StoryEditor
PanoramaKAD UGLJEN ZADIMI

Rera će opet pozdraviti Sinjane reskim zviždukom! U BiH pronađena lokomotiva iz kultne i opjevane kompozicije, ‘kolegica‘ joj je glumila i u filmu ‘Valter brani Sarajevo‘, Bulj ima planove, mogla bi donositi ozbiljan novac

25. siječnja 2022. - 14:00
Sada ne izgleda bajno, ali kad je vrijedni meštri uzmu u ruke zasjat će, taman do rujna i obljetnice u SinjuVladimir Dugandžić/Cropix

Vidjeli smo sinjsku Reru. Onu nekadašnju davno, i vozili smo se njome.

Ali vidjeli smo i razgledali i lokomotivu vjerojatne nove Rere, i to u krugu tvrtke "Erax Invest" u Banovićima, u kojoj su već započeli s njezinom obnovom.

Na ovo razgledavanje kolega fotoreporter i novinar zaputili su se sa sinjskim gradonačelnikom Mirom Buljem koji je, nema više nikakve dvojbe, odlučan vratiti Reru u grad kojemu je na čelu i to još tijekom ove godine, točnije do 30. rujna, kada se navršava 60 godina otkako je parna lokomotiva 83-017 s kolodvora u Sinju odvukla posljednju kompoziciju prema Splitu.

- Od svojih suradnika zatražio sam da istraže kakve su sve lokomotive prometovale našom nekadašnjom uskotračnom željeznicom, jer je poznato da je bio veliki broj tipova i proizvođača takvih parnih vlakova.

Kada smo se sa stopostotnom sigurnošću uvjerili da je najmanje posljednje desetljeće našu Reru vukla parnjača tipa 83, kakve su silazile s proizvodnih traka u Austriji, Mađarskoj i "Đuri Đakoviću" u Slavonskom Brodu, otklonili smo sve dvojbe.

Kako je upravo takav tip lokomotive, sa serijskim brojem 181, pronašao poduzetnik Joško Marić, naš Sinjanin iz Brnaza sa stalnom adresom na Krku, odlučio sam pokrenuti projekt povratka Rere u Sinj do kraja rujna ove godine.

Razgledavanje pronađene lokomotive prvi je korak na tom vrlo složenom i zahtjevnom putu – kazao nam je Miro Bulj dok smo dogovarali odlazak u Banoviće.

I dalje ugljen dimi

Dan je bio kao stvoren za oko 600 kilometara dugo jednodnevno putovanje u oba smjera. Gradonačelnik Bulj, kojemu ozemlje BiH nije najpoznatije, odlučio je putovati samo cestama Federacije BiH, bez dodirivanja Republike Srpske, jer nije želio ni najmanje neugodnosti.

U takvim okolnostima fotoreporter Dugi se raskomodio na zadnjem sjedištu, a meni je kao gradonačelnikovu suvozaču pripala uloga "navigatora".

Nije mi to palo teško jer sam u predratno vrijeme zbog obiteljskih veza, a u poratno zbog čestih odlazaka u jednu obrazovnu instituciju, odlično upoznao sav taj prostor od Sinja do centralne Bosne. Odabrana je ruta Sinj – Trilj - GP Kamensko - Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Donji Vakuf – Travnik – Nova Bila – Vitez – Zenica – Žepče – Zavidovići te uz korito rijeke Krivaje, preko Vozuće, do Banovića.

Dok su odmicali kilometri ispod kotača na suhoj cesti, dan je smjenjivao noć dok smo se nalazili između Šuice i Kupresa. Lijevo od nas Čajuša je zablistala u bijelom, a što smo se više približavali Kupreškim vratima, pod bijelim pokrivačem bilo je sve više tla.

Ne i cesta na kojoj su uz rubove ostali vidljivi tragovi čišćenog snijega. Nadomak Bugojna dočekala nas je magla. Na ulasku u taj grad snažno je zavonjao izgorjeli ugljen koji nam je manjim ili veći intenzitetom parao nosnice u svim naseljenim mjestima kroz koja smo prolazili, a "točka na i" udarena je u samim Banovićima.

Kako i ne bi kada je, kako su nam kasnije rekli domaćini, u Rudnicima mrkog ugljena Banovići na iskapanju toga energenta i danas zaposleno 2800 radnika te u susjednim općinama još nekoliko tisuća.

image
Puć puć - parna lokomotiva 830
Vladimir Dugandzic/Cropix


Prvo zaustavljanje imali smo u Travniku. Zastali smo razgledati parnu lokomotivu "zubnjaču" postavljenu ispred Zavičajnog muzeja, jednu od četiri parnjače toga tipa preostale u Europi, a koju su prije desetak godina obnovili upravo u tvrtki "Erax Invest".

Bilo je prerano za susret s direktoricom muzeja Fatimom Maslić, koja je inicirala i vodila obnovu te lokomotive, a ni Dugi nije uspio pronaći svojeg poratnog prijatelja i poslovnog suradnika pa smo uskoro nastavili put.

Naš cilj, krug tvrtke "Erax Invest", pronašli smo uz cestu od Banovića prema Živinicama. Pored ceste na ulazu dočekao nas je Joško Marić, koji je stigao večer prije s Krka, a sa sobom je poveo prijatelja, brodskog kapetana Antona Žužića i njegovu bolju polovicu Davorku.

- Ja sam Refik Husić, a ovo su moji najbliži suradnici – kazao nam je pružajući ruku glavni domaćin, vlasnik "Erax Investa", a potom je predstavio skupinu inženjera i drugih zaposlenika.

Vozilo je šest 'Bimba'

- Tvrtku "Erax Invest" osnovao sam prije 25 godina. Počeo sam od ničega. Danas imamo 40 zaposlenih od kojih su četiri iskusna inženjera strojarstva, a uskoro će nam stići još dva mlada inženjera koji su pred diplomom. Imamo vrhunske majstore.

Tvrtka ima znanje i tehničke mogućnosti napraviti bilo što od čelika kroz strojnu obradu, tešku bravariju i zavarivanje, a ono što mi ne radimo, a povremeno nam zatreba, rješavamo uz pomoć kooperanata. Ja sam sada samo vlasnik tvrtke.

Prije dvije godine otišao sam u mirovinu pa me je na mjestu direktora zamijenila jedna diplomirana ekonomistica – predstavio je Refik svoju tvrtku, a onda nas je zajedno s Joškom poveo u razgledavanje oronule lokomotive koja bi poslije "plastične operacije" trebala zablistati kao parnjača Rere.

- Kada je Joško Marić došao do mene s idejom da bi trebao pronaći parnu lokomotivu tipa 83, kakva je prometovala na nekadašnjoj uskotračnoj pruzi Sinj – Split, ja sam mu odmah rekao da to mogu imati samo u Rudnicima mrkog ugljena Banovići.

image
Pali makinju, idemo do Sinja...
Vladimir Dugandžić/Cropix


Budući da sam dugo radio u Rudnicima znao sam da su imali šest lokomotiva toga tipa koje smo mi nazivali "Bimba". Dvije lokomotive uzeli su Austrijanci, od kojih je jedna u Grazu, a druga u Beču. Od ostale četiri u Rudniku jednu svakodnevno koriste, drugu repariraju, a onu 83-157, koja je sudjelovala u snimanju filma "Valter brani Sarajevo", čuvaju kao posebnu vrijednost.

Ovu četvrtu jedva su pristali prodati iako je već uvelike podlegla korozivnom propadanju. Rudnik još ima i druge tipove parnih lokomotiva koje uz ovu jednu "Bimbu" koristi za manevriranje, od novijih to su "Škode" tipa 25 – objašnjavao je Refik, a onda je, vidjevši da nam se razgledajući ostatke lokomotive i kao laicima na licima iščitavaju rezerve između viđenog i željenog nastavio:

Fali dijelova, ali sve ćemo obnoviti

- S ove "Bimbe" je skinuto puno dijelova. Mi smo na javnoj dražbi kupili lokomotivu i njezin prateći vagon za ugljen, koji zovemo tender.

Po tehničkoj dokumentaciji lokomotiva i tender imaju težinu 42 tone. Ono što smo mi kupili težilo je 25 tona, pri čemu je tender bio teži od deklariranih 7 tona. U međuvremenu smo uspjeli doći do dijela nedostajućih dijelova. Što ne uspijemo pronaći, izradit ćemo u našoj tvrtki ili uz pomoć kooperanata.

Uglavnom, "Erax Invest" jamči da ćemo obnoviti ovu "Bimbu" prema njezinoj tvorničkoj tehničkoj dokumentaciji. Pritom naglašavam da obnovom neće biti obuhvaćen parni stroj. I za to smo, naravno, sposobni, ali to bi potrajalo još najmanje godinu dana i bilo bi puno, puno skuplje.

Vidjelo se da je sve što je pričao Refik Husić poput spužve upija gradonačelnik Bulj koji je, uzimajući riječ, domaćinima rekao da je zadovoljan viđenim, ali unatoč njegovoj odluci ulaska Grada Sinja u ovaj projekt do konačne odluke mora se provesti složena procedura.

image
Joško Marić, Refik Husić i Miro Bulj pored lokomotive koja će nakon obnove izgledati kao nova
Vladimir Dugandžić/Cropix


- Iako je od njezina ukidanja prošlo 60 godina, Rera je nezaboravna u Sinju i Cetinskoj krajini. Ona je uz Sinjsku alku i Gospu Sinjsku naš brend.

Početkom prošloga stoljeća Rera je prometno izoliranom cetinskom kraju otvorila put u svijet. Iako su ostali samo dijelovi nekadašnje trase i uz nju izgrađene željezničke postaje, Rera živi u sjećanjima Sinjana i Cetinjana. Težnja da se ponovno vrati u bilo kojem obliku nikada nije ugašena.

Meni je pripala čast i dužnost, koja se sastoji od velike obveze i još većeg zadovoljstva, da tu težnju pokušam ostvariti. U tomu sam odlučan i zato sam došao vidjeti tu staru lokomotivu, nadam se naše buduće Rere. Zadovoljan sam viđenim i posebno jamstvom vas iz "Erax Investa" da ste u stanju obnoviti lokomotivu 83-181 do tvorničkog izgleda.

Novac koji je nama za tu namjenu na raspolaganju je javni, porezni. Stoga sam kao gradonačelnik u obvezi taj novac trošiti isključivo u skladu s pozitivnim hrvatskim zakonima. U tom kontekstu Grad Sinj će za nabavu obnovljene lokomotive tipa 83 objaviti međunarodnu javnu nabavu.

Prihvatit ćemo, naravno, ponudu najpovoljnijeg dobavljača. Vjerujem da bi to mogao biti "Erax Invest", ako bude najpovoljniji. Mi u Sinju u najkraće moguće vrijeme složit ćemo sve potrebne elemente za raspisivanje međunarodne javne nabave kako bismo uhvatili rokove za provedbu zakonom propisane procedure – kazao je domaćinima Bulj.

- Obnova ove lokomotive za nas je ozbiljni posao. Mi smo formirali tim i krenuli. Ako ne pobijedimo na međunarodnom natječaju koji ćete vi iz Sinja objaviti, mi ćemo pronaći drugog kupca jer za ovakvim lokomotivama vlada veliki interes širom Europe.

Posljednju "Bimbu" obnavljali smo prije dvadesetak godina za Austrijance iz Graza, a koja i sada kod njih vozi. Oni su nam tada donijeli svu tehničku dokumentaciju za ovu lokomotivu iz 1934. godine pa u tom kontekstu pred nama nema nepoznanica – kazao je Husić.

Neka Rera opet vozi zbog turista

- Naš konačni cilj, kako ga danas vidimo, jest da Rera ponovno oživi, da prometuje. Ne, naravno, cijelom trasom kojom je nekada vozila. Mi našu buduću Reru vidimo kao vrijedni segment sinjske turističke ponude zasnovane na kulturno-povijesnom naslijeđu. Prvi korak na tom putu bilo bi vraćanje obnovljene lokomotive i njezino postavljanje na plato uz nekadašnji željeznički kolodvor u Sinju.

Ono čemu težimo jest gradnja trase na kojoj bi Rera prometovala vozeći turiste. Dovoljna bi, za početak, bila trasa od nekoliko kilometara, na primjer od Sinja do rijeke Cetine – upoznao je Bulj domaćine o sinjskim planovima.

Upitali smo Refika Husića bi li "Erax Invest" mogao obnoviti ovu lokomotivu do 30. rujna.

- Bez obzira na procedure o kojima je govorio gradonačelnik Bulj, mi smo krenuli u posao i nastojat ćemo obnoviti lokomotivu do rujna.

image
Gradonačelnik Sinja Miro Bulj i Refik Husić
Vladimir Dugandžić/Cropix


Pred nama je 7-8 mjeseci intenzivnog rada. Formirali smo tim od četiri diplomirana inženjera, a u realizaciji će im, uz naše druge zaposlenike, pomagati još četvorica vrsnih majstora koji su danas u mirovini. Oni su cijeli radni vijek proveli popravljajući i reparirajući parne lokomotive u Rudniku.

Angažirali smo ih kao savjetnike i suradnike jer raspolažu znanjem koje drugi nemaju. Ako mi pobijedimo na sinjskom natječaju, za obnovljenu lokomotivu jamčimo. Tračnice tipa 22 za uskotračne željeznice morat ćete nabaviti sami. Njih kod nas više nema.

I ovdje se prešlo na šine tipa S-49, kojih ima, a kakve koriste željeznice normalnog kolosijeka.

Ja vjerujem da će se baš ova obnovljena "Bimba" vratiti u Sinj kao Rera i da će pri svom dolasku Sinjane pozdraviti svojim reskim zviždukom – zaključio je Refik Husić prije nego što nas je poveo na blagovanje u kojemu je bilo sljedova kao da smo na dvoru kakvog monarha za najvećeg slavlja.

Bile su to 60-e

Nije isključeno da parna lokomotiva 83-181 nije prometovala na relaciji Sinj – Split.

Refko se, kaže, sjeća da je u vrijeme kada se zaposlio u Rudnicima mrkog ugljena Banovići, kao mladi inženjer, bila priča da je veći broj parnih lokomotiva tipa 83 u Rudnik stigao 1962. i 1963. godine, i to iz Splita.

Je li među tim lokomotivama bila i ova sa serijskim brojem 181, još treba istražiti.

Preživio udar vlaka i dobio radio

Refko Husić: Cijeli moj život i radni vijek povezani su sa željeznicom. Jednog događaja posebno se sjećam. Kao 15-godišnjak autobusom sam iz svoga sela putovao u prvi razred srednje škole.

Na prelasku autobusa preko pruge naišao je vlak i dogodio se sudar. Ja sam u tom sudaru dobio udarac skršenog prozorskog okvira u zatiljak. Probudio sam se u bolnici. Za odštetu sam dobio tranzistorski radioprijamnik.

Za sebe kažem da sam od tada postao i ostao udaren u glavu željeznicom. Danas moja tvrtka radi složene naprave i dijelove teških strojeva, ali srce mi zaigra svaki put kada radimo nešto vezano za željeznicu.

Ferata iz rumunjskog

Joško Marić: U nas u Brnazama u sjećanjima na uskotračnu željeznicu Sinj – Split ostala su dva naziva. Jedan je Rera, a drugi je Ferata. Danas za Reru znamo što je, to je naziv za našu prije šest desetljeća ukinutu uskotračnu željeznicu.

Feratom smo nazivali prostor trase te željeznice, a isti izraz i danas se koristi. Istraživao sam i saznao da je riječ "ferata" rumunjskog podrijetla, nisam je pronašao u niti jednom drugom europskom jeziku, a znači vlak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. svibanj 2022 00:49