prehrani. Upravo zato posljednjih godina raste zanimanje za njihov uzgoj, bilo u vrtovima, kamenjarima ili tradicionalnim dalmatinskim suhozidima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....