Prilično je raširena legenda da se s nekoliko čašica prije odlaska u krevet bolje spava. No to ne odgovara činjenicama: alkohol može toliko poremetiti san, da se čovjek od toga razboli. A za to nije potrebno puno piti, piše DW.
S jedne strane je točno: alkohol definitivno može pomoći da se zaspe. Ovisno o tome s koliko čaša piva, vina ili rakije je netko pokušao "isprati"stres na kraju radnog dana, prva polovica noći može se osjećati kao komatozno stanje.
Alkohol ulazi u krv kroz želudac i ima dva puta: ide do jetre i do mozga. U mozgu alkohol prvo izaziva oslobađanje serotonina i dopamina – primjetni su osjećaji nagrade i opuštenosti. Alkohol djeluje umirujuće i uspavljuje putem tvari koje prenose informacije, takozvanih neurotransmitera.
Međutim, taj proces završava nakon otprilike četiri do pet sati. Od tog trenutka spavamo osjetno lošije ili se čak probudimo i noć je potpuno gotova. "To je zato što se alkohol u tijelu razgrađuje u acetaldehid", objašnjava gastroenterolog i istraživač alkohola Helmut Seitz.
Acetaldehid osigurava oslobađanje adrenalina i hormona stresa kortizola u mozgu, kaže Seitz. "Sve to vodi do toga da se probudimo i često nakon toga više ne možemo zaspati."
Loš alkohol je još lošiji za san
Bilo da je riječ o vinu, pivu ili rakiji – nije važno koje ćemo piće navečer popiti, alkohol koji ono sadrži remeti nam san. Međutim, alkoholna pića loše kvalitete mogu pogoršati stvari. "Jeftino vino može sadržavati dodatne tvari kao što su arome, fuzelna ulja i dugolančani alkoholi", kaže Seitz. To može uzrokovati mučninu i glavobolju i učiniti sljedeći dan još težim.
Doza alkohola je ključna
Ali čak i najkvalitetnije i najčišće alkoholno piće se u tijelu pretvara u otrovni acetaldehid. Naknadna bujica adrenalina i kortizola ne mora nas nužno probuditi, ali remeti takozvane REM faze sna. U kojoj mjeri - to ovisi manje o kvaliteti alkohola, a više o njegovoj količini. "Što je veća doza alkohola, veći je poremećaj REM faze sna u drugoj polovici noći", objašnjava Henrik Oster, profesor neurobiologije na Sveučilištu u Lübecku. Kvaliteta sna u pravilu se osjetno pogoršava s oko 0,2 na 0,3 promila, kaže Oster.
Kada će te razine alkohola u krvi biti dostignute ovisi o različitim faktorima: spolu, tjelesnoj veličini i težini, praznom ili punom želucu ili o tome uzimaju li se neki lijekovi. No, općenito važi: do 0,2 promila se brzo dođe, obično su dovoljne već dvije čaše vina.
REM spavanje za fizičko i mentalno zdravlje
REM faze sna (faze spavanja s brzim pokretima očiju) smatraju se aktivnom fazom spavanja. Sanjamo i ne pokrećemo samo oči, već cijelo tijelo. Kako i zašto sanjamo ostaje neriješen znanstveni misterij.
No, ono što je sigurno je da su REM faze spavanja ključne za naše fizičko i psihičko zdravlje. Za bebe REM spavanje čini veliki dio sna – što je važno za razvoj mozga mališana. Tijekom ovih faza aktiviraju se drugi dijelovi mozga nego kad smo u budnom stanju.
"Alkohol potiskuje REM faze sna", kaže Oster. Ljudi čiji je REM san redovito poremećen imaju poteškoća s koncentracijom i probleme s pamćenjem. Prema jednoj studiji iz 2020., poremećeni REM san također je povezan s višom stopom smrtnosti.
Prema Seitzu, istraživaču alkohola, san je prva stvar koja se primjetno poboljšava kada se netko odrekne alkohola. "Postajete opušteniji, uravnoteženiji i bolje se nosite s danom. I to će vam se svidjeti."