Nakon 1.700 godina riješena jedna od najvećih tajni kršćanstva? Arheolozi došli do ključnih otkrića povijesti vjere

Iako se stoljećima znalo da je sabor održan u antičkoj Nikeji, današnjem turskom gradu Izniku, točna lokacija sastanka nikad nije bila pouzdano utvrđena. Novo arheološko otkriće moglo bi konačno pružiti odgovor na to pitanje.

Sve je počelo 2014. godine, kada je snimka iz zraka otkrila obrise velike građevine ispod površine jezera kod Iznika. Oblik građevine podsjećao je na crkvu, pa su arheolozi posumnjali da bi mogla kriti mjesto koje je u svojim zapisima opisao Euzebije Cezarejski, jedan od sudionika Prvog nikejskog sabora.

Prvi nicejski sabor predstavljao je prvi veliki skup kršćanskih crkvenih velikodostojnika sa ciljem da se usuglase osnovna pitanja vjere. Jedna od najvažnijih tema bila je arijanska rasprava, odnosno pitanje je li Krist stvoreno biće ili je iste prirode kao Bog Otac.

Na saboru je sudjelovalo oko 300 biskupa, a povijesni izvori navode da je car Konstantin financirao njihovo putovanje.

Euzebije je zapisao da je crkva u kojoj je sabor održan bila toliko mala da je pravo čudo kako su u nju uspeli stati svi prisutni svećenici. Upravo zbog tog opisa povjesničari su dugo pokušavali utvrditi gdje se ta građevina nalazila.

Nakon otkrića potopljene bazilike mnogi su pomislili da je upravo ona mjesto održavanja sabora. Međutim, analiza kamenih dijelova građevine pokazala je da je nastala poslije 325. godine, zbog čega se ta teorija nije mogla održati.

Ipak, arheolozi nisu odustali, donosi Nova.

Od početka iskopavanja 2015. godine posebnu pažnju posvetili su drvenim konstrukcijama i starijim slojevima ispod bazilike. Tijekom istraživanja uočili su da se pojedini dijelovi poda nastavljaju izvan zidova mlađe građevine, što je ukazivalo na postojanje još starije crkve ispod nje.

Prekretnica je uslijedila kad su istraživači pronašli ostatke zidova, popločanje poda i bazu jednog stuba.

Tim koji predvodi Mustafa Šahin sa Univerziteta Bursa Uludag smatra da ti ostaci pripadaju Crkvi Svetog Neofita, koja je postojala prije nego što je na istom mjestu podignuta veća kamena bazilika.

Povijesni izvori navode da je Crkva Svetog Neofita uništena u snažnom potresu 368. godine.

Kako je Šahin izjavio za portal Turkiye Today, starija građevina bila je upravo Crkva Svetog Neofita, dok je kasnije, poslije 380. godine, na njenim temeljima podignuta Crkva Svetih Otaca, posvećena episkopima koji su sudjelovali na Prvom nikejskom saboru.

Arheološka istraživanja na lokalitetu traju već jedanaest godina, a tijekom njih otkriveni su i brojni grobovi koji su pomogli u preciznijem lociranju i datiranju.

Među pronađenim predmetima izdvajaju se zlatni prsten ukrašen motivima palme i mača, kao i brončani naprstak. Stručnjaci smatraju da potječu iz vremena opsade Iznika 729. godine, kada su grad napale omejadske snage.

Arheolozi ističu da svako novo otkriće doprinosi boljem razumijevanju događaja koji su oblikovali ranu povijest kršćanstva, i približava odgovor na pitanje gde je točno održan jedan od najvažnijih sabora u crkvenoj povijesti, nicejski sabor.

--