Tetovaže su stoljećima dio ljudske kulture i osobnog identiteta, no znanstvenici tek posljednjih godina počinju ozbiljnije istraživati njihov dugoročni utjecaj na zdravlje. Nova istraživanja pokazuju da tinta ne ostaje samo u koži, već može dospjeti i u limfni sustav, gdje utječe na imunološke procese na načine koje još uvijek ne razumijemo u potpunosti.
Kada se osoba tetovira, pigment se ubrizgava u dermis, srednji sloj kože. Organizam ga odmah prepoznaje kao stranu tvar te aktivira imunološki odgovor. Bijele krvne stanice pokušavaju ukloniti čestice tinte, no one su prevelike da bi ih organizam mogao u potpunosti razgraditi ili izbaciti.
Zato tetovaže ostaju trajne, ali i predstavljaju svojevrsnu cjeloživotnu interakciju između organizma i stranih tvari koje se nalaze u tijelu.
Tinta može završiti i u limfnim čvorovima
Istraživanja su pokazala da se sitne čestice pigmenta mogu kretati limfnim sustavom i nakupljati u limfnim čvorovima, koji imaju ključnu ulogu u obrani organizma od infekcija i drugih štetnih tvari.
Limfni čvorovi filtriraju bakterije, viruse i oštećene stanice, a stručnjaci upozoravaju da prisutnost tinte može dugoročno utjecati na njihove funkcije, iako još uvijek nema dovoljno podataka o mogućim posljedicama.
Pozornost javnosti nedavno je privukao i glazbenik Machine Gun Kelly, koji je nakon velikog tetoviranja crnom tintom izjavio da se osjećao izrazito loše te da mu je koža požutjela zbog snažne reakcije organizma.
Neke boje nose veći rizik
Posebnu zabrinutost izazivaju crvene, žute i narančaste tinte, koje se češće povezuju s alergijskim reakcijama, kroničnim upalama i stvaranjem granuloma, odnosno malih upalnih čvorića koje organizam stvara kada ne može ukloniti stranu tvar.
Medicinska mikrobiologinja Manal Mohammed upozorila je da mnogi pigmenti koji se danas koriste u tetovažama izvorno nisu razvijeni za ljudsko tijelo.
"Brojne boje prvotno su proizvedene za industrijsku upotrebu, poput automobilskih lakova, plastike i tonera za pisače, a ne za ubrizgavanje u ljudsku kožu", istaknula je.
U nekim tintama pronađeni su tragovi teških metala poput nikla, kobalta, kroma, a u rijetkim slučajevima i olova. Dugotrajno nakupljanje takvih tvari može biti povezano s oštećenjem organa, neurološkim problemima i povećanim rizikom od određenih bolesti.
Još nema dokaza o povezanosti s rakom
Iako laboratorijska i životinjska istraživanja sugeriraju određene rizike, stručnjaci naglašavaju da zasad ne postoje čvrsti dokazi koji bi izravno povezali tetovaže s razvojem raka kod ljudi.
Jedno istraživanje objavljeno prošle godine pokazalo je da tetovirane osobe imaju 29 posto veći rizik od melanoma, no druga istraživanja nisu potvrdila takvu povezanost. Znanstvenici zato smatraju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se dugoročni učinci tetovaža na zdravlje u potpunosti razumjeli.
Poseban oprez za osobe s autoimunim bolestima
Stručnjaci upozoravaju da bi osobe koje imaju autoimune bolesti ili oslabljen imunološki sustav trebale biti posebno oprezne prije tetoviranja.
Osim mogućih imunoloških reakcija, sam postupak tetoviranja nosi i rizik od infekcija jer se probija prirodna zaštitna barijera kože. Nepravilna higijena može povećati mogućnost zaraze bakterijama poput stafilokoka, ali i ozbiljnijim bolestima poput hepatitisa B i C.
"Tetovaže ostaju snažan oblik osobnog izražavanja, ali istodobno predstavljaju cjeloživotnu izloženost kemijskim spojevima", zaključila je Mohammed.
Zbog toga stručnjaci preporučuju da se prije tetoviranja provjeri koje se boje koriste, kakvi su higijenski standardi salona te da se osobe s postojećim zdravstvenim problemima prije odluke posavjetuju s liječnikom, piše Science Alert.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....