Brze su za pripremu, pristupačne i često se nalaze na obiteljskom jelovniku. Mnogi ih jedu za doručak ili večeru, a posebno su popularne među djecom. Ipak, jedna od najpoznatijih mesnih prerađevina već se godinama nalazi pod povećalom zdravstvenih stručnjaka zbog povezanosti s povećanim rizikom od razvoja određenih vrsta raka.
Riječ je o hrenovkama, namirnici koju mnogi smatraju praktičnim rješenjem kada nemaju vremena za kuhanje. No problem nije samo u hrenovkama, nego i u drugim vrstama prerađenog mesa, poput kobasica, salama, slanine, ali i pojedinih vrsta šunke.
Svjetska zdravstvena organizacija još je 2015. upozorila na rizike povezane s redovitom konzumacijom takvih proizvoda, a znanstvene procjene otkrile su i koliko količina koju jedemo može biti važna.
Što su znanstvenici otkrili?
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja djeluje u sklopu WHO-a, 2015. godine svrstala je prerađeno meso u skupinu 1 karcinogenih čimbenika. To znači da postoje dovoljno čvrsti znanstveni dokazi da konzumacija prerađenog mesa može uzrokovati rak debelog i završnog crijeva.
Važno je, međutim, razumjeti što ta klasifikacija zapravo znači. U istoj skupini nalaze se i drugi dokazani karcinogeni čimbenici, poput duhanskog dima, ali to ne znači da su svi jednako opasni. Klasifikacija govori o pouzdanosti dokaza da određeni čimbenik može uzrokovati rak, a ne o tome koliki je rizik pri pojedinoj izloženosti.
Drugim riječima, pojesti hrenovku nije isto što i pušiti cigaretu, ali učestala konzumacija prerađenog mesa povezana je s povećanjem zdravstvenog rizika.
Koliko je dovoljno da se rizik poveća?
Prema analizi istraživanja koju navodi IARC, svakih 50 grama prerađenog mesa konzumiranih dnevno povezano je s približno 18 posto većim relativnim rizikom od raka debelog i završnog crijeva. Pritom je riječ o relativnom povećanju rizika, a ne o tvrdnji da će 18 posto ljudi koji jedu hrenovke oboljeti od raka.
Kurt Straif, koji je vodio program IARC Monographs, objasnio je da je za pojedinca rizik povezan s konzumacijom prerađenog mesa razmjerno malen, ali da raste s količinom koju redovito jede. Zato stručnjaci ne upozoravaju toliko na jedan povremeni obrok koliko na prehrambene navike koje se ponavljaju godinama.
Preporučuje se da se prerađeno meso konzumira u vrlo malim količinama ili da se, ako je moguće, potpuno izbjegava.
Što se zapravo nalazi u hrenovkama?
Hrenovke se proizvode od usitnjenog mesa i drugih sastojaka, a njihov sastav ovisi o proizvođaču i vrsti proizvoda. Osim mesa, mogu sadržavati vodu, sol, začine, škrob, različite dodatke za poboljšanje teksture te konzervanse. Točan sastav i udio mesa potrebno je provjeriti na deklaraciji jer nisu sve hrenovke jednake.
Posebnu pozornost privlače nitriti i nitrati, prehrambeni aditivi koji se u Europskoj uniji označavaju brojevima E 249 do E 252.
Njihova je uloga važna u proizvodnji određenih mesnih proizvoda. Pomažu spriječiti razvoj opasnih mikroorganizama, uključujući bakteriju koja može uzrokovati botulizam, te pridonose očuvanju boje i karakterističnog okusa mesa. Ipak, uz njih se veže i pitanje nastanka određenih kemijskih spojeva koji mogu biti štetni za zdravlje.
Zašto se toliko govori o nitrozaminima?
U određenim uvjetima mogu nastati nitrozamini, spojevi od kojih su neki genotoksični i kancerogeni, odnosno mogu oštetiti genetski materijal i povećati rizik od razvoja raka.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je 2023. procjenu prema kojoj izloženost nitrozaminima iz hrane predstavlja zdravstvenu zabrinutost za sve dobne skupine stanovništva Europske unije. Prema toj procjeni, meso i mesni proizvodi među najvažnijim su prehrambenim izvorima izloženosti tim spojevima.
To, međutim, ne znači da svaka hrenovka sadrži jednake količine nitrozamina niti da su svi aditivi automatski opasni u dopuštenim količinama.
EFSA je u ranijoj procjeni iz 2017. zaključila da je izloženost nitritima koji se koriste kao aditivi unutar prihvatljivih granica za većinu stanovništva, uz određenu zabrinutost za djecu s visokom izloženošću. Zato je važno razlikovati procjenu sigurnosti pojedinog aditiva od ukupnih zdravstvenih rizika povezanih s čestom konzumacijom prerađenog mesa.
Znači li to da hrenovke treba potpuno izbaciti?
Stručne preporuke prvenstveno se odnose na smanjenje redovite konzumacije prerađenog mesa. Povremeno konzumiranje hrenovki ne znači da će osoba razviti rak, ali svakodnevno oslanjanje na mesne prerađevine nije najbolji izbor za dugoročno zdravlje.
Umjesto toga, korisno je češće birati manje prerađene izvore proteina, poput ribe, jaja, mahunarki i svježeg mesa, uz dovoljno povrća, voća i hrane bogate vlaknima. Pri kupnji hrenovki i drugih mesnih proizvoda dobro je obratiti pozornost na deklaraciju, udio mesa, količinu soli i popis sastojaka. Ipak, ni kraći popis sastojaka sam po sebi ne znači da je proizvod bez rizika povezanih s prerađenim mesom.
Nije riječ samo o jednoj namirnici
Iako su hrenovke čest primjer, upozorenja WHO-a ne odnose se isključivo na njih, prerađeno meso obuhvaća proizvode koji su soljeni, salamureni, dimljeni, fermentirani ili obrađeni drugim postupcima radi očuvanja ili poboljšanja okusa. Zbog toga se iste preporuke odnose i na brojne vrste kobasica, salama, slanine i suhomesnatih proizvoda.
Najvažnija poruka stručnjaka nije da zbog jednog obroka treba paničariti, nego da učestalost i količina konzumacije imaju značenje za dugoročni rizik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....