Istraživači iz Bonna uspjeli su smanjiti biološku starost krvnih stanica 80-godišnjaka za više od 60 godina. Postupak bi mogao pomoći u boljem razumijevanju Alzheimerove bolesti, ali to ne znači da se bolesti povezane sa starenjem mogu liječiti.
Osamdesetogodišnjak je živio osam desetljeća, a tragovi tog vremena zabilježeni su i u genetskom materijalu njegovih stanica. Ali je li moguće vratiti biološki sat? Prema njemačkom Focusu, znanstvenici iz grada Bonna uspjeli su u laboratoriju pomladiti stanice 80-godišnjeg muškarca do te mjere da je njihova izmjerena molekularna starost pala ispod 20 godina.
Istraživanje Alzheimerove bolesti
Pritom su transformirali prekursore crvenih krvnih stanica u matične stanice, iz kojih se kasnije mogu razviti živčane stanice. Rezultate istraživanja objavilo je Sveučilište u Bonnu u znanstvenom časopisu Aging Cell.
Proteini i geni
Focus ističe da je tijek pomlađivanja posebno zanimljiv. Tijekom nekoliko tjedana stanice su postupno gubile tipične znakove starenja. Proces se nastavio čak i uz znatno usporenu diobu stanica, a istraživači su ga mogli pratiti više od 100 dana.
Nalazi bi mogli biti od dugoročne važnosti za istraživanje Alzheimerove bolesti i drugih bolesti povezanih sa starenjem. Međutim, to ne znači da je moguće pomladiti ljudsko tijelo.
Istraživački tim predvođen profesorom Oliverom Brüstleom sa Sveučilišne klinike u Bonnu ispitao je uzorke krvi 15 osoba u dobi od nule do 101 godine. Iz uzoraka su dobili prekursore crvenih krvnih stanica, a zatim su uz pomoć posebnih virusa natjerali stanice da počnu proizvoditi proteine SOX2 i cMYC.
Ovi proteini utječu na aktivnost gena. Umjesto da se razviju u crvene krvne stanice, stanice su poprimile karakteristike živčanih matičnih stanica. Mogu se razviti u živčane stanice i neke vrste potpornih stanica živčanog sustava.
Nove matične stanice
Focus izvještava da su nakon samo 12 dana modificirane stanice pokazale karakteristike matičnih stanica, ali njihov razvoj nije bio završen. Čak i nakon što su identificirane kao neuralne matične stanice, aktivnost mnogih gena nastavila se mijenjati.
Slični rezultati dobiveni su s matičnim stanicama stvorenim iz uzoraka krvi osoba u dobi od 87 i 101 godinu. U tim testovima, te su stanice također pokazale malo tipičnih znakova starenja.
U konvencionalnim postupcima, istraživači često prvo stvaraju pluripotentne matične stanice, koje se mogu razviti u gotovo bilo koju vrstu stanice. Njihovi epigenetski znakovi starosti mogu se resetirati za oko 20 dana.
Molekularne promjene
Znanstvenici iz Bonna preskočili su ovu međufazu. Prekursori krvnih stanica razvili su se izravno u neuralne matične stanice. To im je omogućilo praćenje postupnih promjena znakova starenja tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
U daljnjim eksperimentima, istraživači su usporili proliferaciju matičnih stanica koristeći glicerol i timidin. Iako su se stanice dijelile mnogo rjeđe, njihova izmjerena epigenetska starost smanjila se slično kao i kod kultura bez ovih dodataka.
Proučavanje bolesti
Dob je najvažniji faktor rizika za Alzheimerovu bolest. Focus također piše da bi umjetno stvorene živčane stanice u budućnosti mogle pomoći istraživačima da bolje proučavaju molekularne promjene povezane s bolestima koje se javljaju sa starenjem.
Bonski proces mogao bi također omogućiti testiranje aktivnih tvari kako bi se utvrdilo može li se ubrzati ili usporiti resetiranje epigenetskih znakova starenja. Unatoč obećavajućim rezultatima, istraživanje još nije dovelo do lijeka za Alzheimerovu bolest ili druge bolesti povezane sa starenjem, dodaje Focus.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....